Atentat na Johna F. Kennedyja

Predsjednik je ubijen usred bijela dana, osumnjičeni dva dana kasnije, a službene istrage došle su do različitih zaključaka.

Ukratko

  • Predsjednik John F. Kennedy ubijen je 22. studenoga 1963. u Dallasu.
  • Osumnjičeni Lee Harvey Oswald ubijen je dva dana kasnije, prije suđenja.
  • Warrenova komisija zaključila je da je Oswald djelovao sam, a Odbor Zastupničkog doma 1979. da je zavjera vjerojatna.
  • Spisi o atentatu objavljuju se postupno, sve do danas, a većina Amerikanaca u anketama sumnja da je Oswald djelovao sam.

Dana 22. studenoga 1963. predsjednik Sjedinjenih Država John F. Kennedy vozio se u otvorenom automobilu kroz Dallas, uz suprugu Jacqueline, teksaškog guvernera Johna Connallyja i njegovu suprugu Nellie. U 12:30 sati, dok je povorka prolazila trgom Dealey Plaza, odjeknuli su pucnji. Predsjednik je smrtno ranjen, a ranjen je i guverner Connally. Pola sata kasnije u bolnici Parkland proglašen je mrtvim.

Uhićenje i smrt Leeja Harveyja Oswalda

Policija je ubrzo pronašla pušku i čahure na šestom katu zgrade skladišta školskih knjiga uz trg, u kojoj je radio Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je nekoliko godina živio u Sovjetskom Savezu. Oswald je isto poslijepodne ubio policajca J. D. Tippita, a uhićen je u obližnjem kinu. Negirao je da je pucao na predsjednika i izjavio da je "žrtveni jarac".

Dva dana kasnije, dok su ga pred novinarima premještali iz policijske postaje, Oswalda je pred kamerama ustrijelio vlasnik noćnog kluba Jack Ruby. Snimku su uživo gledali milijuni. Oswald tako nikad nije izveden pred sud. Ruby je osuđen na smrt, presuda je kasnije poništena, a umro je od raka 1967., prije ponovljenog suđenja.

Warrenova komisija

Novi predsjednik Lyndon B. Johnson imenovao je komisiju pod vodstvom predsjednika Vrhovnog suda Earla Warrena. U izvješću iz rujna 1964. zaključila je da je Oswald sam ispalio tri hica s prozora skladišta i da nema dokaza o zavjeri. Ključni dio zaključka bila je takozvana teorija jednog metka: da je jedan metak prošao kroz predsjednika i nanio sve rane guverneru Connallyju. Kritičari su je nazvali "čarobnim metkom".

Snimka Abrahama Zaprudera

Krojač Abraham Zapruder slučajno je atentat snimio amaterskom kamerom. Njegov film od dvadesetak sekundi postao je najproučavanija snimka 20. stoljeća. Javnost ga je na televiziji prvi put vidjela tek 1975., i upravo je on potaknuo mnoga pitanja o broju i smjeru pucnjeva.

Druga istraga i nove sumnje

Krajem šezdesetih okružni tužitelj iz New Orleansa Jim Garrison optužio je poslovnog čovjeka Claya Shawa za sudjelovanje u zavjeri, ali porota ga je 1969. oslobodila. Sredinom sedamdesetih Kongres je istraživao rad obavještajnih službi, a Zastupnički dom osnovao je poseban odbor za atentate. On je 1979. zaključio da je Kennedy "vjerojatno ubijen kao posljedica zavjere", uglavnom na temelju zvučne snimke s policijskog radija koja je navodno bilježila i četvrti pucanj. Tu je analizu 1982. osporilo povjerenstvo američke Nacionalne akademije znanosti.

Spisi koji se otvaraju desetljećima

Film Olivera Stonea "JFK" iz 1991. ponovno je potaknuo zanimanje javnosti, pa je 1992. donesen zakon o postupnoj objavi svih dokumenata o atentatu. Velik dio objavljen je u nekoliko navrata, uključujući 2017., 2023. i 2025. godinu. Upravo to dugo čekanje mnogima je samo po sebi znak da se nešto skrivalo. Prema anketama, većina Amerikanaca i danas sumnja da je Oswald djelovao sam.

Kronologija

  1. 22. studenoga 1963., 12:30: Pucnji na trgu Dealey Plaza; Kennedy je smrtno ranjen.
  2. 22. studenoga 1963., 13:00: Kennedy je proglašen mrtvim u bolnici Parkland.
  3. 22. studenoga 1963.: Oswald ubija policajca J. D. Tippita i biva uhićen; Lyndon B. Johnson polaže zakletvu.
  4. 24. studenoga 1963.: Jack Ruby ubija Oswalda u policijskoj postaji.
  5. 29. studenoga 1963.: Osnovana je Warrenova komisija.
  6. Rujan 1964.: Warrenova komisija zaključuje da je Oswald djelovao sam.
  7. 1967.–1969.: Jim Garrison vodi postupak protiv Claya Shawa, koji je oslobođen.
  8. 1975.: Zapruderov film prvi put se prikazuje na televiziji.
  9. 1979.: Odbor Zastupničkog doma zaključuje da je zavjera vjerojatna.
  10. 1982.: Nacionalna akademija znanosti osporava zvučnu analizu.
  11. 1992.: Donesen je zakon o postupnoj objavi dokumenata.
  12. 2017., 2023. i 2025.: Objavljuju se veliki dijelovi preostalih dokumenata.

Ključne osobe

  • John F. Kennedy: 35. predsjednik Sjedinjenih Država.
  • Lee Harvey Oswald: Osumnjičeni atentator, ubijen prije suđenja.
  • Jack Ruby: Vlasnik noćnog kluba koji je ubio Oswalda.
  • John Connally: Guverner Teksasa, ranjen u automobilu s predsjednikom.
  • Earl Warren: Predsjednik Vrhovnog suda koji je vodio prvu službenu istragu.
  • Abraham Zapruder: Krojač koji je slučajno snimio atentat.
  • Jim Garrison: Tužitelj iz New Orleansa koji je jedini podigao optužnicu za zavjeru.

Što se zna

  1. Kennedy je ubijen 22. studenoga 1963. u Dallasu, a guverner Connally je ranjen.
  2. Puška i čahure pronađene su na šestom katu zgrade u kojoj je radio Oswald.
  3. Lee Harvey Oswald uhićen je istog dana, a dva dana kasnije ubio ga je Jack Ruby.
  4. Warrenova komisija 1964. zaključila je da je Oswald djelovao sam.
  5. Odbor Zastupničkog doma 1979. zaključio je da je atentat vjerojatno bio posljedica zavjere.
  6. Zvučnu analizu na kojoj se temeljio taj zaključak 1982. osporila je Nacionalna akademija znanosti.

Što tvrde zagovornici

  • Teško je povjerovati da je jedan metak nanio sve rane predsjedniku i guverneru, kako tvrdi Warrenova komisija.
  • Oswald je ubijen prije nego što je mogao svjedočiti, a sam je tvrdio da je "žrtveni jarac".
  • I jedna službena istraga zaključila je da je zavjera vjerojatna.
  • Neki svjedoci tvrdili su da su pucnji dolazili i s travnatog brežuljka ispred povorke.
  • Objava spisa trajala je desetljećima, što upućuje na to da se nešto skrivalo.

Što kažu kritičari

  • Balističke i forenzičke analize podudaraju se s pucnjima iz zgrade u kojoj je radio Oswald.
  • Računalne rekonstrukcije pokazuju da je putanja jednog metka kroz obojicu moguća.
  • Zvučna snimka na kojoj se temeljio zaključak iz 1979. kasnije je ozbiljno osporena.
  • U dosad objavljenim spisima nije pronađen dokument koji dokazuje zavjeru.
  • Rubyjev čin može se objasniti njegovim osobnim motivima, bez šire pozadine.

Otvorena pitanja

  • Je li Oswald djelovao sam, i ako nije, tko mu je pomagao?
  • Koliko je pucnjeva ispaljeno i s kojih mjesta?
  • Zašto je Jack Ruby ubio Oswalda?
  • Što sadrže dokumenti koji su najdulje ostali tajni?

Teorije

  • Oswald je djelovao sam
  • Iza atentata stoji šira zavjera
  • Pravu istinu vjerojatno nikad nećemo saznati

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori