Duboka država

U studenome 1996. na turskoj cesti kamion je udario u Mercedes u kojem su se zajedno vozili visoki policijski dužnosnik, saborski zastupnik i čovjek za kojim je bila raspisana međunarodna tjeralica. Iz te nesreće u svijet je otišao izraz "duboka država".

Ukratko

  • "Duboka država" je prijevod turskog izraza *derin devlet*, kojim se u Turskoj opisivala skrivena mreža dijelova vojske, obavještajnih službi, policije i organiziranog kriminala koja djeluje mimo izabrane vlasti.
  • Izraz se proširio nakon prometne nesreće kod Susurluka 1996., koja je otkrila veze između policije, političara i nacionalističkih plaćenih ubojica.
  • U drugim zemljama, osobito u SAD-u nakon 2016., izraz se koristi za tvrdnju da neizabrani dužnosnici potajno rade protiv izabranih vođa; dio javnosti u tome vidi stvarni problem, a dio teoriju zavjere.
  • Kritičari upozoravaju da se pod istim imenom miješaju dokazane zloupotrebe službi i neprovjerene tvrdnje kojima se svaka kritika vlasti proglašava zavjerom.

Navečer 3. studenoga 1996., kraj gradića Susurluka na zapadu Turske, crni Mercedes udario je u kamion. Poginulo je troje putnika: Hüseyin Kocadağ, bivši zamjenik šefa istanbulske policije i ravnatelj policijske škole, Abdullah Çatlı, vođa ultranacionalističkih Sivih vukova za kojim je Interpol godinama tragao, i njegova djevojka Gonca Us. Preživio je četvrti putnik, Sedat Bucak, saborski zastupnik i poglavar kurdskog plemena čiji su ljudi kao seoski stražari oružjem pomagali državi u borbi protiv kurdske gerile PKK.

Nesreća kod Susurluka

Pitanje je bilo jednostavno: što u istom automobilu rade policijski dužnosnik, zastupnik vladajuće koalicije i čovjek kojeg je policija službeno tražila? Novinari i istražitelji ubrzo su otkrili veze među njima i ministrom unutarnjih poslova Mehmetom Ağarom, koji je prije toga bio šef policije. Pokazalo se da su sredinom devedesetih, u vrijeme najžešćih sukoba s PKK-om, dijelovi policije i obavještajne službe surađivali s nacionalističkim plaćenim ubojicama i kriminalnim skupinama.

Ağar je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće. Uslijedile su saborske i obavještajne istrage, a u veljači 1997. Turci diljem zemlje pridružili su se prosvjedu "Jedna minuta mraka za trajno svjetlo": svake večeri u isto vrijeme gasili su svjetla u kućama. Iako su istrage dokumentirale mnoge veze, nijedan visoki dužnosnik povezan sa skandalom tada nije odmah odgovarao pred kaznenim sudom.

Turska prije i poslije

Sumnje u skrivenu vlast u Turskoj nisu počele 1996. Premijer Bülent Ecevit sedamdesetih je otkrio postojanje "kontragerile", turske inačice tajne mreže otpora kakvu je NATO u Hladnom ratu organizirao u više europskih zemalja. Turska vojska izvela je državne udare 1960., 1971. i 1980., a ideja da vojska i službe čuvaju državu i mimo izabranih političara bila je dio turske političke stvarnosti.

U siječnju 2007. premijer Recep Tayyip Erdoğan javno je priznao da duboka država postoji. Od 2008. vođeni su sudski postupci protiv navodne organizacije Ergenekon, u kojima je optuženo više stotina ljudi, među njima generali, novinari i oporbeni političari, za urotu protiv vlade. Godine 2013. mnogi su osuđeni na duge kazne. U travnju 2016. Vrhovni sud presude je ukinuo, s obrazloženjem da tužiteljstvo nije dokazalo da Ergenekon kao organizacija postoji te da su dokazi prikupljeni nezakonito. Postupci su time pokazali i drugu stranu pojma: optužba za "duboku državu" može poslužiti i za obračun s političkim protivnicima.

Izraz putuje svijetom

Iz Turske se izraz proširio na Bliski istok. Nakon egipatske revolucije 2011. njime su se opisivali vojska i službe koje su zadržale moć unatoč promjeni vlasti. U Italiji se slično govorilo o tajnim mrežama iz doba operacije Gladio, a u Izraelu i Indiji političari su ga koristili za svoje protivnike u državnom aparatu.

U SAD-u je bivši kongresni službenik Mike Lofgren 2014. objavio esej, a 2016. knjigu o "dubokoj državi". Pod tim nazivom opisao je spoj vojske, obavještajnih službi, dijelova ministarstava i velikih financijskih i tehnoloških tvrtki koji, prema njegovu mišljenju, oblikuje politiku bez obzira na to tko pobijedi na izborima. Lofgren nije govorio o tajnoj uroti, nego o ustaljenim interesima.

Washington nakon 2016.

Pravi zamah izraz je dobio nakon predsjedničkih izbora 2016. Pristaše predsjednika Donalda Trumpa, među njima savjetnik Steve Bannon i portal Breitbart, koristili su ga za dužnosnike obavještajnih službi, FBI-ja i ministarstava za koje su tvrdili da potajno rade protiv novog predsjednika. Sam Trump više je puta ponovio optužbe. Kritičari su odgovarali da se time unaprijed diskreditiraju zakonite istrage i stručnjaci koji obavljaju svoj posao.

Javnost je pritom podijeljena na zanimljiv način. U anketi Sveučilišta Monmouth iz ožujka 2018. samo 37 posto Amerikanaca reklo je da im je izraz poznat. Kad im je objašnjeno da se misli na neizabrane vladine i vojne dužnosnike koji potajno upravljaju politikom, 74 posto reklo je da takva skupina vjerojatno ili sigurno postoji. Sumnja u neizabrane službe, dakle, nije vezana samo uz jednu stranku.

U tome je i teškoća s pojmom. Ponekad opisuje nešto stvarno i dokumentirano: zloupotrebe obavještajnih službi, poput programa COINTELPRO, ili turske veze iz Susurluka. Ponekad služi kao etiketa kojom vlast unaprijed odbacuje svaku kritiku iz vlastitog aparata. A ponekad je dio šire teorije zavjere o tajnoj vladi svijeta.

Kronologija

  1. 1970-ih: Bülent Ecevit otkriva postojanje turske "kontragerile".
  2. 12. rujna 1980.: Državni udar u Turskoj, treći u dvadeset godina.
  3. 3. studenoga 1996.: Nesreća kod Susurluka otkriva veze policije, političara i Sivih vukova.
  4. studeni 1996.: Ministar unutarnjih poslova Mehmet Ağar podnosi ostavku.
  5. veljača 1997.: Prosvjed "Jedna minuta mraka za trajno svjetlo".
  6. siječanj 2007.: Erdoğan javno priznaje postojanje duboke države.
  7. 2008.: Počinju sudski postupci u slučaju Ergenekon.
  8. 2014.: Mike Lofgren objavljuje esej o američkoj "dubokoj državi".
  9. travanj 2016.: Vrhovni sud Turske ukida presude u slučaju Ergenekon.
  10. 2017.: Izraz ulazi u svakodnevnu američku politiku.
  11. ožujak 2018.: Anketa Monmouth: 74 % Amerikanaca smatra da takva skupina postoji.

Ključne osobe

  • Abdullah Çatlı: Vođa Sivih vukova, poginuo u nesreći kod Susurluka.
  • Mehmet Ağar: Turski ministar unutarnjih poslova koji je podnio ostavku nakon skandala.
  • Sedat Bucak: Zastupnik i plemenski poglavar, jedini preživjeli putnik.
  • Bülent Ecevit: Turski premijer koji je sedamdesetih otkrio postojanje kontragerile.
  • Recep Tayyip Erdoğan: Turski premijer, kasnije predsjednik, koji je 2007. priznao postojanje duboke države.
  • Mike Lofgren: Bivši kongresni službenik i autor knjige o američkoj dubokoj državi.
  • Donald Trump: Predsjednik SAD-a koji je izraz proširio u američkoj politici.

Što se zna

  1. Izraz "duboka država" prijevod je turskog izraza derin devlet.
  2. U nesreći kod Susurluka 3. studenoga 1996. u istom su se automobilu vozili policijski dužnosnik, saborski zastupnik i vođa Sivih vukova za kojim je bila raspisana tjeralica.
  3. Istrage nakon Susurluka dokumentirale su suradnju dijelova turske policije i službi s nacionalističkim plaćenim ubojicama.
  4. Presude u slučaju Ergenekon ukinute su 2016. jer nije dokazano da organizacija postoji.
  5. U anketi Sveučilišta Monmouth iz 2018. 74 % Amerikanaca smatralo je da neizabrani dužnosnici potajno upravljaju politikom.

Što tvrde zagovornici

  • Turski primjer pokazuje da skrivene mreže u državi doista postoje i mogu godinama djelovati mimo izabrane vlasti.
  • Obavještajne službe u više su zemalja dokazano djelovale protiv vlastitih građana i političara, kao u programu COINTELPRO.
  • Neizabrani dužnosnici ostaju na položajima dok se vlade mijenjaju, pa mogu usporavati ili sabotirati politiku koja im se ne sviđa.
  • Curenja povjerljivih podataka protiv izabranih političara pokazuju da dio aparata vodi vlastitu politiku.

Što kažu kritičari

  • Ono što je dokazano u Turskoj ne znači da isto postoji u svakoj zemlji; za svaku tvrdnju treba poseban dokaz.
  • Neslaganje državnih službenika s politikom i zakonite istrage nisu zavjera nego dio sustava nadzora vlasti.
  • Optužbe za "duboku državu" mogu poslužiti za obračun s protivnicima, kao u postupcima Ergenekon koji su završili ukidanjem presuda.
  • Pojam miješa dokumentirane zloupotrebe s neprovjerenim tvrdnjama, pa otežava stvarnu raspravu o nadzoru nad službama.

Otvorena pitanja

  • Tko je sve u Turskoj devedesetih znao za veze otkrivene kod Susurluka?
  • Gdje je granica između stručne neovisnosti državnih službi i djelovanja protiv izabrane vlasti?

Teorije

  • Duboka država stvarno je postojala u nekim zemljama poput Turske, ali to ne vrijedi svugdje
  • Riječ je o ustaljenim interesima i otporu birokracije, a ne o tajnoj uroti
  • Skrivena mreža u mnogim državama svjesno upravlja politikom mimo izabrane vlasti

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Gingeras, R. (2014). Heroin, Organized Crime, and the Making of Modern Turkey. Oxford University Press.
  • Lofgren, M. (2016). The Deep State. Viking.

Izvori