Ljudi neobjašnjiva podrijetla, izgubljena blaga i događaji koje povjesničari ni danas ne mogu do kraja objasniti.
Anastasija Romanova: Dvije godine nakon što je ruska carska obitelj strijeljana, iz berlinskog kanala izvučena je mlada žena bez dokumenata. Šest desetljeća kasnije umrla je u Americi kao najpoznatija pretendentica na ime careve najmlađe kćeri.
Arhimedov palimpsest: Molitvenik iz srednjeg vijeka skrivao je ispod vidljivog teksta djela antičkog matematičara. Napredne metode snimanja otkrile su dijelove rukopisa koji su stoljećima bili gotovo nečitljivi.
Bakreni svitak: Među Svicima s Mrtvog mora jedan nije bio od kože ni papirusa, nego od metala. Kad su ga istraživači napokon izrezali i pročitali, ispostavilo se da je to popis 64 skrovišta zlata i srebra.
Bitka kod Murse i biskupov anđeo: Dok su se pod zidinama rimske Murse, današnjeg Osijeka, sukobljavale dvije rimske vojske, car Konstancije II. čekao je ishod u crkvi mučenika. Prvi mu je vijest o pobjedi donio mjesni biskup, a kad su ga pitali tko mu ju je javio, odgovorio je: anđeo.
Blago kralja Ivana bez Zemlje: Što se dogodilo s kraljevskom prtljagom koja je nestala u plimnim vodama 1216. godine?
Blago kraljice Teute: Ilirska kraljica koja je izazvala Rim povukla se 229. pr. Kr. u utvrdu u dnu Bokokotorskog zaljeva. Ondje se još pripovijeda da je svoje blago bacila u podzemnu rijeku, koja nakon jakih kiša ponekad izbaci poneki novčić.
Blago templara: U zoru 13. listopada 1307. kraljevi ljudi upali su u pariški Hram, najbogatiju kuću reda koji je bio bankar pola Europe. Od tada se pita gdje je završilo templarsko bogatstvo, a jedan zatvoreni templar tvrdio je da su ga pred uhićenje odnijela kola i osamnaest galija.
Blago Zrinskih: U travnju 1670. carska vojska ušla je u Čakovec, najbogatiji dvor hrvatskih velikaša, i počela ga prazniti prije nego što je itko stigao napisati popis. Što je točno nestalo u tih deset dana, nikad se nije do kraja utvrdilo.
Bogumili i Crkva bosanska: Pape su ih zvali manihejcima i patarenima, a ugarski kraljevi vodili su protiv njih križarske ratove. U knjigama koje su sami prepisivali ipak se nalaze Raspeće, Bogorodica i proroci, sve ono što bi pravi dualisti odbacili.
Čovjek iz Boskopa: Djelomična lubanja pronađena je 1913. na farmi blizu južnoafričkog Boskopa. Iz skromnog nalaza razvila se priča o zasebnoj, iznimno inteligentnoj ljudskoj vrsti — priča koja više govori o tadašnjoj antropologiji nego o dokazanoj skupini ljudi.
Čovjek iz Somertona: Na plaži kraj Adelaidea 1948. pronađen je mrtav dobro odjeven muškarac bez ijednog dokumenta. U skrivenom džepu hlača imao je komadić papira s dvjema perzijskim riječima: tamám shud, "gotovo je".
Čovjek sa željeznom maskom: Više od trideset godina francuski je zatvorenik premještan iz tvrđave u tvrđavu, a lice mu je bilo skriveno maskom. Umro je u Bastilji 1703., a tko je bio, i danas se nagađa.
Đavolji tragovi u Devonu: Jednog jutra u veljači 1855. stanovnici južnog Devona pronašli su u snijegu niz otisaka nalik na kopita. Tragovi su, kako su pričali, prelazili preko krovova, zidova i plastova sijena, i to kroz desetke sela u jednoj noći.
Djeca iz Woolpita: U 12. stoljeću žeteoci u engleskom selu Woolpit pronašli su kraj jama za vukove dječaka i djevojčicu zelene kože, koji su govorili nepoznatim jezikom i danima jeli samo grah.
Drakula i Vlad III.: U stotinjak stranica bilješki koje je Bram Stoker vodio dok je pisao Drakulu ime Vlad ne pojavljuje se nijednom. Grof se u prvim nacrtima zvao Wampyr, a novo ime Stoker je pronašao u jednoj knjižnici na sjeveru Engleske.
Ehnaton, faraon koji je promijenio vjeru Egipta: Jedan je faraon okrenuo leđa bogovima kojima se Egipat klanjao tisućljećima, sagradio novu prijestolnicu u pustinji i dao se prikazivati izduženog lica i oblih bokova. Nakon njegove smrti nasljednici su mu brisali ime s kamena, a grob u kojem je možda pokopan i danas izaziva raspravu.
Galijun San José: Što se nalazi u olupini španjolskog galijuna koji je potonuo s golemim teretom tijekom rata za španjolsku baštinu?
Gdje su Kolumbove kosti: Kristofor Kolumbo umro je 1506., ali njegovi su posmrtni ostaci putovali preko oceana više nego on za života. Danas dva grada tvrde da ih čuvaju, Sevilla u golemom grobnom spomeniku i Santo Domingo u svjetioniku visokom kao zgrada.
Grčka vatra: Bizantski su brodovi izbacivali zapaljivu tekućinu koja je gorjela na vodi i pomogla braniti Carigrad. Povijesni zapisi opisuju njezinu uporabu, ali ne otkrivaju točan sastav ni postupak izrade.
Grob Aleksandra Velikog: Tri stoljeća rimski su carevi dolazili u Aleksandriju da bi vidjeli tijelo Aleksandra Velikog u njegovu grobu. Oko 400. godine jedan je propovjednik upitao gdje je taj grob, i od tada nitko ne zna odgovor.
Grob Džingis-kana: Čovjek koji je stvorio najveće kopneno carstvo u povijesti umro je 1227., a gdje je pokopan, ne zna nitko. Predaja kaže da je pogrebna pratnja ubijala svakoga koga je srela na putu, a da su konji zatim gazili zemlju dok grob nije postao nevidljiv.
Grof od Saint-Germaina: Je li tajanstveni dvorski posjetitelj bio učenjak, pustolov ili čovjek koji je sam stvorio vlastitu legendu?
Izgubljena Aristotelova knjiga o komediji: Sačuvana Aristotelova Poetika obećava raspravu o komediji, ali tekst koji bi trebao slijediti nikada nije pronađen. Stoljećima su čitatelji pokušavali rekonstruirati što je pisalo u izgubljenom drugom dijelu.
Izgubljena Kambizova vojska: Je li pješčana oluja zatrpala perzijsku vojsku koja je krenula preko egipatske pustinje?
Izgubljena knjižnica Ivana Groznog: Prema staroj priči, pod moskovskim Kremljem skriva se zbirka rukopisa iz Bizanta i drugih dijelova Europe. Dosad nije pronađen dokaz koji bi potvrdio da je tajanstvena knjižnica postojala u obliku u kojem je opisuju legende.
Izgubljene Sapfine pjesme: U antici je Sapfa bila toliko cijenjena da su njezine pjesme bile skupljene u više knjiga. Danas od golemog opusa imamo uglavnom fragmente, a nova otkrića papirusa povremeno vraćaju dijelove njezinih stihova.
Izgubljeni dofen Luj XVII.: Sin Luja XVI. i Marije Antoanete umro je kao desetogodišnji zatvorenik u pariškoj kuli Temple. Liječnik je potajno uzeo njegovo srce, a dvjesto godina kasnije upravo je to srce presudilo desecima ljudi koji su tvrdili da su preživjeli kralj.
Izgubljeni grob Ivana Kapistrana: Sedamdeset godina hodočasnici su dolazili na grob propovjednika koji je obranio Beograd, a zapisivači su bilježili stotine čudesa. Onda su 1526. u Ilok ušli Osmanlije, crkva je postala konjušnica, a tijelu svetca izgubio se svaki trag.
Izgubljeni Shakespeareov Cardenio: Kazališna predstava iz 1613. povezuje se sa Shakespeareom i Johnom Fletcherom, ali njezin izvorni tekst nije pronađen. Neki istraživači vjeruju da su tragovi predstave preživjeli u kasnijoj drami koja je stoljećima izazivala sporove o autorstvu.
Jantarna soba: Soba obložena tonama jantara nazivana je osmim svjetskim čudom. Nacisti su je 1941. rastavili i odvezli u Königsberg, a nakon 1945. nitko je više nije vidio.
Je li kralj Artur postojao?: Redovnik koji je najviše od svih pisao o pobjedi Britanaca kod Badona nije spomenuo nijednog Artura. Prvi put kad se to ime pojavi uz tu bitku, od nje je prošlo više od tristo godina.
Je li Napoleon otrovan arsenom: Napoleon je u oporuci napisao da umire prerano, ubijen od engleske oligarhije. Stotinu četrdeset godina kasnije švedski zubar dao je ispitati pramen njegove kose i u njoj se našlo višestruko više arsena nego što je uobičajeno.
Jezero kostiju Roopkund: Na pet tisuća metara visine, u malom ledenjačkom jezeru u Himalaji, leže ostaci nekoliko stotina ljudi. Genetske analize pokazale su 2019. da nisu umrli zajedno, nego u razmaku od oko tisuću godina, a dio njih imao je podrijetlo s istočnog Sredozemlja.
Jezero Toplitz: Početkom svibnja 1945. svjedoci su vidjeli kako SS-ovci dovoze šezdesetak drvenih sanduka do malog planinskog jezera u Austriji i bacaju ih u vodu. Kad su ronioci 1959. izvukli prve sanduke, u njima nije bilo zlata, nego milijuni krivotvorenih britanskih funti.
Kaspar Hauser: Na Duhove 1828. u Nürnbergu se pojavio mladić koji je jedva govorio i nosio pismo upućeno konjičkom zapovjedniku. Tvrdio je da je cijeli život proveo zatvoren u mraku, a pet godina kasnije umro je od uboda nožem.
Kleopatrin grob: Pred dolazak Oktavijanove vojske Kleopatra se zatvorila u svoju grobnicu, okružena zlatom, srebrom, biserima, ebanovinom i hrpama drva za potpalu. Ondje je s Markom Antonijem i pokopana, a od te grobnice danas nije poznat ni kamen.
Kolumbovo podrijetlo: Kristofor Kolumbo pisao je gotovo isključivo kastiljski, o svojem je djetinjstvu šutio, a njegov je sin napisao da otac nije htio da mu se zna podrijetlo. Genova ima bilježničke spise koji ga zovu svojim građaninom, a Galicija, Katalonija, Portugal i Mallorca imaju svoje teorije. U listopadu 2024. španjolska televizija objavila je da je zagonetku riješio DNK.
Kovčeg saveza: Biblija ga opisuje do pola lakta, a onda o njemu zašuti. U etiopskom gradu Aksumu jedan redovnik cijeli život čuva kapelu u kojoj je, prema vjeri njegove Crkve, Kovčeg i danas, i nitko drugi ne smije ući.
Kralj Petar i bitka na Gvozdu: U školskim knjigama zove se Petar Svačić i pogiba 1097. na Gvozdu kao posljednji hrvatski kralj. Prezime mu je, čini se, nastalo zbog pogrešnog čitanja jednog rukopisa, za planinu se ne zna točno koja je, a o ugovoru koji je uslijedio povjesničari raspravljaju od 1844.
Kraljica od Sabe: Biblija ne kaže kako se zvala, Kur'an je naziva samo ženom koja vlada Sabom, a Etiopljani je zovu Makeda i od njezina sina izvode loze svojih careva. Na natpisima iz same Sabe nijedna vladarica nije zapisana.
Krugerovi milijuni: Je li predsjednik Transvaala prije pada republike uspio sakriti golemo državno blago?
Montezumino blago: Jesu li Azteci sakrili zlato prije pada Tenochtitlana ili je legenda nastala iz stvarnog ratnog plijena?
Nacistički zlatni vlak: U kolovozu 2015. poljski zamjenik ministra kulture rekao je da je "99 posto" siguran kako ispod pruge kod Wałbrzycha leži njemački oklopni vlak iz 1945. Godinu dana kasnije bageri su iskopali rupu duboku devet metara i u njoj našli samo zemlju i kamen.
Nesreća zračnog broda Hindenburg: Hindenburg se zapalio tijekom pristajanja u Lakehurstu 6. svibnja 1937. Istrage su utvrdile da je gorio vodik pomiješan sa zrakom, ali nisu dokazale kako je došlo do paljenja.
Nestala Fabergéova jaja: Koliko je carskih uskrsnih jaja preživjelo revoluciju, a koliko ih se još traži?
Nestali grob cara Dioklecijana: Car koji je pokrenuo posljednji veliki progon kršćana pokopan je u mauzoleju vlastite palače u Splitu. Taj je mauzolej danas katedrala posvećena jednom od njegovih žrtava, a od careva sarkofaga ostalo je, možda, šezdesetak razbijenih komada porfira.
Nestanak IX. legije: Godine 108. vojnici Devete legije uklesali su u Yorku natpis u čast cara Trajana. To je posljednji siguran trag legije u Britaniji, a nekoliko desetljeća kasnije nema je više ni na jednom popisu rimske vojske.
Oak Island: Na malom otoku uz obalu Kanade ljudi više od dvjesto godina kopaju jamu za koju vjeruju da skriva blago. Svaki put kad se približe dnu, jama se napuni morem.
Papisa Ivana: Prema srednjovjekovnoj priči, u 9. stoljeću na Petrovu je stolici dvije godine sjedila žena prerušena u muškarca, a otkrivena je tek kad je usred procesije rodila dijete. Povjesničari se slažu da je to legenda, ali se i danas pita odakle je potekla.
Peter Bergmann iz Sliga: U lipnju 2009. muškarac s njemačkim naglaskom prijavio se u hotel u irskom Sligu pod lažnim imenom, a zatim je tri dana nosio vrećice pune stvari po gradu i vraćao se praznih ruku. Nakon četiri dana pronađen je mrtav na plaži, a s odjeće su mu bile odrezane sve etikete.
Potonuće broda Baron Gautsch: Dva tjedna nakon početka Prvoga svjetskog rata putnički parobrod pun obitelji i izbjeglica uplovio je punom brzinom u minsko polje koje je upravo položila mornarica njegove vlastite države. Ni danas se ne zna točno koliko je ljudi te večeri izgubilo život.
Prinčevi u Kuli: U ljeto 1483. dvanaestogodišnji engleski kralj i njegov mlađi brat zadnji su put viđeni iza zidina Londonskog Towera. Nitko ih više nije vidio, a dvije stotine godina kasnije radnici su ispod jednog stubišta pronašli kosti dvoje djece.
Prokletstvo dijamanta Hope: Najpoznatiji plavi dijamant na svijetu ukraden je 1792. iz francuske kraljevske riznice, nestao na dvadeset godina i ponovno se pojavio u Londonu, manji i drukčije izbrušen. Na putu je skupio i prokletstvo, priču o kojoj se zna gotovo točno kad je i zašto nastala.
Propast Aleksandrijske knjižnice: Najveća knjižnica starog svijeta u popularnoj predodžbi nestaje u jednom velikom požaru. Antički izvori optužuju Cezara, kasniji kalifa Omara, a povjesničari danas misle da je knjižnica umirala polako, stoljećima.
Propast majanskih gradova: Zašto su mnogi veliki gradovi klasičnih Maya oslabjeli ili napušteni, dok su druge zajednice nastavile živjeti?
Rasputinova smrt: Prema priči njegova ubojice, Rasputin je preživio otrov, metak u prsa i bijeg kroz dvorište, a umro je tek pod ledom rijeke. Obdukcija je ispričala drukčiju priču, a stotinu godina kasnije pojavila se tvrdnja da je posljednji hitac ispalio britanski obavještajac.
Rennes-le-Château i blago svećenika Saunièrea: Seoski svećenik u Pirinejima obnovio je crkvu, sagradio vilu i kulu s knjižnicom, a biskupu nikad nije uspio objasniti odakle mu novac. Pola stoljeća poslije njegovo je selo postalo središte priče o tajnom društvu, kraljevskoj lozi i Isusovim potomcima.
Rudnik izgubljenog Nizozemca: Postoji li u planinama Arizone zlatni rudnik koji je generacijama izmiče tragačima?
Salemski procesi vješticama: Počelo je s dvjema djevojčicama u kući seoskog svećenika, koje su u zimu 1692. padale u neobjašnjive napadaje. Do jeseni je u Massachusettsu više od dvjesto ljudi optuženo za vještičarenje, a dvadeset ih je pogubljeno.
Salomonovi rudnici: Biblija pripovijeda da su lađe kralja Salomona plovile u zemlju Ofir i vraćale se s četiristo dvadeset talenata zlata. Gdje je bio Ofir, nitko ne zna; tražili su ga u Arabiji, Indiji, Africi i Peruu, a jedan je engleski pisac rudnike smjestio u izmišljeno afričko kraljevstvo.
Sibilinske knjige: Rimljani su u trenucima državne krize tražili savjet u tajanstvenim knjigama proročanstava. Izvorna zbirka izgorjela je u požaru, a zamjenska je sastavljena od tekstova prikupljenih iz raznih krajeva Sredozemlja.
Smrt kralja Zvonimira: Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir umro je 1089., a nijedan izvor iz njegova vremena ne kaže kako. Priča o ubojstvu na saboru pojavljuje se tek stoljećima kasnije, i to u nekoliko inačica koje se međusobno ne slažu.
Svirač iz Hamelina: Na dan svetih Ivana i Pavla 1284. iz njemačkog grada Hamelina nestalo je, prema starim zapisima, sto trideset djece koja su otišla za šareno odjevenim sviračem. Štakori su u priču stigli tek tri stoljeća kasnije.
Tko je bio Robin Hood?: U najstarijim baladama Robin Hood nije grof ni prijatelj kralja Rikarda, Marijana ga ne čeka, a kralj kojemu se pokorava zove se Edvard. Ime mu se u sudskim spisima pojavljuje već u 13. stoljeću, ali kao nadimak za odmetnike.
Tutankamonovo prokletstvo: Pet mjeseci nakon što je ušao u Tutankamonovu grobnicu, lord Carnarvon umro je u Kairu od zaraženog uboda komarca. Novine su odmah pisale o faraonovoj osveti, a priča o prokletstvu živi i sto godina kasnije.
Ukopi protiv povratnika u Poljskoj: U grobovima u Drawsku pronađeni su srpovi položeni preko tijela, a u Pniu je 2022. otkriven pokop s oštricom uz vrat i lokotom na nozi. Arheolozi istražuju obrede i društvene okolnosti tih ukopa, ne „vampire” kao bića.
Yamashitino zlato: Je li japanska carska vojska tijekom Drugog svjetskog rata sakrila golemo blago na Filipinima?