Teorija mrtvog interneta

Što ako je velik dio onoga što čitaš na internetu napisao stroj, a ljudi s kojima se prepireš u komentarima uopće ne postoje?

Ukratko

  • Teorija tvrdi da velik dio interneta više ne stvaraju ljudi, nego botovi i umjetna inteligencija.
  • Proširila se 2021., a porasla je pojavom alata koji pišu tekstove i stvaraju slike.
  • Mjerenja pokazuju da botovi čine otprilike polovicu internetskog prometa.
  • Sporno je radi li se o prirodnoj posljedici tehnologije ili o nečijoj namjeri da se upravlja ljudima.

Godine 2021. na jednom internetskom forumu pojavio se dugačak tekst naslovljen otprilike ovako: "Teorija mrtvog interneta: većina interneta je lažna". Autor je tvrdio da je internet negdje sredinom prošlog desetljeća "umro", odnosno da su stvarne ljude postupno zamijenili botovi i automatski generiran sadržaj.

Teorija se brzo proširila, a iste godine o njoj je pisao i američki časopis The Atlantic. Od tada se o njoj sve više govori, osobito otkad su krajem 2022. postali široko dostupni alati umjetne inteligencije koji pišu tekstove i stvaraju slike.

Dva dijela teorije

Teorija ima dva dijela koja je korisno razlikovati. Prvi je tvrdnja da velik dio prometa i sadržaja na internetu stvaraju botovi i programi. Drugi, dalekosežniji, jest tvrdnja da to netko namjerno koordinira, primjerice vlade ili velike tvrtke, kako bi oblikovao mišljenje ljudi i poticao ih na kupnju.

Što pokazuju mjerenja

Za prvi dio postoje mjerenja. Tvrtka Imperva, koja se bavi internetskom sigurnošću, svake godine objavljuje izvješće o botovima. Prema izvješću iz 2024., botovi su 2023. činili gotovo polovicu ukupnog internetskog prometa, a oko trećine prometa činili su takozvani "loši" botovi, koji primjerice pokušavaju provaliti u račune ili kopiraju sadržaj. Velik dio ostatka čine korisni programi, poput tražilica koje pretražuju stranice.

Društvene mreže redovito javljaju da su uklonile ogroman broj lažnih profila, a istraživači su dokumentirali organizirane mreže lažnih računa koje šire političke poruke. Na Facebooku su 2024. pažnju privukle stotine stranica s očito umjetno generiranim slikama, koje su ipak skupljale tisuće reakcija, a nije bilo jasno tko na njih reagira.

Umjetna inteligencija uči od umjetne inteligencije

Znanstvenici su 2024. u časopisu Nature objavili rad koji pokazuje da modeli umjetne inteligencije postupno gube kvalitetu ako se uče na tekstovima koje su generirali drugi modeli. Kako internet postaje sve puniji takvog sadržaja, to pitanje postaje sve važnije i za samu tehnologiju, a ne samo za korisnike.

Gdje je granica

Kritičari ističu da milijuni stvarnih ljudi svakodnevno pišu, objavljuju i razgovaraju na internetu, te da se dojam "praznog" interneta može objasniti algoritmima koji svima prikazuju sličan sadržaj. Zagovornici odgovaraju da je teško znati koliko je onoga što vidimo stvarno ljudsko. Upravo u tom prostoru, između izmjerenog i nedokazanog, teorija i živi.

Kronologija

  1. Sredina 2010-ih: Prema teoriji, razdoblje u kojem je internet navodno "umro".
  2. Siječanj 2021.: Na forumu Agora Road objavljen je tekst koji je proširio teoriju.
  3. Kolovoz 2021.: Časopis The Atlantic piše o teoriji.
  4. Studeni 2022.: Javnosti postaju široko dostupni alati umjetne inteligencije za pisanje teksta.
  5. 2024.: Na Facebooku pažnju privlače stranice s umjetno generiranim slikama.
  6. Srpanj 2024.: Časopis Nature objavljuje rad o propadanju modela koji uče na generiranom sadržaju.

Ključne osobe

  • "IlluminatiPirate": Pseudonim autora teksta na forumu koji je 2021. proširio teoriju.
  • Kaitlyn Tiffany: Novinarka časopisa The Atlantic koja je teoriju predstavila široj javnosti.

Što se zna

  1. Pojam se proširio 2021. nakon objave na internetskom forumu i članka u časopisu The Atlantic.
  2. Prema izvješću tvrtke Imperva, botovi su 2023. činili gotovo polovicu internetskog prometa.
  3. Velik dio tog prometa čine tražilice i drugi automatski programi koji ne objavljuju sadržaj.
  4. Društvene mreže redovito uklanjaju velike količine lažnih profila.
  5. Od kraja 2022. alati umjetne inteligencije omogućuju brzo stvaranje velikih količina teksta i slika.
  6. Istraživanja pokazuju da modeli umjetne inteligencije gube kvalitetu kad se uče na generiranom sadržaju.

Što tvrde zagovornici

  • Komentari, recenzije i objave sve su sličniji jedni drugima i djeluju kao da ih piše stroj.
  • Mreže lažnih profila dokazano se koriste za utjecaj na javno mnijenje.
  • Umjetna inteligencija sada može proizvoditi sadržaj brže nego što ga ljudi mogu pročitati.
  • Platformama odgovara da izgledaju živo, pa nemaju interesa razotkrivati botove.

Što kažu kritičari

  • Velik dio prometa botova odnosi se na tražilice i tehničke servise, a ne na lažne ljude.
  • Milijuni ljudi svakodnevno stvarno objavljuju, pišu i razgovaraju na internetu.
  • Postojanje kampanja lažnih profila ne dokazuje da ih netko koordinira na razini cijelog interneta.
  • Dojam ponavljanja može se objasniti algoritmima koji ističu sličan sadržaj.

Otvorena pitanja

  • Koliki je udio sadržaja na društvenim mrežama stvarno ljudski?
  • Kako razlikovati ljudski sadržaj od generiranog, kad alati postaju sve bolji?
  • Hoće li modeli umjetne inteligencije postati lošiji jer uče na vlastitim proizvodima?

Teorije

  • Internet je i dalje uglavnom ljudski
  • Botova je sve više, ali bez središnjeg plana
  • Netko namjerno upravlja botovima i sadržajem

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori