Pljačka banke u Fortalezi

Tri mjeseca susjedi su gledali kako iz tvrtke za umjetnu travu svaki dan izlaze kombiji puni zemlje. U kolovozu 2005. pokazalo se da je ispod ulice prokopan tunel do trezora brazilske središnje banke, iz kojeg su nestale tri i pol tone novčanica.

Ukratko

  • U noći s 5. na 6. kolovoza 2005., na početku vikenda, lopovi su kroz tunel dug oko 80 metara ušli u trezor podružnice brazilske središnje banke u Fortalezi i odnijeli oko 164 milijuna reala u novčanicama od 50 reala.
  • Bila je to najveća pljačka banke u povijesti Brazila; provala je otkrivena tek u ponedjeljak ujutro.
  • Savezna policija u sljedećim je godinama uhitila desetke ljudi, ali je vraćen samo manji dio novca.
  • Neki sudionici nikad nisu identificirani, a dio plijena nikad nije pronađen.

Fortaleza je glavni grad savezne države Ceará na sjeveroistoku Brazila. U središtu grada, uz aveniju Dom Manuel, nalazi se podružnica Banco Central do Brasil, brazilske središnje banke. U njezin trezor stizale su novčanice koje su poslovne banke povukle iz optjecaja: dio se nakon pregleda vraćao u promet, a istrošene su se uništavale.

Tvrtka za umjetnu travu

U svibnju 2005. skupina ljudi unajmila je kuću na adresi Rua 25 de Março 1071, otprilike jedan blok od banke. Pred kućom se pojavio natpis tvrtke koja prodaje prirodnu i umjetnu travu. Susjedi su vidjeli šest do deset muškaraca u radnoj odjeći i kombije koji su svaki dan odvozili zemlju, ali to im se činilo normalnim za takav posao.

U kući se zapravo kopao tunel. Bio je dug oko 80 metara, širok oko 70 centimetara i duboko oko četiri metra ispod površine, ispod kanalizacije, a iznad podzemne vode. Prolazio je ispod avenije Dom Manuel, jedne od najprometnijih u središtu grada. Zidovi su bili obloženi drvenim gredama i plastičnom ceradom, a duž cijelog tunela bila je postavljena rasvjeta, ventilacija i klimatizacija. Prema procjeni Savezne policije, iskopano je oko trideset tona zemlje, a sama gradnja tunela stajala je oko pola milijuna reala. Kopanje je trajalo oko tri mjeseca.

Kroz pod trezora

Tunel je završavao ispod trezora. Lopovi su morali probiti pod od armiranog betona debeo više od metra. Koristili su strojeve s dijamantnim reznim pločama, prilagođene da budu tiše, i pneumatske čekiće. Alarm se nije oglasio. Kamere u trezoru prenosile su sliku, ali je nisu snimale, a jednu je zaklanjao viličar.

U trezoru su lopovi otvorili kontejnere s novčanicama od 50 reala koje nisu bile serijski evidentirane. Novac su kroz tunel izvlačili u posudama na užetu. Prema procjeni Savezne policije, odnijeli su oko tri i pol tone novčanica, odnosno oko 164 milijuna reala, tada oko 75 milijuna američkih dolara. Na izlazu iz kuće posipali su vapno kako bi uništili otiske prstiju.

Banka je bila zatvorena za vikend, pa je provala otkrivena tek u ponedjeljak 8. kolovoza ujutro. Lopovi su do tada imali gotovo dva dana prednosti.

Deset automobila u gotovini

Prvi trag bili su otisci prstiju koje su policijski stručnjaci ipak pronašli u kući. Drugi su lopovi dali sami: dan nakon otkrića provale netko je u Fortalezi platio gotovinom deset automobila odjednom. Vlasnik prijevozničke tvrtke koji je prevozio automobile zaustavljen je u saveznoj državi Minas Gerais, a policija je u automobilima pronašla milijune reala iz banke.

U listopadu 2005. Luis Fernando Ribeiro, kojeg je policija smatrala jednim od financijera pljačke, otet je i ubijen, iako je njegova obitelj platila otkupninu. Više je sudionika u sljedećim godinama oteto radi plijena. Prema Saveznoj policiji, skupina je imala podatke iznutra: bivši zaštitar banke, uhićen 2006., otkrio joj je položaj trezora, kamera i senzora.

Lov koji traje

Istraga je trajala godinama. Antônio Jussivan Alves dos Santos, kojeg je policija smatrala glavnim organizatorom, uhićen je 2008. i osuđen na 49 godina zatvora; priznao je da je dobio pet milijuna reala, ali je poricao da je bio vođa. Čovjek kojeg je policija smatrala projektantom tunela uhićen je 2007., pobjegao iz zatvora 2011. i ponovno uhićen u prosincu 2023., nakon dvanaest godina bijega. Savezna policija procjenjuje da je zaplijenama gotovine i prodajom imovine sudionika vraćeno najviše 60 milijuna reala, a ostatak nikad nije pronađen. Jedan od sudionika, poznat samo po nadimku, nikad nije identificiran.

Pljačka je postala tema igranog filma Assalto ao Banco Central (2011.) i dokumentarne serije 3 Tonelada$: Assalto ao Banco Central (2022.).

Kronologija

  1. svibanj 2005.: Skupina unajmljuje kuću blizu banke i otvara lažnu tvrtku za prodaju trave.
  2. svibanj – kolovoz 2005.: Kopanje tunela dugog oko 80 metara.
  3. 5. i 6. kolovoza 2005.: Lopovi probijaju pod trezora i odnose oko 164 milijuna reala.
  4. 8. kolovoza 2005.: Provala je otkrivena u ponedjeljak ujutro.
  5. 9. kolovoza 2005.: Kupnja deset automobila gotovinom vodi policiju do prvih uhićenja.
  6. listopad 2005.: Luis Fernando Ribeiro otet je i ubijen unatoč plaćenoj otkupnini.
  7. 2006.: Uhićen bivši zaštitar banke.
  8. 2008.: Uhićen Antônio Jussivan Alves dos Santos, kasnije osuđen na 49 godina zatvora.
  9. 1. prosinca 2023.: Nakon dvanaest godina bijega uhićen čovjek kojeg policija smatra projektantom tunela.

Ključne osobe

  • Antônio Jussivan Alves dos Santos: Prema policiji glavni organizator, osuđen na 49 godina zatvora.
  • Luis Fernando Ribeiro: Prema policiji jedan od financijera, otet i ubijen u listopadu 2005.

Što se zna

  1. Početkom vikenda 6. i 7. kolovoza 2005. iz trezora Banco Central do Brasil u Fortalezi ukradeno je oko 164 milijuna reala.
  2. Lopovi su ušli kroz tunel dug oko 80 metara iz unajmljene kuće udaljene oko jedan blok.
  3. Provala je otkrivena tek 8. kolovoza ujutro.
  4. Savezna policija uhitila je desetke ljudi, a prema njezinoj procjeni vraćeno je najviše 60 milijuna reala.
  5. Prema Saveznoj policiji, skupina je dobila podatke od bivšeg zaštitara banke.

Otvorena pitanja

  • Gdje je završio najveći dio novca?
  • Tko je bio sudionik poznat samo po nadimku i koliko još sudionika nije otkriveno?
  • Je li skupina imala još pomagača unutar banke?

Teorije

  • Pljačku je isplanirala i izvela jedna skupina, a novac se raspao kroz otmice, trošenje i pranje
  • Pljačku su financirale šire kriminalne organizacije, kojima je otišao velik dio novca
  • Skupina je imala više pomagača unutar banke nego što je utvrđeno

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • 3 Tonelada$: Assalto ao Banco Central (2022). Netflix.

Izvori