Kako su građene piramide u Gizi

Velika piramida bila je gotovo četiri tisuće godina najviša građevina na svijetu. Zna se tko ju je dao sagraditi i otprilike kada, ali kako su Egipćani podigli milijune kamenih blokova, i dalje se istražuje.

Ukratko

  • Velika piramida izgrađena je za faraona Kufua oko 2560. pr. Kr. i bila je visoka oko 146 metara.
  • Graditelji nisu bili robovi: arheolozi su pronašli njihovo naselje, pekare i grobnice u blizini piramida.
  • Papirusi pronađeni 2013. opisuju kako je jedna skupina radnika brodom prevozila vapnenac za piramidu.
  • Kako su blokovi dizani na vrh, i dalje nije sigurno; najviše se raspravlja o različitim vrstama rampi.

Na visoravni Giza, na rubu današnjeg Kaira, stoje tri velike piramide: Kufuova, Kafreova i Menkaureova, uz manje piramide kraljica i Veliku sfingu. Izgrađene su u doba Četvrte dinastije, prije više od 4500 godina.

Najveća je Kufuova piramida, poznata i kao Keopsova. Izvorno je bila visoka oko 146 metara, a izgrađena je od otprilike 2,3 milijuna kamenih blokova, prosječno teških više od dvije tone. Bila je obložena glatkim bijelim vapnencem, koji je u srednjem vijeku većinom odnesen za gradnju Kaira. Gotovo četiri tisuće godina nijedna građevina na svijetu nije bila viša.

Tko su bili graditelji

Dugo se vjerovalo, dijelom zbog grčkog povjesničara Herodota i kasnijih filmova, da su piramide gradili robovi. Iskapanja američkog arheologa Marka Lehnera i egipatskog arheologa Zahija Hawassa od kraja osamdesetih godina pokazala su drukčiju sliku. Južno od piramida pronađeno je naselje s nastambama, pekarama i ostacima hrane, među njima i velikim količinama govedine. U blizini su grobnice radnika, pokopanih s poštovanjem, neki s natpisima o svom zanimanju.

Danas se smatra da su piramide gradili plaćeni i dobro hranjeni radnici, stalni majstori i sezonski radnici iz cijelog Egipta, u skupinama s vlastitim imenima. Procjene broja radnika uglavnom se kreću oko dvadeset tisuća ljudi.

Mererov dnevnik

Godine 2013. francuski arheolog Pierre Tallet pronašao je u Wadi al-Jarfu, drevnoj luci na Crvenom moru, najstarije poznate papiruse s tekstom. Među njima je dnevnik službenika po imenu Merer, koji je vodio skupinu od četrdesetak ljudi. Dnevnik opisuje kako je skupina mjesecima prevozila blokove vapnenca brodovima iz kamenoloma u Turi, na drugoj obali Nila, do Gize, gdje se gradila Kufuova piramida.

Istraživanje iz 2024. pokazalo je i da je nedaleko od piramida nekoć tekao danas presahli rukavac Nila, kojim je teret mogao stići gotovo do gradilišta.

Kako je kamenje podignuto

Najveća je zagonetka kako su blokovi dignuti na visinu od stotinu i više metara. Egipćani nisu imali željezni alat, koloturnike ni kola za takav teret, ali su imali bakrene alate, drvene saonice, uže i golemu organizaciju. Slika u jednoj egipatskoj grobnici prikazuje golemu statuu na saonicama ispred kojih čovjek polijeva pijesak vodom; pokusi su 2014. pokazali da vlažan pijesak upola smanjuje silu potrebnu za vuču.

Za samo dizanje predložene su ravne rampe, rampe koje se penju u cik-cak ili spirali oko piramide, pa i rampa unutar same piramide. Godine 2018. u drevnom kamenolomu Hatnub pronađena je strma rampa sa stupovima za užad iz Kufuova doba, koja pokazuje da su Egipćani imali sustav za izvlačenje teških blokova uzbrdo.

Druge teorije

Preciznost gradnje potaknula je i drukčija objašnjenja: da su piramide djelo izgubljene, starije civilizacije, Atlantide ili izvanzemaljaca. Zagovornici ističu da su stranice Velike piramide usmjerene prema stranama svijeta s pogreškom manjom od desetine stupnja. Arheolozi odgovaraju da postoje kamenolomi, alati, nedovršene piramide, starije stepenaste piramide koje pokazuju kako se gradnja razvijala, naselja i dnevnici radnika, i da sve to upućuje na Egipćane.

Kronologija

  1. Oko 2670. pr. Kr.: Gradi se Džoserova stepenasta piramida u Sakari, prva velika kamena piramida.
  2. Oko 2560. pr. Kr.: Dovršena je Kufuova piramida u Gizi.
  3. 5. stoljeće pr. Kr.: Herodot piše o gradnji piramida.
  4. Oko 1311.: Katedrala u Lincolnu postaje viša od Velike piramide.
  5. 1988. – danas: Mark Lehner istražuje naselje graditelja u Gizi.
  6. 1990.: Zahi Hawass otkriva grobnice radnika.
  7. 2013.: Pierre Tallet pronalazi papiruse s Mererovim dnevnikom.
  8. 2014.: Pokusi pokazuju kako vlažan pijesak olakšava vuču saonica.
  9. 2018.: U kamenolomu Hatnub pronađena je rampa iz Kufuova doba.
  10. 2024.: Istraživanje otkriva presahli rukavac Nila uz piramide.

Ključne osobe

  • Kufu: Faraon Četvrte dinastije za kojeg je izgrađena Velika piramida.
  • Mark Lehner: Američki arheolog koji je istražio naselje graditelja.
  • Zahi Hawass: Egipatski arheolog koji je otkrio grobnice radnika.
  • Pierre Tallet: Francuski arheolog koji je pronašao Mererov dnevnik.
  • Merer: Službenik čiji dnevnik opisuje prijevoz vapnenca za Kufuovu piramidu.

Što se zna

  1. Velika piramida izgrađena je za faraona Kufua oko 2560. pr. Kr.
  2. Izvorno je bila visoka oko 146 metara i sastoji se od otprilike 2,3 milijuna blokova.
  3. Graditelji su živjeli u naselju južno od piramida i pokopani su u grobnicama u blizini.
  4. Mererov dnevnik opisuje prijevoz vapnenca iz Ture brodovima do Gize.
  5. Vlažan pijesak znatno smanjuje silu potrebnu za vuču tereta na saonicama.
  6. U blizini piramida nekoć je tekao danas presahli rukavac Nila.

Otvorena pitanja

  • Kojim su točno rampama ili postupcima blokovi dignuti do vrha?
  • Kako su graditelji postigli tako precizno usmjerenje prema stranama svijeta?
  • Koliko je trajala gradnja i koliko je ljudi u njoj sudjelovalo?

Teorije

  • Vanjske rampe, ravne ili oko piramide
  • Rampa unutar same piramide
  • Kombinacija rampi, poluga i saonica
  • Starija izgubljena civilizacija s naprednim znanjem

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Lehner, M. (1997). The Complete Pyramids. Thames & Hudson.
  • Tallet, P. i Lehner, M. (2021). The Red Sea Scrolls: How Ancient Papyri Reveal the Secrets of the Pyramids. Thames & Hudson.

Izvori