Kosti iz Jajca i posljednji bosanski kralj
Godine 1888. arheolog je kraj Jajca iskopao kostur odrubljene glave, položene na prsa, s dva novčića u ustima. Odnijeli su ga u samostan kao kosti posljednjeg bosanskog kralja, iako to nitko nije mogao dokazati.
Ukratko
- Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj (1461.–1463.), predao se osmanskom sultanu Mehmedu II. uz obećanje da će mu poštedjeti život, ali je u svibnju ili lipnju 1463. pogubljen kraj Jajca, na mjestu koje se otad zove Carevo polje.
- Pokopan je na brdu kraj Jajca; 1888. hrvatski arheolog Ćiro Truhelka u naselju Kraljev Grob iskopao je kostur odrubljene glave s dva novčića u ustima.
- Pretpostavilo se, ali nije dokazano, da je riječ o Tomaševiću; kostur je smješten u staklenu škrinju u franjevačkom samostanu u Jajcu, gdje se i danas časti kao kraljevski.
- Ni jedna objavljena analiza kostiju, koliko smo našli, nije potvrdila identitet.
U ljeto 1463., za samo nekoliko tjedana, Osmanlije su osvojile veći dio Bosne. Posljednja je ostala tvrđava Ključ, a u njoj kralj Stjepan Tomašević, nezakoniti sin kralja Tomaša. Prema Hrvatskoj enciklopediji, predao se uz obećanje da će mu poštedjeti život, ali je ubrzo smaknut u Jajcu.
Kako je umro
Zapovjednik Mahmud-paša Angelović poslao je kralju poruku s jamstvom slobode. Kad je Stjepan predao tvrđavu, Angelović ga je zajedno s ujakom Radivojem i trinaestogodišnjim rođakom Tvrtkom doveo pred Mehmeda II. u Jajcu. Sultan je navodno 25. svibnja 1463. dobio fetvu mule Alija al-Bistamija da obećanje sluge nije obvezivalo, nakon čega je kralj bio odrubljen. Kronike se razilaze oko izvršitelja: pojedini izvori navode mulu, dok kroničar Benedetto Dei tvrdi da je to učinio sam sultan. Kasnije priče govore o oderanom ili o kralju kao meti za strijelce. Pogubljenje se dogodilo u polju kraj Jajca koje se otad zove Carevo polje.
Povijesni su izvori, dakle, jasni u glavnim crtama: kralj je pogubljen, a mjesto je poznato. Što se dogodilo s tijelom, manje je jasno. Izvori samo navode da je pokopan na brdu kraj Jajca.
Kraljev Grob
Godine 1888. Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar, istraživao je na mjestu kraj Jajca koje se zvalo Kraljev Grob. Ondje je pronašao kostur odrasla muškarca bez glave u anatomskom položaju: glava je bila položena na prsa, a u ustima su bila dva novčića. Pretpostavilo se da je to Stjepan Tomašević, ali ne i sigurno.
Fra Antun Knežević protivio se premještanju, smatrajući da kosti treba ostaviti ondje gdje leže stoljećima i podići malu crkvu. Ipak je kostur smješten u stakleni lijes uz desnu lađu franjevačkog samostana u Jajcu.
Danas
Kostur u franjevačkom samostanu u Jajcu i danas se prikazuje i časti kao posmrtni ostaci posljednjeg bosanskog kralja. Povodom obljetnice pogubljenja, 5. lipnja, grob se posjećuje; član Predsjedništva BiH Željko Komšić učinio je to 7. lipnja 2021. i pozvao druge da ga slijede.
Znanstveno je zanimljivo da za kostur ne postoji, u izvorima koje smo našli, objavljena stručna analiza: nije poznato je li provedena datacija, antropološka ili genetska pretraga, koja bi mogla pokazati je li kostur srednjovjekovni i je li prikladan za osobu opisanu u izvorima.
Dokazi za i protiv
Kosti su kralja Tomaševića
- U prilog: Kostur odrubljene glave odgovara pisanim izvorima prema kojima je kralj pogubljen odrubljivanjem glave.
- U prilog: Nalaz potječe iz neposredne blizine Jajca i Carevog polja, gdje se kralj, prema izvorima, pogubljen.
- Protiv: Navodi se da je identitet "pretpostavljen", ali nikako siguran.
- Protiv: Novčići u ustima i položaj glave mogli su pripadati drugom pokopu; uz kostur nisu poznati natpis ni insignije koji bi ga potvrdili.
Netko drugi odrubljene glave
- U prilog: Istom prilikom pogubljeni su i kraljev ujak Radivoj, trinaestogodišnji rođak Tvrtko i dvojica plemića, pa je u okolici moglo biti pokopano više osoba.
- U prilog: Novčići u ustima i položaj glave ne upućuju sami po sebi na kralja; izvori ne spominju natpis ni insignije u grobu.
- Protiv: Kostur je pronađen s odvojenom glavom, što odgovara načinu na koji su izvori opisali pogubljenje, a ne ukazuje na neku drugu poznatu žrtvu.
- Protiv: Za drugog pokojnika ne postoji nikakav dokaz ni predloženo ime.
Ne može se utvrditi
- U prilog: Ne postoji objavljena analiza kostiju ni DNK pretraga kojom bi se identitet provjerio.
- U prilog: Izvori o grobu su kratki i razilaze se u pojedinostima.
- Protiv: Samostan i Predsjedništvo već desetljećima postupaju kao da je identitet poznat, što pokazuje snagu predaje.
- Protiv: Moguće je provesti novu stručnu analizu, pa pitanje nije zauvijek zatvoreno.
Kronologija
- 17. studenoga 1461.: Stjepan Tomašević okrunjen je u Jajcu.
- Svibanj 1463.: Osmanlije osvajaju Bobovac i Bosnu.
- 5. lipnja 1463.: Datum koji se u Jajcu obilježava kao dan pogubljenja (navodi se da je sultan kralja pozvao 25. svibnja).
- 1888.: Ćiro Truhelka pronalazi kostur u Kraljevu Grobu.
- Nakon 1888.: Kostur je smješten u staklenu škrinju u franjevačkom samostanu u Jajcu.
- 7. lipnja 2021.: Željko Komšić posjećuje grob kralja u Jajcu.
Ključne osobe
- Stjepan Tomašević: Posljednji bosanski kralj (1461.–1463.).
- Mehmed II.: Osmanski sultan koji je osvojio Bosnu.
- Ćiro Truhelka: Arheolog koji je 1888. iskopao kostur.
- Antun Knežević: Fratar koji se protivio premještanju kostiju.
Što se zna
- Stjepan Tomašević pogubljen je 1463. u polju kraj Jajca koje se zove Carevo polje.
- Truhelka je 1888. u Kraljevu Grobu kraj Jajca iskopao kostur odrubljene glave, položene na prsa, s dva novčića u ustima.
- Kostur je smješten u staklenu škrinju u franjevačkom samostanu u Jajcu.
- Identitet kostura pretpostavljen je, ali nije dokazan.
- Obljetnica pogubljenja 5. lipnja obilježava se uz posjet grobu.
Otvorena pitanja
- Je li kostur iz Kraljeva Groba doista kostur Stjepana Tomaševića?
- Postoji li analiza kostiju koja bi mogla provjeriti starost i podrijetlo?
- Što se dogodilo s tijelima ostalih pogubljenih?
Teorije
- Kostur je Stjepan Tomašević, pokopan u Jajcu nakon pogubljenja
- Kostur pripada nekom drugom pogubljenom ili pokopanom srednjovjekovnom čovjeku
- Bez nove znanstvene analize identitet se ne može utvrditi