Broad Haven 1977.

Za vrijeme ručka u veljači 1977. četrnaestak djece seoske škole na zapadu Walesa dotrčalo je s igrališta s pričom o srebrnoj letjelici u polju iza škole. Ravnatelj ih je razdvojio i zamolio da nacrtaju što su vidjeli, a crteži su se iznenađujuće podudarali.

Ukratko

  • Dana 4. veljače 1977. četrnaest ili petnaest učenika osnovne škole u Broad Havenu u Walesu tvrdilo je da je u polju iza škole vidjelo srebrnu letjelicu u obliku cigare, a neki i visok lik u srebrnom odijelu.
  • Ravnatelj Ralph Llewellyn tri dana poslije razdvojio je djecu i zamolio ih da nacrtaju što su vidjela; crteži su poslani Ministarstvu obrane, a izvornici se čuvaju u školi.
  • Tijekom proljeća u kraju su se nizala nova viđenja, od svjetala na nebu do divovskih likova u srebrnim odijelima, pa su tabloidi taj kraj prozvali "velškim trokutom".
  • Vojna policija ocijenila je da je dio viđenja djelo šaljivaca, a 1996. jedan je mještanin priznao da je sudjelovao u preodijevanju u srebrno odijelo; bivši učenici i danas tvrde da su vidjeli nešto što ne znaju objasniti.

Broad Haven je malo primorsko mjesto u zaljevu St Brides na krajnjem zapadu Walesa. U blizini su sedamdesetih bile zrakoplovne baze i vojni poligoni, među njima Brawdy, a uz obalu Milford Havena rafinerije nafte. Zimi 1977. lokalne novine već su pisale o neobičnim svjetlima na nebu.

Odmor za ručak

U petak, 4. veljače 1977., za vrijeme odmora za ručak, skupina od četrnaest ili petnaest djece, uglavnom desetogodišnjih dječaka, igrala se na školskom igralištu. Padala je kiša. Prema njihovim iskazima, u polju iza škole, napola skrivenom drvećem i grmljem, na tlu je stajao sjajan predmet u obliku cigare. Dvojica su opisala srebrnu kupolu sa svjetlom koje je treptalo, a šestero je reklo da je pokraj predmeta vidjelo visokog čovjeka u srebrnom odijelu.

Djeca su dotrčala u školu, ali im učitelji nisu povjerovali. Poslije nastave skupine djece vraćale su se tražiti predmet, a s potporom roditelja otišla su i u policiju.

Crteži u školskom albumu

Ravnatelj Ralph Llewellyn isprva nije vjerovao, ali je u ponedjeljak, 7. veljače, svako dijete razgovarao zasebno i zamolio ih da u uvjetima kakvi vladaju na ispitu nacrtaju i opišu što su vidjeli. Crteži su bili vrlo slični. Llewellyn je napisao da teško može povjerovati da su djeca sposobna za smišljenu i dugotrajnu šalu, ali da ostaje otvoren i traži prirodno objašnjenje.

Kritičari ističu da su crteži nastali tri dana nakon viđenja, nakon vikenda u kojem su djeca mogla razgovarati jedna s drugima. Crteži i pisma poslani su Ministarstvu obrane, a izvornici se i danas čuvaju u albumu u školi. Djecu je ubrzo intervjuirala i nacionalna televizija, uživo s mjesta događaja.

Proljeće velškog trokuta

Tijekom proljeća viđenja su se nizala. Rosa Granville, vlasnica hotela Haven Fort u obližnjem Little Havenu, ispričala je da je 19. travnja vidjela ovalnu, jako osvijetljenu letjelicu i dva lika u kombinezonima, a sutradan pronašla polegnutu travu. Obitelj Coombs s farme Ripperston više je puta pričala o neobičnim svjetlima, pokvarenim automobilima i televizorima, a 23. travnja, prema njihovu iskazu, kroz prozor su vidjeli lik visok oko dva metra u odijelu nalik svemirskom. Policajac koji je došao poslije je rekao da nikad nije vidio tako uplašenu obitelj.

Priče je skupljao i širio Randall Jones Pugh, umirovljeni veterinar i istraživač britanske udruge za NLO-e BUFORA. S Frederickom Williamom Holidayem napisao je knjigu The Dyfed Enigma (1979.), u kojoj je viđenja povezao s velškom narodnom predajom. Iste godine Peter Paget objavio je knjigu The Welsh Triangle, a naziv "velški trokut", po uzoru na Bermudski, preuzeli su tabloidi.

Što je zabilježilo ministarstvo

Zastupnik Nicholas Edwards u ime Rose Granville pitao je Ministarstvo obrane što se događa. Ministar James Wellbeloved odgovorio je da ministarstvo nema podataka o neobičnim aktivnostima u tom kraju. Spis koji je Nacionalni arhiv objavio 2006. pokazuje da je ured za NLO-e u lipnju 1977. zamolio vojnu policiju zrakoplovstva da diskretno provjeri slučajeve. Završno izvješće nije sačuvano, ali bilješka iz prosinca 1977. navodi da vojna policija smatra kako je za dio viđenja odgovoran šaljivac.

Istraživač Hilary Evans poslije je zapisao da su dvojica članova jednog društva iz Milford Havena, u srebrnim azbestnim odijelima posuđenima od radnika rafinerije, izvela šalu s preodijevanjem. Mještanin Glyn Edwards 1996. priznao je velškim novinama Western Mail da je sudjelovao u tome. Nije jasno na koja se sve viđenja šala odnosila; djeca su svoju priču ispričala prije nego što su se pojavili izvještaji o visokim likovima u odijelima.

Bivši učenici, danas odrasli ljudi, u dokumentarnoj seriji Encounters (2023.) i u seriji BBC-ja iz 2024. ponovili su da nisu ništa izmislili. Povjesničar David Clarke upozorava da su se slični crteži školske djece te godine skupljali i u drugim britanskim školama, primjerice u Rhosybolu na Angleseyju 16. veljače 1977., te postavlja pitanje je li medijska pozornost potaknula val sličnih iskustava.

Kronologija

  1. 4. veljače 1977.: Učenici škole u Broad Havenu tvrde da su vidjeli letjelicu i srebrni lik iza škole.
  2. 7. veljače 1977.: Ravnatelj Ralph Llewellyn razgovara sa svakim djetetom zasebno i skuplja crteže.
  3. 16. veljače 1977.: Devetero učenika škole u Rhosybolu na Angleseyju opisuje sličan predmet.
  4. 19. travnja 1977.: Rosa Granville kod hotela Haven Fort opisuje letjelicu i dva lika.
  5. 23. travnja 1977.: Obitelj Coombs s farme Ripperston opisuje visok lik u srebrnom odijelu na prozoru.
  6. Lipanj 1977.: Ministarstvo obrane traži od vojne policije zrakoplovstva diskretnu provjeru.
  7. Prosinac 1977.: Bilješka ministarstva navodi da je dio viđenja vjerojatno djelo šaljivca.
  8. 1979.: Izlaze knjige The Dyfed Enigma i The Welsh Triangle.
  9. 1996.: Glyn Edwards priznaje novinama Western Mail sudjelovanje u šali sa srebrnim odijelom.
  10. 2006.: Nacionalni arhiv objavljuje spis Ministarstva obrane o viđenjima.
  11. 2023.-2024.: Slučaj prikazuju serija Encounters i serija BBC-ja.

Ključne osobe

  • Ralph Llewellyn: Ravnatelj škole u Broad Havenu koji je skupio crteže i iskaze djece.
  • Rosa Granville: Vlasnica hotela Haven Fort koja je opisala letjelicu i dva lika.
  • Randall Jones Pugh: Umirovljeni veterinar i istraživač NLO-a koji je skupljao priče iz kraja.
  • Peter Paget: Pisac knjige The Welsh Triangle.
  • Hilary Evans: Istraživač koji je zabilježio šalu sa srebrnim azbestnim odijelima.
  • David Clarke: Britanski povjesničar koji je istraživao spise Ministarstva obrane o slučaju.

Što se zna

  1. Dana 4. veljače 1977. četrnaest ili petnaest učenika škole u Broad Havenu opisalo je predmet u obliku cigare u polju iza škole.
  2. Crteži su nastali 7. veljače, tri dana poslije, nakon zasebnih razgovora s ravnateljem, i bili su vrlo slični.
  3. Ministarstvo obrane zatražilo je u lipnju 1977. diskretnu provjeru, a bilješka iz prosinca 1977. navodi da je dio viđenja vjerojatno djelo šaljivca.
  4. Mještanin Glyn Edwards 1996. priznao je sudjelovanje u šali sa srebrnim odijelom.
  5. Bivši učenici i danas tvrde da su vidjeli nešto što ne mogu objasniti.

Otvorena pitanja

  • Što su djeca vidjela u polju iza škole 4. veljače 1977.?
  • Koliko su crteži bili sami po sebi slični, a koliko je na njih utjecao vikend razgovora?
  • Je li šala sa srebrnim odijelima počela prije ili tek nakon viđenja kod škole?

Teorije

  • Viđenja su potaknule šale mještana i medijska pozornost, a djeca su vidjela nešto obično i protumačila to na isti način
  • Djeca su vidjela neko vojno vozilo ili opremu iz obližnjih baza
  • Djeca su vidjela stvarnu letjelicu nepoznatog podrijetla
  • Djeca su vidjela nešto stvarno i neobjašnjeno, a kasnija viđenja i šale zamaglile su izvorni događaj

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Pugh, R. J. i Holiday, F. W. (1979). The Dyfed Enigma. Faber and Faber.
  • Paget, P. (1979). The Welsh Triangle. Panther.
  • Encounters (2023.), dokumentarna serija.

Izvori