Je li čovjek stvarno hodao po Mjesecu?

Šest misija, dvanaest astronauta i stotine kilograma kamenja. Ipak, dio ljudi i danas vjeruje da su snimke nastale u studiju na Zemlji.

Ukratko

  • Između 1969. i 1972. po Mjesecu je u šest misija Apollo hodalo dvanaest astronauta.
  • Već od sedamdesetih neki tvrde da su snimke nastale na Zemlji.
  • Zagovornici upiru prstom u detalje sa snimki i u to da se ljudi nisu vratili, a kritičari u uzorke kamenja, reflektore na Mjesecu i snimke s orbite.

Dana 20. srpnja 1969. Neil Armstrong i Buzz Aldrin spustili su se na Mjesec u sklopu misije Apollo 11, dok je Michael Collins kružio iznad njih. Prijenos je pratilo stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Do 1972. uslijedilo je još pet uspješnih slijetanja, a po Mjesecu je ukupno hodalo dvanaest astronauta.

Već nekoliko godina kasnije pojavile su se tvrdnje da je sve to bila predstava. Teorija se od tada redovito vraća, a internet joj je dao novi život.

Utrka u svemir

Slijetanje na Mjesec bilo je vrhunac svemirske utrke između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Sovjeti su prvi lansirali satelit (Sputnik, 1957.) i prvi poslali čovjeka u svemir (Jurij Gagarin, 1961.). Predsjednik Kennedy je 1961. postavio cilj da Amerikanci do kraja desetljeća spuste čovjeka na Mjesec i sigurno ga vrate na Zemlju. Program Apollo zapošljavao je stotine tisuća ljudi, a na vrhuncu je NASA trošila nekoliko posto ukupnog saveznog proračuna.

Šest slijetanja

Na Mjesec su se spustili Apollo 11, 12, 14, 15, 16 i 17. Apollo 13 je 1970. zbog eksplozije spremnika kisika morao odustati od slijetanja i jedva se vratio na Zemlju. Na kasnijim misijama astronauti su vozili lunarno vozilo i na površini provodili i po tri dana. Posljednji čovjek koji je hodao po Mjesecu bio je Eugene Cernan, u prosincu 1972.

Kako je nastala teorija o lažiranju

Najpoznatija rana knjiga na tu temu, We Never Went to the Moon Billa Kaysinga, objavljena je 1976. Teoriju je dodatno proširio dokumentarac američke televizije Fox iz 2001. Prema anketi Gallupa iz 1999., u lažiranje je vjerovalo oko 6 posto Amerikanaca, a u nekim drugim zemljama udio je u kasnijim anketama bio i veći.

Na čemu se temelje sumnje

Zagovornici upiru prstom u detalje sa snimki: zastava se čini kao da se vijori, na crnom nebu nema zvijezda, sjene ne izgledaju paralelno. Pitaju i kako su astronauti preživjeli prolazak kroz Van Allenove pojaseve zračenja te kako je tehnologija iz šezdesetih uopće mogla izvesti takav pothvat, ako se ljudi otada nisu vratili. Kao motiv navode pobjedu u Hladnom ratu pod svaku cijenu.

Što se navodi kao dokaz slijetanja

Misije su donijele oko 382 kilograma uzoraka mjesečevog tla i kamenja, koje su proučavali znanstvenici iz mnogih zemalja. Za usporedbu, sovjetske automatske sonde donijele su ukupno nešto više od 300 grama. Na Mjesecu su ostavljeni reflektori za lasere, na koje zvjezdarnice i danas usmjeravaju laserske zrake i mjere udaljenost. Sovjetski Savez, koji je pomno pratio misije i imao svaki razlog razotkriti prevaru, nikad nije osporio slijetanja. Američka letjelica Lunar Reconnaissance Orbiter snimila je 2009. i kasnije mjesta slijetanja, s vidljivim ostacima opreme i tragovima hoda.

Zašto se ljudi nisu vratili

Nakon pobjede u utrci politička volja i novac su presahnuli, a planirane misije Apollo 18, 19 i 20 su otkazane. NASA se okrenula svemirskom šatlu i postajama u orbiti. Novim programom Artemis Sjedinjene Države planiraju vratiti ljude na Mjesec, a i druge zemlje razvijaju vlastite programe.

Kronologija

  1. 4. listopada 1957.: Sovjetski Savez lansira Sputnik, prvi umjetni satelit.
  2. 12. travnja 1961.: Jurij Gagarin postaje prvi čovjek u svemiru.
  3. 25. svibnja 1961.: Kennedy postavlja cilj slijetanja na Mjesec do kraja desetljeća.
  4. 20. srpnja 1969.: Apollo 11: Armstrong i Aldrin spuštaju se na Mjesec.
  5. Studeni 1969.: Apollo 12 slijeće na Mjesec.
  6. Travanj 1970.: Apollo 13 zbog kvara odustaje od slijetanja.
  7. 1971.–1972.: Apollo 14, 15, 16 i 17 slijeću na Mjesec.
  8. 14. prosinca 1972.: Eugene Cernan posljednji napušta površinu Mjeseca.
  9. 1976.: Bill Kaysing objavljuje knjigu o navodnom lažiranju.
  10. 2001.: Televizija Fox prikazuje dokumentarac o navodnom lažiranju.
  11. 2009.: Lunar Reconnaissance Orbiter snima mjesta slijetanja.

Ključne osobe

  • Neil Armstrong: Zapovjednik misije Apollo 11, prvi čovjek na Mjesecu.
  • Buzz Aldrin: Pilot lunarnog modula Apolla 11, drugi čovjek na Mjesecu.
  • Michael Collins: Pilot zapovjednog modula Apolla 11, ostao je u orbiti.
  • Eugene Cernan: Zapovjednik Apolla 17, posljednji čovjek na Mjesecu.
  • Bill Kaysing: Autor knjige iz 1976. koja je proširila teoriju o lažiranju.

Što se zna

  1. Između 1969. i 1972. šest misija Apollo spustilo se na Mjesec, a po njemu je hodalo dvanaest astronauta.
  2. Misije su donijele oko 382 kilograma uzoraka mjesečevog tla i kamenja.
  3. Laserski reflektori koje su ostavile posade Apolla 11, 14 i 15 i danas se koriste za mjerenje udaljenosti Mjeseca.
  4. Letjelica Lunar Reconnaissance Orbiter fotografirala je mjesta slijetanja s ostacima opreme.
  5. Sovjetski Savez pratio je misije i nikad nije osporio slijetanja.
  6. Knjiga Billa Kaysinga iz 1976. jedan je od prvih poznatih izvora tvrdnje o lažiranju.

Što tvrde zagovornici

  • Zastava na snimkama izgleda kao da je vijori vjetar, a na Mjesecu nema zraka.
  • Na fotografijama s Mjeseca ne vide se zvijezde.
  • Sjene na nekim fotografijama nisu paralelne, što upućuje na više izvora svjetla.
  • Prolazak kroz Van Allenove pojaseve bio bi opasan za posadu.
  • Ljudi se nakon 1972. nikad nisu vratili na Mjesec, iako je tehnologija napredovala.

Što kažu kritičari

  • Zastava je bila pričvršćena na vodoravnu šipku, a nabori i pomicanje nastali su pri zabijanju jarbola.
  • Zvijezde se ne vide jer su fotografije snimane s kratkom ekspozicijom za jako osvijetljenu površinu.
  • Neravan teren i perspektiva objašnjavaju sjene koje ne izgledaju paralelno.
  • Putanja je birana tako da kroz najjače dijelove pojaseva prolazi brzo, pa je primljena doza bila niska.
  • Uzorke kamenja, reflektore i snimke s orbite neovisno su provjeravali znanstvenici iz više zemalja.

Otvorena pitanja

  • Zašto teorija o lažiranju i nakon pola stoljeća i novih snimaka ostaje tako raširena?
  • Hoće li povratak ljudi na Mjesec u sklopu novih programa promijeniti stavove onih koji sumnjaju?

Teorije

  • Slijetanja su se dogodila
  • Slijetanja su stvarna, ali dio snimki je naknadno snimljen
  • Slijetanja su lažirana

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Arhiva misija Apollo, NASA
  • Collins, M. (1974). Carrying the Fire: An Astronaut's Journeys. Farrar, Straus and Giroux.
  • Plait, P. (2002). Bad Astronomy. Wiley.

Izvori