Meteorit Hoba

Najveći komad prirodnog željeza na površini Zemlje leži u Namibiji točno ondje gdje je pao, a oko njega nema kratera. Objašnjenje postoji, ali nitko nije vidio pad, pa je ono rekonstrukcija, a ne opažanje.

Ukratko

  • Meteorit Hoba težak je oko 60 tona, dug oko 2,7 metara, i najveća je poznata cjelovita masa meteorita na Zemlji.
  • Pronađen je 1920. na farmi Hoba West kraj Grootfonteina i od tada nije pomaknut.
  • Sastoji se od oko 84 posto željeza i 16 posto nikla, uz tragove kobalta.
  • Oko njega nema vidljivog kratera, što se obično objašnjava usporavanjem u atmosferi, no to je pretpostavka, a ne opažanje.

Farma Hoba West nalazi se u sjevernoj Namibiji, dvadesetak kilometara zapadno od Grootfonteina. Na njezinu zemljištu leži golem, gotovo četvrtast blok željeza, najveći poznati cjeloviti meteorit. Prema procjenama pao je prije manje od oko 80 000 godina, dakle puno prije nego što su ljudi stali bilježiti događaje, pa ga nitko nije promatrao.

Pronalazak

Priča o otkriću pripisuje se samom farmeru Jacobusu Hermanusu Britsu, 1920. Izvještaj koji čuva muzej u Grootfonteinu govori da je jedne zime lovio na toj farmi, ugledao neobičnu stijenu i sjeo na nju. Vidio se samo gornji dio, crna stijena okružena vapnenastim tlom. Zagrebao ju je nožem i ispod površine ugledao sjaj, odlomio komadić i odnio ga u ured South West Africa Company u Grootfonteinu, gdje mu je ravnatelj potvrdio da je meteorit.

Postoji i druga, često ponavljana verzija, prema kojoj je Brits oruo polje volovima kad se plug zaustavio uz metalni zvuk. Izvori koji tu verziju prenose napominju da joj se u zapisu nalazi nesklad i da je prije treba shvatiti kao uvriježeno tumačenje nego kao dokazano. Godina, mjesto i narav predmeta nisu sporni.

Što je Hoba

Iskapanje je pokazalo da je samo manji dio mase bio iznad tla. Blok mjeri oko 2,7 × 2,7 metara, debeo je oko 90 centimetara i teži oko 60 tona. Pri otkriću zabilježeno je oko 66 tona. Sastav je oko 84 posto željeza i 16 posto nikla, uz tragove kobalta, pa se svrstava u ataksite, a prema Meteoritical Bulletinu, na koji se poziva Futura, u kemijsku skupinu IVB. Takvi meteoriti potječu iz jezgre davno raspadnutog tijela u kojem su se metali rano odvojili od stijene.

Prvi znanstveni opis objavio je 1932. L. J. Spencer u Mineralogical Magazine pod naslovom "Hoba (South-West Africa), the largest known meteorite".

Zašto nema kratera

Tijelo te veličine, kad pogodi tlo brzinom tipičnom za meteorite, trebalo bi iskopati jamu. Oko Hobe nema ni ruba, ni izbačenog materijala. Najčešće objašnjenje glasi da je atmosfera većinu brzine oduzela prije udara, a širok, plosnat oblik bloka tome pogoduje, jer velika površina uz malu masu jače koči tijelo. Prema takvu tumačenju, meteorit je pao puno sporije nego što bi se očekivalo i dosegnuo tlo više kao ispuštena nakovnja nego kao projektil. Namibijske novine navode i da se pretpostavlja plitak kut ulaza.

Izvori koji tu zamisao prenose naglašavaju da je ona uvjerljiva rekonstrukcija, a ne opaženo. Jednako je moguće da je nastao manji krater, procijenjen na jedva dvadesetak metara promjera, koji je tijekom tisućljeća erodirao.

Zaštita i oštećenja

Hoba nikad nije pomaknut, ne zato što je netko tako odlučio, nego zato što ga nije bilo čime premjestiti. Proglašen je nacionalnim spomenikom 1955., a 1987. vlasnik farme darovao je mjesto državi, tada Jugozapadnoj Africi, u obrazovne svrhe. Danas uz njega postoje kameni amfiteatar i informacijski centar. Tlo ga je desetljećima štitilo od oksidacije, a otkopavanjem je ta zaštita nestala, pa se na površini stvaraju željezni hidroksidi. Težina je opala s oko 66 na oko 60 tona zbog erozije, uzimanja uzoraka i vandalizma. Futura piše da su većinu gubitka uzrokovali suveniri odlomljeni čekićem, a jedan komad od šest funti, uklonjen 1968., kasnije je prodan na dražbi za gotovo 60 000 dolara.

Dokazi za i protiv

Atmosfera je meteorit usporila

  • U prilog: Plosnat i širok oblik jače koči u atmosferi, a oko bloka nema ni ruba ni izbačenog materijala.
  • Protiv: Pad nitko nije vidio, a izvori sami upozoravaju da je ovo uvjerljiva rekonstrukcija, a ne opažanje.

Krater je nastao, ali je nestao

  • U prilog: Izvori navode da su desetci tisuća godina dovoljni da erozija izbriše manji krater promjera dvadesetak metara.
  • Protiv: Nikakav trag kratera nije pronađen, pa je to mogućnost, a ne nalaz.

Kronologija

  1. Prije manje od oko 80 000 godina: Meteorit pada na područje današnje Namibije.
  2. 1920.: Jacobus Hermanus Brits nailazi na blok i odnosi komadić u ured South West Africa Company.
  3. 1932.: L. J. Spencer objavljuje prvi znanstveni opis.
  4. 1955.: Hoba je proglašen nacionalnim spomenikom.
  5. 1968.: Odlomljen je komad od šest funti, kasnije prodan na dražbi.
  6. 1987.: Vlasnik farme daruje mjesto državi.

Ključne osobe

  • Jacobus Hermanus Brits: Farmer koji je 1920. pronašao meteorit.
  • L. J. Spencer: Mineralog koji je 1932. objavio prvi znanstveni opis.

Što se zna

  1. Hoba je oko 60 tona težak ataksit, dug oko 2,7 metara, pronađen 1920. na farmi Hoba West.
  2. Sastoji se od oko 84 posto željeza i 16 posto nikla, uz tragove kobalta.
  3. Pri otkriću težio je oko 66 tona, a izgubio je masu zbog erozije, uzimanja uzoraka i vandalizma.
  4. Nacionalnim je spomenikom proglašen 1955.
  5. Prema procjenama pao je prije manje od oko 80 000 godina.

Otvorena pitanja

  • Je li meteorit doista pao dovoljno sporo da ne ostavi krater?
  • Je li nastao manji krater koji je erodirao?
  • Može li se starost pada odrediti preciznije od procjene "manje od oko 80 000 godina"?

Teorije

  • Krater nije nastao jer je atmosfera meteorit usporila
  • Nastao je manji krater, ali je erodirao

Povezane priče

Izvori