Može li se učiti u snu?

Obećanje da ćemo gradivo upiti dok spavamo stalno se prodaje, a istraživanja pokazuju samo vrlo skromnu vrstu učenja u snu.

Ukratko

Djelomično: u snu se može naučiti vrlo jednostavna veza, ali ne i gradivo ili strani jezik.
Istraživanje iz 2012. pokazalo je da ljudi u snu mogu naučiti povezati ton s mirisom.
Pokus iz 2019. pokazao je da se u dubokom snu može stvoriti slaba, nesvjesna veza između izmišljene riječi i njezina značenja.
Nijedan od tih pokusa ne pokazuje da se u snu može naučiti strani jezik ili gradivo za ispit.

Obećanje i pokus

Snimke koje se puštaju tijekom spavanja i obećavaju strani jezik bez truda prodaju se desetljećima. Znanstvena slika je skromnija.

Pokusi iz pedesetih

Sredinom 20. stoljeća nekoliko je istraživanja tvrdilo da ljudi pamte ono što su čuli dok su spavali. Charles W. Simon i William H. Emmons, koji su radili za RAND, zamjerili su im da nisu provjeravali spava li ispitanik doista. U svojim pokusima pratili su moždanu aktivnost elektroencefalografom (EEG) i 1956. objavili u časopisu American Journal of Psychology rad pod naslovom „The Non-Recall of Material Presented During Sleep”. Ispitanici se nakon buđenja nisu sjećali onoga što su čuli u snu, osim ako je EEG u tom trenutku pokazivao alfa-valove, znak da su bili budni ili gotovo budni. Taj je nalaz desetljećima vrijedio kao kraj priče o učenju u snu.

Ton i miris Istraživači pod vodstvom Anat Arzi 2012. objavili su u časopisu Nature Neuroscience rad pod naslovom „Humans can learn new information during sleep” (Ljudi mogu naučiti nove informacije tijekom spavanja).

Pokus se oslanja na refleks koji ne traži riječi: na ugodan miris čovjek dublje udahne, a na neugodan pliće. Istraživači su spavačima puštali tonove, svaki povezan s drugim mirisom, ugodnim ili neugodnim. Nakon nekog vremena spavači su na sam ton, bez mirisa, udisali dublje ili pliće, ovisno o tome s kojim je mirisom ton bio povezan. Naučena reakcija trajala je cijelu noć i zadržala se i nakon buđenja, iako sudionici nisu znali da su išta naučili. Autori su zaključili da ljudi u snu mogu usvojiti posve novu informaciju, a ne samo učvrstiti ono što su naučili budni.

Riječi u dubokom snu

Korak dalje napravila je skupina sa Sveučilišta u Bernu (Marc Alain Züst, Simon Ruch, Roland Wiest i Katharina Henke). Godine 2019. objavila je u časopisu Current Biology pokus u kojem je 41 sudionik za vrijeme popodnevnog drijemanja u dubokom snu slušao parove riječi: izmišljenu riječ i njezin njemački prijevod, primjerice „guga” i „slon”. Nakon buđenja trebali su za izmišljene riječi procijeniti označavaju li nešto veliko ili malo. Procjene su bile bolje od slučajnih, ali samo za parove kod kojih je druga riječ pala u kratku aktivnu fazu sporih moždanih valova. Snimanje mozga pokazalo je da su se pritom uključivali hipokampus i područja za jezik, kao i pri učenju riječi u budnom stanju. Učinak je bio malen, a sudionici nisu bili svjesni da su išta naučili.

Što to znači, a što ne

Naučena veza između tona i mirisa nije isto što i učenje datuma ili gramatike. Pokus iz 2012. mjerio je jednostavan, uvjetovani odgovor, a pokus iz 2019. slabu, nesvjesnu sklonost u zadatku s dva izbora. Nijedan nije pokazao da se riječi svjesno pamte, a kamoli gradivo. Zato se iz njih ne može zaključiti da se ispit može položiti spavanjem uz snimku. Istraživači iz Berna sami kažu da će se tek u idućim godinama istraživati koliko se novoga u dubokom snu može naučiti i s kojim posljedicama.

Što se zna

Tonovi i mirisi u snu mogu stvoriti jednostavnu povezanost koja se očituje i nakon buđenja.
Pokus je objavljen 2012. u časopisu Nature Neuroscience.
Simon i Emmons 1956. nisu našli pamćenje sadržaja iz sna kad je EEG potvrdio da ispitanik spava.
Pokus iz 2019. pokazao je slabo, nesvjesno povezivanje izmišljenih riječi sa značenjem u dubokom snu.
Nijedan pokus nije pokazao da se u snu može naučiti strani jezik.