Bosanske piramide

Brdo Visočica iznad Visokog ima neobično pravilan oblik. Jedni u njemu vide najveću piramidu na svijetu, drugi prirodno brdo na kojem je stajao srednjovjekovni kraljevski grad.

Ukratko

  • Godine 2005. Semir Osmanagić objavio je da je brdo Visočica kraj Visokog drevna piramida, koju je nazvao Bosanskom piramidom Sunca.
  • Zagovornici tvrde da u dolini postoji više piramida i mreža podzemnih tunela, starih više tisuća godina.
  • Geolozi i arheolozi tvrde da je Visočica prirodno brdo, a da su "blokovi" prirodne stijene; na vrhu brda nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Visokog.
  • Projekt je privukao stotine tisuća posjetitelja i postao važan za turizam Visokog, a rasprava o njemu traje i danas.

Visoko je gradić u središnjoj Bosni, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Iznad njega se diže brdo Visočica, čije strane s nekih strana izgledaju neobično ravno i pravilno, gotovo kao stranice piramide. Ljudi su tu stoljećima živjeli, a na vrhu brda u srednjem je vijeku stajao utvrđeni grad Visoki, jedno od središta srednjovjekovne bosanske države.

Godine 2005. Semir Osmanagić, poduzetnik i pisac koji je godinama živio u Sjedinjenim Državama, objavio je da Visočica nije obično brdo. Prema njegovoj tvrdnji, riječ je o golemoj piramidi koju je izgradila nepoznata drevna civilizacija, većoj od Keopsove piramide u Gizi.

Piramida Sunca i tuneli Ravne

Osmanagić je Visočicu nazvao Piramidom Sunca, a obližnja brda Piramidom Mjeseca, Piramidom Zmaja i drugim imenima. Osnovao je zakladu koja je počela iskopavanja, a na brdima su otkrivene ploče i slojevi koje su zagovornici protumačili kao umjetne blokove i drevni beton. U obližnjem naselju Ravne iskopani su tuneli za koje zagovornici tvrde da su dio drevne podzemne mreže.

Prema zagovornicima, piramide su stare više od deset tisuća godina, starije od bilo koje poznate piramide, a njihove stranice usmjerene su prema stranama svijeta. Neki zagovornici govore i o neobičnim mjerenjima energije na vrhu. Iskopavanjima su se pridružili brojni volonteri iz cijelog svijeta.

Odgovor geologa i arheologa

Geolozi koji su proučavali Visočicu tvrde da je riječ o prirodnom brdu oblikovanom erozijom nagnutih slojeva stijena, pojavi koja je poznata diljem svijeta i daje brdima trokutast izgled. "Blokovi" i "beton", prema njima, nisu ljudsko djelo, nego slojevi pješčenjaka i konglomerata koji su prirodno ispucali u pravilne ploče.

Europsko udruženje arheologa i skupina uglednih arheologa javno su 2006. upozorili da projekt nema znanstvenu osnovu i zatražili od vlasti da ga ne podržavaju. Posebno su upozorili da iskopavanja mogu oštetiti stvarnu baštinu: ostatke srednjovjekovnog grada Visokog na vrhu brda. Kritičari ističu i da u dolini nema tragova naselja, alata ili grobova koji bi pratili gradnju takvih razmjera.

Između znanosti i turizma

Bez obzira na to tko je u pravu, Bosanske piramide promijenile su Visoko. Grad je postao odredište stotina tisuća posjetitelja, a tuneli Ravne i park uz njih danas su turistička atrakcija s ulaznicama, kafićima i suvenirima. Za jedne je to dokaz da je otkriće važno, za druge primjer kako privlačna priča može nadjačati znanstvene dokaze.

Kronologija

  1. 14.–15. st.: Na vrhu Visočice stoji utvrđeni srednjovjekovni grad Visoki.
  2. 2005.: Semir Osmanagić objavljuje da je Visočica piramida i osniva zakladu za iskopavanja.
  3. 2006.: Počinju iskopavanja na Visočici i u tunelima Ravne.
  4. 2006.: Europsko udruženje arheologa i skupina arheologa javno odbacuju tvrdnje o piramidama.
  5. Od 2006.: Visoko postaje turističko odredište s parkom i tunelima otvorenima za posjetitelje.

Ključne osobe

  • Semir Osmanagić: Poduzetnik i pisac koji je 2005. proglasio Visočicu piramidom.
  • Anthony Harding: Britanski arheolog, tada predsjednik Europskog udruženja arheologa, jedan od najglasnijih kritičara.

Što se zna

  1. Visočica je brdo iznad Visokog u središnjoj Bosni, pravilnog i s nekih strana gotovo trokutastog oblika.
  2. Na vrhu brda nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Visokog.
  3. Tvrdnju da je Visočica piramida iznio je Semir Osmanagić 2005. godine.
  4. Europsko udruženje arheologa i skupina arheologa 2006. javno su odbacili tu tvrdnju.
  5. Iskopavanja i tuneli Ravne privukli su velik broj posjetitelja i važni su za turizam Visokog.

Što tvrde zagovornici

  • Oblik Visočice previše je pravilan da bi bio prirodan, a stranice su usmjerene prema stranama svijeta.
  • Pronađene ploče i slojevi su umjetni blokovi i drevni beton.
  • Tuneli Ravne dio su drevne podzemne mreže koja povezuje piramide.
  • Piramide su starije od bilo koje poznate piramide i mijenjaju sliku povijesti Europe.

Što kažu kritičari

  • Brda trokutastog oblika nastaju prirodno erozijom nagnutih slojeva stijena i poznata su diljem svijeta.
  • "Blokovi" su prirodno ispucali slojevi pješčenjaka i konglomerata.
  • Nema tragova naselja, alata ni grobova koji bi pratili gradnju tolikih razmjera.
  • Iskopavanja mogu oštetiti stvarnu baštinu, srednjovjekovni grad Visoki.

Otvorena pitanja

  • Bi li neovisno i potpuno objavljeno geološko istraživanje promijenilo stav ijedne strane?
  • Kako zaštititi srednjovjekovne ostatke na vrhu brda uz turistički interes?
  • Kakvog su podrijetla tuneli Ravne i tko ih je i kada iskopao?

Teorije

  • Visočica je prirodno brdo, a blokovi su prirodne stijene
  • Prirodno brdo koje su ljudi u povijesti preoblikovali i naselili
  • Visočica je piramida drevne civilizacije

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori