Ubojstvo Olofa Palmea

Olof Palme bio je švedski premijer i vođa socijaldemokrata, jedan od najpoznatijih europskih političara svog vremena. U svijetu je bio poznat po borbi protiv apartheida u Južnoafričkoj Republici; tjedan dana prije smrti održao je glavni govor na skupu protiv apartheida u Stockholmu. Kod kuće je imao i mnogo protivnika. Unatoč tome, živio je koliko je mogao kao običan građanin i često je izlazio bez osiguranja.

Večer u kinu

Odluka da 28. veljače 1986. odu u kino donesena je u zadnji čas. Supruga Lisbeth dogovorila se sa sinom Mårtenom da gledaju švedsku komediju u kinu Grand, a Olof se pridružio navečer, nakon što je već otpustio tjelohranitelje. Bračni par otišao je podzemnom željeznicom do kina, gdje su se našli sa sinom i njegovom djevojkom. Prolaznici su kasnije svjedočili da su vidjeli premijera bez pratnje.

Nakon projekcije, oko 23 i 15, Palmeovi su se oprostili od sina i krenuli pješice prema kući. Hodali su ulicom Sveavägen, prešli na istočnu stranu kod crkve Adolfa Fredrika i zastali kraj izloga. Na uglu s ulicom Tunnelgatan, u 23 i 21, prišao im je s leđa muškarac i iz neposredne blizine pucao Olofu Palmeu u leđa. Drugi metak okrznuo je Lisbeth. Napadač je pobjegao niz Tunnelgatan, uz stube do ulice Malmskillnadsgatan, i nestao.

Taksist je preko radiostanice javio da je netko ustrijeljen, slučajno prolazeća kola hitne pomoći odvezla su supružnike u bolnicu Sabbatsberg, a Olof Palme proglašen je mrtvim u 0 i 6. Prvi poziv hitnoj službi, upućen minutu nakon pucnja, krivo je preusmjeren.

Revolver koji nije pronađen

Jedini tragovi koje je ubojica ostavio bila su dva metka kalibra .357 Magnum. Budući da revolver ne izbacuje čahure, na ulici nisu ostale. Policija je tijekom istrage probno ispalila oko 500 revolvera, a posebno je tražila nekoliko ukradenih. Jedan revolver izvučen je 2006. iz jezera u pokrajini Dalarna, ali laboratorij nije mogao utvrditi je li iz njega pucano na Palmea jer je bio previše zahrđao.

Pettersson

Prva istraga, pod vodstvom stockholmskog načelnika policije Hansa Holméra, slijedila je trag prema kurdskoj organizaciji PKK. Trag se pokazao neutemeljenim, a Holmér je smijenjen s istrage. U prosincu 1988. uhićen je Christer Pettersson, sitni kriminalac ranije osuđen za ubojstvo iz nehaja. Lisbeth Palme prepoznala ga je u prepoznavanju, a sud u Stockholmu 1989. osudio ga je većinom glasova. Žalbeni sud Svea jednoglasno ga je oslobodio: oružje nije pronađeno, motiv nije bio jasan, a prepoznavanje je bilo loše organizirano, jer je Lisbeth Palme unaprijed rečeno da je osumnjičeni alkoholičar. Vrhovni sud 1997. odbio je zahtjev tužiteljstva za ponovno suđenje. Pettersson je umro 2004., pravno nevin.

Obitelj Palme dugo je bila uvjerena da je ubojica on. Sin Mårten kasnije je rekao da podržava tezu o "čovjeku iz Skandije".

Čovjek iz Skandije

Stig Engström radio je u osiguravajućem društvu Skandia, čija je zgrada bila uz mjesto ubojstva. Prema vlastitim riječima, te je večeri izlazio s posla, prvi stigao do ranjenog premijera, razgovarao s Lisbeth Palme i policijom, pa se sam javio kao svjedok. Policija ga je ubrzo smatrala nepouzdanim svjedokom jer se njegov iskaz nije slagao s drugima. Novinar Thomas Pettersson u knjizi iz 2018. zastupao je tezu da je Engström bio ubojica: opisi bjegunca slagali su se s njegovom odjećom, nitko ga nije vidio na mjestu zločina nakon pucnja, bio je protivnik Palmeove politike, a poznavao je skupljača oružja.

Dana 10. lipnja 2020. glavni tužitelj Krister Petersson objavio je da je Engström vjerojatni počinitelj. Budući da je Engström umro 2000., optužnica nije bila moguća, pa je istraga zatvorena nakon više od 34 godine. Tužitelj je priznao da nema izravnih dokaza ni jasnog motiva. Odluka je naišla na mnogo kritika, jer je čovjek koji se više nije mogao braniti javno proglašen ubojicom na temelju posrednih dokaza.

Odluka iz 2025.

U rujnu 2025. novinar je zatražio ponovno otvaranje istrage, pozivajući se na nove metode analize DNK koje bi se mogle primijeniti na Palmeov kaput. Viši tužitelj Lennart Guné 18. prosinca 2025. zaključio je da istragu ne treba ponovno otvoriti, ali je promijenio obrazloženje iz 2020.: dokazi protiv Engströma nisu dovoljni da ga se smatra počiniteljem. Istraga je sada zatvorena zato što postojeći materijal ne može dokazati tko je ubio premijera, a nova istraživanja to vjerojatno ne bi promijenila.

Teorije nikad nisu prestale. Bivši južnoafrički policajac Eugene de Kock 1996. tvrdio je pred sudom u Pretoriji da je Palmea dao ubiti režim apartheida, a bivši švedski čelnik kriminalističke policije Tommy Lindström javno je tu mogućnost smatrao najvjerojatnijom. Spominjani su i PKK, švedski krajnje desni krugovi i nezadovoljni pojedinci u policiji. Nijedna od tih teorija nije dokazana. Od 2010. ubojstvo u Švedskoj ne zastarijeva, pa se slučaj formalno može ponovno otvoriti ako se pojave novi dokazi.