Lakijeva erupcija 1783.

Erupcija na Islandu stvorila je dugotrajnu maglicu koja je prekrila dijelove Europe i izazvala teške posljedice za ljude i stoku.

Ukratko

  • Erupcija Lakija počela je u lipnju 1783. i nastavila se mjesecima.
  • Vulkan je iz pukotina izbacio velike količine lave i sumpornih plinova.
  • Sumporni aerosoli i plinovi izazvali su „suhi smog” nad Islandom i dijelovima Europe.
  • Posljedice su uključivale ugibanje stoke, glad i moguće zdravstvene učinke daleko od vulkana.

Pukotina duga kilometrima

Lakijeva erupcija nije bila klasična eksplozija jednog vulkanskog vrha. Na jugoistoku Islanda otvorio se niz pukotina kroz koje je mjesecima izlazila lava. Taj niz poznat je kao Lakagígar. Erupcija je započela u lipnju 1783. i nastavila se sve do početka 1784. Lava je prekrila velika područja, a izbačeni plinovi dospjeli su visoko u atmosferu.

Posebno je važan bio sumporov dioksid. U atmosferi se pretvarao u sitne kapljice sumporne kiseline i druge sulfatne aerosole. Oni su se širili vjetrovima, dok su se dio plinova i čestica vraćali prema površini. Nad Islandom se pojavila gusta, neobična izmaglica, a izvještaji o suhom smogu pristizali su i iz drugih dijelova Europe. Ljudi su opisivali nadraženo grlo, probleme s disanjem i neobično obojeno nebo.

Posljedice na Islandu

Na Islandu su plinovi i pepeo oštetili pašnjake i usjeve. Stoka je jela zagađenu vegetaciju, a dio životinja uginuo je zbog trovanja fluorom i drugih posljedica vulkanskih emisija. Kada su se smanjile zalihe hrane, uslijedila je velika kriza. U islandskim povijesnim zapisima to se razdoblje povezuje s teškom glađu i smrću značajnog dijela stanovništva.

Brojevi koji se navode za ljudske žrtve razlikuju se prema tome uključuju li samo neposredne posljedice ili i smrti od gladi i bolesti koje su uslijedile. Pouzdano je, međutim, da je erupcija pogodila poljoprivredu i stočarstvo te da su se posljedice protegnule mnogo dalje od samog polja lave.

Što se dogodilo u Europi?

U ljeto 1783. brojni su europski krajevi zabilježili neobične atmosferske uvjete. U nekim su područjima ljudi osjećali nadraženost i otežano disanje, dok su drugi izvještavali o gustoj izmaglici i mirisu u zraku. Suvremena istraživanja pokušavaju razdvojiti učinke izravnog onečišćenja od prirodne vremenske promjenjivosti. Nije svaka vremenska anomalija 1783. bila posljedica Lakija, ali vulkanski plinovi imali su važnu ulogu u onečišćenju zraka.

Erupcija se često povezuje i s hladnijim vremenom u sljedećem razdoblju. Sulfatni aerosoli mogu odbijati dio Sunčeva zračenja, ali točan utjecaj na lokalnu temperaturu ovisi o godišnjem dobu, cirkulaciji atmosfere i drugim čimbenicima. Zato treba biti oprezan s tvrdnjama da je Laki sam uzrokovao sve europske vremenske probleme ili političke nemire kasnog 18. stoljeća. Društvene posljedice nastaju kombinacijom okolišnih, gospodarskih i političkih uvjeta.

Zašto je erupcija važna danas?

Laki je pomogao znanstvenicima razumjeti da vulkanske opasnosti nisu ograničene na lavu i pepeo u blizini kratera. Plinovi mogu putovati stotinama ili tisućama kilometara, utjecati na kvalitetu zraka i opteretiti zdravlje ljudi koji žive daleko od vulkana. Zbog toga se suvremeno praćenje vulkana ne oslanja samo na potrese i promjene tla, nego i na mjerenje emisija plinova te promatranje atmosfere.

Lakijeva erupcija također je primjer razlike između lokalne i udaljene katastrofe. Na Islandu su najizravnije stradali pašnjaci, stoka i poljoprivreda. Udaljene regije osjetile su atmosferske posljedice koje su bile manje vidljive, ali su ipak mogle utjecati na zdravlje i svakodnevni život.

Što se zna

  1. Erupcija je počela u lipnju 1783. i trajala mjesecima.
  2. Riječ je o pukotinskoj erupciji koja je stvorila velik niz izljevnih kratera.
  3. U atmosferu je dospjela golema količina sumporova dioksida.
  4. Suhi smog i štetni plinovi pogodili su Island i dijelove Europe.
  5. Pojedinačne procjene zdravstvenih i klimatskih učinaka i dalje se razlikuju.

Izvori