Dag Hammarskjöld i pad zrakoplova kod Ndole

Dag Hammarskjöld, švedski diplomat i ekonomist, bio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda od 1953. Njegov je mandat obilježila kriza u Kongu. Zemlja je 1960. postala neovisna o Belgiji i odmah zapala u kaos, a bogata rudarska pokrajina Katanga pod vodstvom Moïsea Tshombea proglasila je otcjepljenje uz potporu belgijskih rudarskih tvrtki i stranih plaćenika. UN je u Kongo poslao mirovne snage, a u rujnu 1961. između njih i katanških snaga izbile su borbe.

Hammarskjöld je odlučio osobno se sastati s Tshombeom i dogovoriti primirje. Sastanak je dogovoren u Ndoli, gradu u tadašnjoj Federaciji Rodezije i Nijasalanda, britanskoj koloniji uz granicu s Katangom.

Posljednji let Albertine

Navečer 17. rujna 1961. Hammarskjöld je s pratnjom poletio iz Léopoldvillea u zrakoplovu DC-6 švedske tvrtke Transair, nazvanom Albertina. U zraku je bilo šesnaest ljudi. Let je zbog sigurnosti držan u tajnosti: posada nije unaprijed predala plan leta za Ndolu, letjela je zaobilaznim putem i dugo bez radijskog javljanja, jer se strahovalo od katanškog borbenog zrakoplova koji je tih dana napadao snage UN-a.

Nešto prije ponoći posada se javila kontroli leta u Ndoli i najavila spuštanje. Nakon toga veza je prekinuta. Zrakoplov je u prilazu udario u drveće i srušio se u šumu petnaestak kilometara od zračne luke, gdje je izgorio. Kontrola leta nije odmah podigla uzbunu, a olupina je službeno pronađena tek sljedećeg poslijepodneva, oko petnaest sati nakon pada.

Hammarskjöld je pronađen mrtav pokraj olupine. Jedini preživjeli, zaštitar Harold Julien, umro je od ozljeda nekoliko dana kasnije. Prije smrti rekao je da je zrakoplov eksplodirao, no zbog teškog stanja njegove su riječi protumačene na različite načine.

Tri istrage, dva odgovora

Prvo su nesreću istražili rodezijski stručnjaci, a zatim rodezijska istražna komisija. Ona je 1962. zaključila da je najvjerojatniji uzrok pogreška pilota, koji se spustio prenisko pri noćnom prilazu. Nisu pronađeni tragovi metaka ni eksploziva.

Istraga Ujedinjenih naroda, objavljena iste godine, bila je opreznija. Komisija UN-a zaključila je da ne može utvrditi uzrok pada i da ne može isključiti ni sabotažu ni napad, kao ni pogrešku posade. Kritizirala je i kašnjenje u potrazi, jer je moguće da bi brža pomoć spasila preživjele.

Svjedoci iz šume i dokumenti iz Južne Afrike

Desetljećima su se pojavljivali novi tragovi. Afrički ugljenari i stanovnici okolnih sela govorili su da su te noći vidjeli drugi, manji zrakoplov i bljesak prije pada, ali rodezijski istražitelji njihove iskaze nisu uzimali ozbiljno. Godine 1998. južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje objavila je dokumente iz 1961. koji opisuju navodni plan atentata, ali njihova autentičnost nikad nije potvrđena.

Britanska istraživačica Susan Williams 2011. objavila je knjigu u kojoj je prikupila svjedočanstva i dokumente. Nakon nje skupina međunarodnih pravnika, nazvana Komisija Hammarskjöld, 2013. ocijenila je da postoje značajni novi dokazi da je zrakoplov mogao biti napadnut ili prisiljen na spuštanje. Navela je i iskaz bivšeg američkog mornaričkog časnika Charlesa Southalla, koji je tvrdio da je te noći na prisluškivačkoj postaji na Cipru čuo snimku razgovora u kojem pilot drugog zrakoplova javlja da je pogodio cilj. Komisija je preporučila da američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) objavi svoje snimke.

Ponovna istraga UN-a

Opća skupština UN-a ponovno je otvorila istragu. Voditelj, tanzanijski sudac Mohamed Chande Othman, u izvješću iz 2017. zaključio je da je "moguće" da je uzrok pada bio napad ili prijetnja izvana. U kasnijim izvješćima upozorio je da neke države, među njima Velika Britanija, Sjedinjene Države i Južna Afrika, još nisu potpuno otvorile svoje arhive. Za napad se u javnosti najčešće spominje belgijski pilot plaćenik Jan van Risseghem, koji je sudjelovanje uvijek poricao i umro 2007.

Dokumentarac danskog redatelja Madsa Brüggera "Cold Case Hammarskjöld" iz 2019. ponovno je potaknuo zanimanje za slučaj. Hammarskjöld je posmrtno dobio Nobelovu nagradu za mir, a na mjestu pada danas stoji spomenik.