Satoshi Nakamoto

Trideset prvog listopada 2008., usred svjetske financijske krize, na jednom popisu za raspravu o kriptografiji pojavila se poruka s poveznicom na kratak tekst od devet stranica. Naslov je bio "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System", elektronički novac koji se izravno šalje od osobe do osobe. Autor se potpisao kao Satoshi Nakamoto.

Tekst je opisivao kako bi ljudi mogli plaćati jedni drugima preko interneta bez banke u sredini. Umjesto središnje ustanove koja vodi račune, sve bi transakcije bilježila mreža računala, u zajedničkom zapisu koji se ne može naknadno promijeniti. Ta se zamisao danas zove lanac blokova.

Prvi blok i poruka iz novina

Početkom siječnja 2009. Nakamoto je pokrenuo mrežu i objavio prvu inačicu programa. U prvi blok lanca upisao je naslov s naslovnice britanskog dnevnika The Times od 3. siječnja 2009., o ministru financija koji je pred drugim spašavanjem banaka. Redak je dokazivao da blok nije mogao nastati prije tog dana, a mnogi ga čitaju i kao komentar na bankovni sustav.

Sljedećih gotovo dvije godine Nakamoto je pisao kod, odgovarao na pitanja na forumima i dopisivao se s prvim suradnicima. Nikad se nije javio telefonom, nikad nije pokazao lice i o sebi je otkrio tek da živi u Japanu, što mnogi istraživači smatraju krinkom. Sredinom 2010. predao je vođenje projekta programeru Gavinu Andresenu, a u proljeće 2011. u jednoj je poruci napisao da je prešao na druge stvari. Nakon toga je utihnuo.

Tragovi u tekstu

Ono malo što se o Nakamotu može zaključiti dolazi iz njegovih poruka. Pisao je tečnim engleskim, često britanskim pravopisom i izrazima. Analiza vremena u kojem je objavljivao poruke na forumu pokazala je da gotovo nikad nije pisao između otprilike pet i jedanaest sati ujutro po Greenwichu, što se slaže sa snom u Europi ili Americi, a ne u Japanu.

Velik dio bitcoina rudaren u prvim mjesecima mreže, prema procjenama istraživača oko 1,1 milijun novčića, pripisuje se Nakamotu. Ti novčići nikad nisu premješteni. Svaki pomak na tim adresama bio bi vidljiv cijelom svijetu, zbog čega ih promatraju i istraživači i znatiželjnici.

Imena u novinama

Potraga za Nakamotom postala je novinarski izazov, a nekoliko je ljudi zbog nje dospjelo u središte pažnje protiv svoje volje. Ni za jednoga od njih nije utvrđeno da je Nakamoto.

Hal Finney, programer i kriptograf, bio je prva osoba nakon samog Nakamota koja je pokrenula program i primila bitcoin u prvoj transakciji. Novinar Andy Greenberg 2014. je usporedio njegov stil pisanja s Nakamotovim i otkrio da Finney živi nekoliko ulica od čovjeka po imenu Dorian Nakamoto. Nakon razgovora s Finneyjem i uvida u njegovu prepisku s Nakamotom zaključio je da Finney govori istinu kad poriče. Finney je umro 2014. od amiotrofične lateralne skleroze.

Nick Szabo, pravnik i informatičar, godinama ranije opisao je zamisao digitalnog novca nazvanu "bit gold". Zbog sličnosti zamisli i stila neki su ga istraživači smatrali najvjerojatnijim kandidatom. Szabo je to više puta odbio.

U ožujku 2014. časopis Newsweek objavio je da je Nakamoto zapravo Dorian Prentice Satoshi Nakamoto, inženjer japanskog podrijetla iz Kalifornije. Novinari su danima čekali ispred njegove kuće. On je izjavio da s bitcoinom nema nikakve veze, a članak i način na koji je nastao naišli su na široke kritike.

Čovjek koji je tvrdio da je on

Australski informatičar Craig Wright od 2016. je javno tvrdio da je on Satoshi Nakamoto i tužio je ljude koji su to osporavali. Udruga tvrtki COPA (Crypto Open Patent Alliance) pokrenula je protiv njega postupak pred Visokim sudom u Londonu. Sudac James Mellor 14. ožujka 2024., na kraju rasprave, objavio je da Wright nije autor bijelog papira, nije djelovao pod imenom Satoshi Nakamoto i nije stvorio bitcoin. U pisanoj presudi od 20. svibnja 2024. sud je utvrdio da su dokumenti koje je Wright podnio kao dokaz krivotvoreni.

Zašto bi netko ostao skriven

Nakamoto nikad nije objasnio zašto je ostao anoniman. Jedni smatraju da je želio izbjeći pravne probleme, jer su raniji pokušaji privatnog digitalnog novca završili pred vlastima. Drugi misle da je želio da bitcoin ne ovisi ni o kome, pa ni o svom tvorcu. Treći upozoravaju na sigurnost, jer bi osoba za koju se zna da posjeduje toliko novčića bila izložena opasnosti. Odgovor zna samo Nakamoto, ako je jedna osoba, ili ljudi koji su se tim imenom potpisivali zajedno.