Anastasija Romanova

Dvije godine nakon što je ruska carska obitelj strijeljana, iz berlinskog kanala izvučena je mlada žena bez dokumenata. Šest desetljeća kasnije umrla je u Americi kao najpoznatija pretendentica na ime careve najmlađe kćeri.

Ukratko

  • U srpnju 1918. boljševici su u Jekaterinburgu strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikolaja II., njegovu obitelj i poslugu, ali se godinama nije znalo gdje su tijela.
  • Desetljećima su se pojavljivale žene koje su tvrdile da su preživjela velika kneginja Anastasija, a najpoznatija je bila Anna Anderson.
  • Analize DNK-a iz 1990-ih pokazale su da Anna Anderson nije bila u srodstvu s Romanovima, nego s obitelji poljske radnice Franziske Schanzkowske.
  • Posljednja dvoje careve djece pronađeno je 2007., a analize DNK-a potvrdile su da nitko od obitelji nije preživio.

U noći sa 16. na 17. srpnja 1918. bivši ruski car Nikolaj II., carica Aleksandra, njihovih petero djece i četvero ljudi iz posluge odvedeni su u podrum Ipatjevljeve kuće u Jekaterinburgu i strijeljani. Boljševičke vlasti godinama nisu otkrivale što se dogodilo s tijelima. U toj tišini nastala je jedna od najdugovječnijih priča 20. stoljeća: da je najmlađa kći, sedamnaestogodišnja Anastasija, nekako preživjela.

Gospođica Nepoznata

U veljači 1920. policajac je u Berlinu iz kanala Landwehr izvukao mladu ženu koja je pokušala počiniti samoubojstvo. Nije imala dokumente i odbijala je reći tko je, pa je u bolnici upisana kao Fräulein Unbekannt, gospođica Nepoznata. Prebačena je u psihijatrijsku ustanovu Dalldorf.

Ondje je jedna pacijentica 1922. zaključila da je nepoznata žena jedna od careve kćeri. Priča je stigla do ruskih emigranata u Berlinu, od kojih su neki posjetili bolnicu. Žena je s vremenom prihvatila da je Anastasija i počela se služiti imenom Anna Čajkovski, a kasnije Anna Anderson.

Prepoznavanja i odbijanja

Sljedećih godina posjećivali su je ljudi koji su Anastasiju poznavali. Neki su bili uvjereni da je to ona. Većina članova obitelji i bivših dvorjana, među njima i Pierre Gilliard, učitelj careve djece, zaključili su da nije. Gilliard je kasnije objavio knjigu u kojoj ju je proglasio varalicom.

Godine 1927. privatni istražitelj, kojeg je platio brat carice Aleksandre, tvrdio je da je riječ o Franziski Schanzkowskoj, radnici iz poljske obitelji koja je za Prvog svjetskog rata ozlijeđena u eksploziji u tvornici streljiva i koja je 1920. nestala iz Berlina. Jedan dio njezine obitelji prepoznao ju je, ali nije htio potpisati izjavu protiv nje.

Anna Anderson pokrenula je sudski postupak kako bi bila priznata kao Anastasija. Spor je trajao desetljećima i završio odlukom njemačkih sudova da svoj identitet nije dokazala, ali ni da je on opovrgnut. U međuvremenu je njezina priča postala tema knjiga, kazališnih predstava i filmova.

Godine 1968. preselila se u Sjedinjene Države, gdje se udala za sveučilišnog profesora Jacka Manahana i živjela u Charlottesvilleu u Virginiji. Umrla je 1984., a tijelo joj je kremirano.

Grobovi u šumi

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. službeno je otvoren grob u šumi kod Jekaterinburga, u kojem su pronađeni ostaci cara, carice, triju kćeri i posluge. Analize DNK-a usporedile su ih sa živućim rođacima Romanovih, među njima i princom Philipom, vojvodom od Edinburgha, unukom caričine sestre. Nedostajali su carević Aleksej i jedna od kćeri, pa je priča o preživjeloj Anastasiji dobila novi poticaj.

Godine 2007. amaterski arheolozi pronašli su drugi, manji grob, sedamdesetak metara od prvoga. Analize objavljene 2009. pokazale su da su u njemu ostaci Alekseja i jedne od njegovih sestara. Tako su pronađeni svi članovi obitelji.

Uzorak iz bolnice

Ni Anna Anderson nije izbjegla analizu DNK-a. U bolnici u Charlottesvilleu sačuvan je uzorak tkiva uzet pri operaciji 1979., a u jednoj knjizi njezina supruga pronađeni su pramenovi njezine kose. Laboratoriji u Velikoj Britaniji i SAD-u 1994. usporedili su mitohondrijsku DNK iz uzoraka s ostacima Romanovih i s njihovim rođacima. Podudaranja nije bilo.

Uzorci su se, međutim, podudarali s DNK-om Karla Mauchera, unuka sestre Franziske Schanzkowske. Većina znanstvenika i povjesničara danas zato smatra da su Anna Anderson i Franziska Schanzkowska bile ista osoba. Neki njezini pristaše dovodili su u pitanje porijeklo uzoraka, ali kosa i tkivo, sačuvani na različitim mjestima, dali su isti rezultat.

Kronologija

  1. 16.–17. srpnja 1918.: U Jekaterinburgu je strijeljana carska obitelj s poslugom.
  2. 27. veljače 1920.: U Berlinu je iz kanala izvučena nepoznata žena.
  3. 1922.: Prvi put se javno tvrdi da je nepoznata žena careva kći.
  4. 1927.: Privatni istražitelj identificira je kao Franzisku Schanzkowsku.
  5. 1968.: Anna Anderson seli se u SAD i udaje za Jacka Manahana.
  6. 12. veljače 1984.: Anna Anderson umire u Charlottesvilleu.
  7. 1991.: Službeno je otvoren grob s ostacima cara, carice i triju kćeri.
  8. 1994.: Analize DNK-a pokazuju da Anna Anderson nije bila u srodstvu s Romanovima.
  9. 2007.: Pronađen je drugi grob s ostacima Alekseja i jedne od sestara.
  10. 2009.: Objavljena je analiza koja potvrđuje identitet ostataka iz drugog groba.

Ključne osobe

  • Anastasija Nikolajevna: Najmlađa kći cara Nikolaja II., ubijena 1918.
  • Nikolaj II.: Posljednji ruski car, strijeljan s obitelji u Jekaterinburgu.
  • Anna Anderson: Najpoznatija žena koja je tvrdila da je preživjela Anastasija.
  • Franziska Schanzkowska: Poljska radnica s kojom su analize DNK-a povezale Annu Anderson.
  • Pierre Gilliard: Učitelj careve djece koji je odbacio tvrdnje Anne Anderson.
  • Jack Manahan: Sveučilišni profesor iz Virginije, suprug Anne Anderson.
  • Karl Maucher: Rođak Franziske Schanzkowske čija se DNK podudarala s DNK-om Anne Anderson.

Što se zna

  1. Carska obitelj strijeljana je u Jekaterinburgu u noći sa 16. na 17. srpnja 1918.
  2. Ostaci cara, carice i triju kćeri pronađeni su u grobu otvorenom 1991., a ostaci Alekseja i jedne od sestara 2007.
  3. Analize DNK-a potvrdile su da su u dvama grobovima svi članovi carske obitelji.
  4. Mitohondrijska DNK Anne Anderson iz tkiva i kose nije se podudarala s Romanovima.
  5. Ista DNK podudarala se s DNK-om Karla Mauchera, rođaka Franziske Schanzkowske.

Otvorena pitanja

  • Je li Anna Anderson vjerovala da je Anastasija ili je svjesno preuzela tuđi identitet?
  • Koliko su na njezinu priču utjecali ljudi oko nje, koji su u njoj htjeli vidjeti caričinu kći?

Teorije

  • Anna Anderson bila je Franziska Schanzkowska, kako pokazuje DNK
  • Anna Anderson bila je bolesna žena koju su drugi uvjerili da je Anastasija
  • Anna Anderson bila je Anastasija, a uzorci su zamijenjeni ili pogrešno protumačeni

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Massie, R. K. (1995). The Romanovs: The Final Chapter. Random House.
  • Kurth, P. (1983). Anastasia: The Riddle of Anna Anderson. Little, Brown.

Izvori