Frane Selak

Umirovljeni profesor glazbe iz Petrinje pričao je da je preživio pad vlaka u Neretvu, ispao iz zrakoplova u plast sijena i iskočio iz automobila prije nego što je pao u provaliju. Onda je dobio na lotu. Svjetski mediji prozvali su ga najsretnijim nesretnikom.

Ukratko

Frane (Frano) Selak, umirovljeni profesor glazbe rodom iz Dubrovnika, pričao je da je od 1957. do 1996. preživio sedam nesreća, među njima pad vlaka u rijeku i ispadanje iz zrakoplova.
Početkom 2000-ih dobio je na lotu nekoliko milijuna kuna, a novac je velikim dijelom razdijelio rodbini, prijateljima i školama.
Strani mediji proširili su njegovu priču po cijelom svijetu kao priču o "najsretnijem" ili "najnesretnijem" čovjeku.
Dobitak na lotu dokumentiran je u novinama, ali za nesreće, a posebno za pad zrakoplova 1963., nisu pronađeni neovisni zapisi. Je li priča istinita, uljepšana ili izmišljena, ostaje sporno.

Frane Selak, kojeg su novine zvale i Frano, rođen je 1929. u Dubrovniku. Prema vlastitoj priči, rodio se dva mjeseca prerano, u čamcu na putu prema Lokrumu, a otac je pupkovinu prerezao ribarskim nožem. Kasnije se preselio u Bosnu, gdje je radio kao učitelj glazbe, a kasnije je živio u Zagrebu i u Petrinji. Bio je oženjen više puta. Njemački tjednik Der Spiegel napisao je 2003. da do njegove 32. godine ništa nije upućivalo na to da će mu život postati legenda.

Sedam nesreća

Priča koju je Selak pričao novinarima, s manjim ili većim razlikama, ide ovako.

Godine 1957., dok je radio kao učitelj u Modriči, autobus koji je vozio njega i školsku djecu na izlet sletio je u rijeku Bosnu. Rijeka je bila plitka i nitko nije stradao.

U siječnju 1962. vraćao se vlakom iz Sarajeva prema Dubrovniku. U kanjonu Neretve, na kiši, vlak je naletio na odron i pao u rijeku. Selak je razbio prozor, izvukao se iz vagona i, držeći jednu stariju putnicu, doplivao do obale, gdje ih je izvukao neki mještanin. Sedamnaest ljudi se, prema njegovim riječima, utopilo, a on je prošao s prijelomom ruke i pothlađivanjem.

Godine 1963. letio je, kako je pričao, prvi i jedini put u životu, od Zagreba prema Rijeci, jer mu je majka bila u bolnici. Iznad Gorskog kotara otvorila su se vrata i zračna struja izbacila ga je iz zrakoplova. Pao je u plast sijena i probudio se u bolnici. Zrakoplov se srušio, a poginulo je, prema njegovoj priči, devetnaest ljudi. U nekim prepričavanjima preživjela je i jedna stjuardesa.

Godine 1966. autobus kojim je putovao prema Splitu sletio je s ceste u rijeku, a četvero putnika se utopilo. Početkom sedamdesetih dvaput mu se zapalio automobil u vožnji; drugi put izgorjela mu je kosa. Godine 1995. udario ga je autobus u Zagrebu. Godine 1996., na zavoju između Gospića i Karlobaga, skrenuo je da izbjegne kamion mirovnih snaga UN-a, probio zaštitnu ogradu i ispao iz automobila. Zadržao se na stablu i gledao kako automobil pada u provaliju duboku 150 metara.

Dobitak

Dva dana nakon svojeg rođendana, u lipnju 2002., uplatio je listić na kojem je pogodio glavni dobitak lota. Iznos se u izvorima razlikuje: Der Spiegel 2003. pisao je o šest milijuna kuna, Večernji list 2010. o sedam milijuna, a njegova supruga 2017. o šest i pol milijuna. Britanski Scotsman objavio je vijest o dobitku u lipnju 2003. kao nedavni događaj, pa se u stranim izvorima javljaju obje godine.

Novac je trošio izdašno. Kupio je kuću, vikendicu na moru i čamac, a u Petrinji je, kako je pričao, sagradio kapelicu Majke Božje, kojoj je pripisivao svoje spasenje. Zatim je počeo dijeliti. Prema Večernjem listu, darovao je devet automobila, kupovao rodbini krave i namještaj, a školama i glazbenim udrugama instrumente. Godine 2010. rekao je da opet živi samo od mirovine. Supruga je kasnije pričala da je umro razočaran, jer su mu mnogi kojima je pomogao okrenuli leđa.

Priča obilazi svijet

Selakova priča postala je međunarodna 2003., kad su o njemu pisali britanski i njemački listovi. Uslijedili su intervjui, reklama za australskog proizvođača grickalica i, 2014., animirani video koji je na YouTubeu pogledalo više od milijun ljudi. Selak je bio nezadovoljan videom: govorio je da su mu nacrtali brkove, pomiješali nesreće i nazvali ga najsretnijim čovjekom na svijetu, dok on živi od male mirovine.

S vremenom su se počele pojavljivati sumnje. Novinari koji su tražili zapise o padu zrakoplova 1963. nisu ih pronašli ni u hrvatskim ni u međunarodnim arhivima, a ni u bazama zrakoplovnih nesreća nema nesreće koja bi odgovarala njegovu opisu. Ni za pad vlaka u Neretvu 1962. nisu pronađeni zapisi. Pojedinosti su se mijenjale od intervjua do intervjua: godine, broj nesreća, je li u vlaku spasio putnicu, je li stjuardesa preživjela. Njemačka novinarka Vera Pache upozorila je da su se razlike vjerojatno umnožile kružnim izvještavanjem: mediji su priču preuzimali jedni od drugih, a svaki ju je pomalo mijenjao.

Kraj

Selak je umro u 87. godini, krajem 2015. ili početkom 2016. Vijest se proširila tek u siječnju 2017., kad je njegova supruga za novine rekla da je preminuo prije otprilike godinu dana. Ono što je o njegovu životu sigurno manje je od onoga što se prepričava, a ono što je sporno vjerojatno se više neće moći provjeriti.

Kronologija

1929.: Frane Selak rođen je u Dubrovniku.
1957.: Prema njegovoj priči, autobus sa školskom djecom slijeće u rijeku Bosnu.
Siječanj 1962.: Prema njegovoj priči, vlak iz Sarajeva pada u Neretvu.
1963.: Prema njegovoj priči, ispada iz zrakoplova iznad Gorskog kotara.
1966.: Prema njegovoj priči, autobus slijeće u rijeku na putu prema Splitu.
1970-e: Prema njegovoj priči, dvaput mu se zapali automobil.
1995.: Prema njegovoj priči, udara ga autobus u Zagrebu.
1996.: Prema njegovoj priči, ispada iz automobila iznad provalije kod Karlobaga.
Lipanj 2002.: Uplaćuje listić s glavnim dobitkom lota.
2003.: O njemu pišu Der Spiegel i britanski tisak, a priča se širi svijetom.
2010.: Kaže da je novac razdijelio i da opet živi od mirovine.
Siječanj 2017.: Supruga potvrđuje da je umro otprilike godinu dana ranije.

Ključne osobe

Frane Selak: Umirovljeni profesor glazbe čija je priča o sedam nesreća i dobitku na lotu obišla svijet.

Što se zna

Frane Selak bio je umirovljeni profesor glazbe koji je živio u Petrinji.
Hrvatski i strani mediji izvještavali su o njegovu dobitku na lotu, a sam je javno govorio da je novac razdijelio.
Iznos dobitka u izvorima se razlikuje: šest, šest i pol ili sedam milijuna kuna.
Za pad zrakoplova 1963. koji je opisivao nisu pronađeni zapisi ni u arhivima ni u bazama zrakoplovnih nesreća.
Ni za ostale nesreće iz njegove priče nisu objavljeni neovisni dokumenti.
Pojedinosti nesreća razlikovale su se u njegovim intervjuima.

Što tvrde zagovornici

Selak je o nesrećama govorio desetljećima i domaćim i stranim novinarima, a osnovni tijek priče ostao je isti.
Dobitak na lotu i dijeljenje novca dobro su dokumentirani, pa nema razloga sumnjati u čovjekovu iskrenost samo zbog nesreća.
Zapisi iz Jugoslavije često su nepotpuni, a dio arhiva uništen je ili raseljen u ratovima 1990-ih, kako je i sam Selak tvrdio.
Razlike u pojedinostima mogu se objasniti starošću, prepričavanjem kroz prevoditelje i novinarskim prenošenjem iz druge ruke.

Što kažu kritičari

Pad putničkog zrakoplova s devetnaest mrtvih ne bi mogao proći bez traga u novinama, istragama i bazama nesreća, a takav zapis nije pronađen.
Selak je mijenjao godine, broj nesreća i važne pojedinosti, primjerice je li stjuardesa preživjela i je li spasio putnicu iz vlaka.
Priča se počela širiti svijetom tek nakon dobitka na lotu, kad je postala zanimljiva medijima i kad je Selak za intervjue počeo tražiti novac.
Strani mediji prepisivali su jedni od drugih, pa se ista neprovjerena priča ponavljala kao da je potvrđena iz više izvora.

Otvorena pitanja

Je li se 1962. doista dogodila željeznička nesreća u kanjonu Neretve s mrtvima, kako je Selak opisivao?
Što je, ako ičega, stajalo iza priče o padu zrakoplova 1963.?
Koliko je priča narasla prepričavanjem u medijima, a koliko u Selakovu pričanju?