Velika piramida kao elektrana

Američki strojar Christopher Dunn 1998. objavio je knjigu u kojoj je tvrdio da Kufuova piramida nije grobnica nego golemi stroj koji je iz podrhtavanja Zemlje proizvodio energiju. Kraljeva odaja, prema njemu, bila je srce elektrane, a hodnici dovodi za kemikalije.

Ukratko

Christopher Dunn, strojar iz SAD-a, u knjizi *The Giza Power Plant* (1998.) tvrdi da je Velika piramida bila postrojenje koje je podrhtavanje Zemlje pretvaralo u električnu ili mikrovalnu energiju.
Prema njegovu tumačenju, u Kraljičinoj odaji kemijska je reakcija proizvodila vodik, Velika galerija pojačavala je zvuk, a granitna Kraljeva odaja pretvarala je titraje u energiju.
Egiptolozi odgovaraju da u piramidi nema tragova kemikalija, vodiča ni strojeva, a da natpisi radnika, grobni sanduk i hramovi oko nje pokazuju da je riječ o grobnici faraona Kufua.
Zamisao je vrlo popularna na internetu, a Dunn ju je 2023. proširio knjigom o povezanosti s izumima Nikole Tesle.

Kufuova piramida ima tri odaje. Jedna je duboko u stijeni ispod piramide i nikad nije dovršena. Druga, koju su arapski putnici nazvali Kraljičinom odajom, nalazi se u sredini, a treća, Kraljeva odaja, visoko u tijelu piramide, sva je obložena crvenim granitom iz Asuana. Do nje vodi Velika galerija, hodnik dug četrdesetak metara i visok gotovo devet, sa zidovima koji se prema stropu stepenasto približavaju.

U Kraljevoj odaji stoji prazan granitni sanduk bez poklopca. Iznad nje složeno je pet niskih prostora odvojenih golemim granitnim gredama, a iz nje i iz Kraljičine odaje vode po dva uska okna, na sjever i na jug. Egiptolozi već dvjesto godina raspravljaju o tome čemu su ta okna služila. Christopher Dunn dao je svoj odgovor.

Strojar u piramidi

Dunn je radni vijek proveo kao strojar u američkim strojarskim radionicama. Desetljećima ga je zanimao način na koji su Egipćani obrađivali tvrdi kamen. Kao i britanski arheolog Flinders Petrie stotinu godina prije njega, proučavao je jezgre koje su ostale nakon bušenja granita i tragove pila na kamenim sanducima, i zaključio da su graditelji morali imati alat i strojeve kakve egiptologija ne priznaje.

Iz tih je razmišljanja nastala knjiga The Giza Power Plant: Technologies of Ancient Egypt, koju je 1998. objavio izdavač Bear & Company. U njoj Dunn piramidu opisuje kao jedan veliki uređaj, sagrađen s preciznošću kakvu ne traži nijedna grobnica.

Kako bi elektrana radila

Prema Dunnu, Zemlja neprestano podrhtava na niskim frekvencijama. Piramida je bila oblikovana tako da s tim podrhtavanjem titra u skladu, poput golemog rezonatora. U Kraljičinoj odaji, kroz okna, dovodile su se dvije kemikalije koje su u reakciji stvarale vodik. Kao dokaz navodi slanu koru na zidovima odaje, koju je zabilježio već Petrie. Kamena vratašca s dva bakrena klina, koja je 1993. na kraju južnog okna snimio robot njemačkog inženjera Rudolfa Gantenbrinka, za Dunna su bila dio sustava za mjerenje ili upravljanje.

Vodik se, prema knjizi, dizao u Kraljevu odaju. Utori u Velikoj galeriji držali su naprave koje su pojačavale zvučne titraje, a granitni blokovi Kraljeve odaje, puni kristala kvarca, pretvarali su titraje u električnu energiju, jer kvarc pod pritiskom stvara napon. Energija bi, napokon, pobudila atome vodika i izišla iz piramide kao snop mikrovalova kroz južno okno, prema mjestu na kojem se koristila.

Dunn je zamisli razvijao i poslije, u knjizi Lost Technologies of Ancient Egypt (2010.) i u knjizi Giza: The Tesla Connection (2023.), u kojoj je piramidu povezao s Teslinim pokušajima bežičnog prijenosa energije. Zamisao se širi dokumentarcima, predavanjima i kratkim videozapisima s milijunima pregleda.

Što su pokazali roboti i mioni

Egiptolozi i inženjeri koji su istraživali unutrašnjost piramide došli su do drugih zaključaka. Gantenbrinkov robot Upuaut 2 snimio je 1993. da južno okno Kraljičine odaje nakon šezdesetak metara završava malim vapnenačkim vratašcima. Robot Djedi, koji je 2011. uvukao kameru kroz rupu u vratašcima, snimio je iza njih mali prostor s oznakama crvenom bojom na podu, kakve su graditelji rabili za obilježavanje kamena. Ni u jednom oknu nisu pronađeni ostaci kemikalija, cijevi ni vodiča.

Okna Kraljeve odaje izlaze na vanjsko lice piramide. U niskim prostorima iznad odaje britanski časnik Howard Vyse 1837. pronašao je crvenom bojom napisane oznake radnih skupina, među njima i ime faraona Kufua. Slana kora u Kraljičinoj odaji česta je pojava u vapnencu, iz kojega vlaga izvlači soli.

Godine 2017. međunarodni projekt ScanPyramids objavio je u časopisu Nature da je mjerenjem kozmičkih čestica, miona, iznad Velike galerije otkrio veliku šupljinu dugu najmanje trideset metara. Dunn je u novijoj knjizi i tu šupljinu uklopio u svoj model. Čemu je služila, nije poznato; jedno od tumačenja egiptologa jest da je prostor ostavljen pri gradnji kako bi se olakšao teret na Veliku galeriju.

Mark Lehner, jedan od najpoznatijih istraživača Gize, u pregledu svih egipatskih piramida iz 1997. opisuje Kufuovu piramidu kao vrhunac razvoja kraljevskih grobnica koji se može pratiti kroz stotinu godina, od stepenaste piramide faraona Džosera do Gize. Dunnovi zagovornici odgovaraju da upravo ta razlika u preciznosti između Kufuove piramide i ranijih građevina traži drugačije objašnjenje.

Kronologija

Oko 2560. pr. Kr.: Dovršena je Kufuova piramida u Gizi.
1837.: Howard Vyse otkriva oznake radnika s Kufuovim imenom iznad Kraljeve odaje.
1880.–1882.: Flinders Petrie mjeri piramidu i proučava tragove obrade kamena.
1993.: Robot Upuaut 2 Rudolfa Gantenbrinka nalazi vratašca u južnom oknu Kraljičine odaje.
1998.: Christopher Dunn objavljuje The Giza Power Plant.
2011.: Robot Djedi snima prostor iza vratašca i crvene oznake na podu.
2017.: ScanPyramids objavljuje otkriće velike šupljine iznad Velike galerije.
2023.: Dunn objavljuje Giza: The Tesla Connection.

Ključne osobe

Christopher Dunn: Američki strojar koji piramidu tumači kao elektranu.
Rudolf Gantenbrink: Njemački inženjer čiji je robot 1993. istražio okno Kraljičine odaje.
Flinders Petrie: Britanski arheolog koji je 1880-ih precizno izmjerio piramidu.
Mark Lehner: Američki egiptolog i autor pregleda egipatskih piramida.
Zahi Hawass: Egipatski arheolog koji je vodio istraživanja okana robotom Djedi.
Howard Vyse: Britanski časnik koji je 1837. ušao u prostore iznad Kraljeve odaje.

Što se zna

Kraljeva odaja obložena je asuanskim granitom, a iznad nje je pet rasteretnih prostora s oznakama radnika i Kufuovim imenom.
Južno okno Kraljičine odaje završava vapnenačkim vratašcima s dva bakrena klina, iza kojih je mali prostor s crvenim oznakama.
U oknima i odajama nisu pronađeni ostaci kemikalija, vodiča ni strojnih dijelova.
Mjerenje miona 2017. otkrilo je veliku šupljinu iznad Velike galerije, čija namjena nije poznata.
Na granitnim predmetima iz Egipta vide se tragovi bušenja i piljenja, o čijem se načinu izrade i danas raspravlja.

Što tvrde zagovornici

Preciznost obrade granita i raspored odaja upućuju na namjenu koja traži tehničko znanje, a ne samo grobnicu.
Slana kora u Kraljičinoj odaji i bakreni klinovi u oknu mogu se objasniti kemijskom reakcijom i mjernim uređajem.
Granit s kvarcom u Kraljevoj odaji i odaje koje rezoniraju na određenim tonovima odgovaraju načelima pretvorbe titraja u energiju.
U Kraljevoj odaji nije pronađena mumija ni grobni prilozi.

Što kažu kritičari

U piramidi nema tragova vodiča, cijevi, kemikalija ni istrošenih dijelova kakve bi ostavio svaki stroj.
Oznake radnika i Kufuovo ime iznad Kraljeve odaje, granitni sanduk, hramovi i naselje radnika uz piramidu pokazuju da je riječ o kraljevskoj grobnici.
Kufuova piramida dio je niza piramida koje se razvijaju kroz stoljeće, od Džosera do Gize.
Grobnice su opljačkane već u starom vijeku, pa prazna odaja nije dokaz da u njoj nikad nije bilo ukopa.

Otvorena pitanja

Čemu su služila okna iz Kraljičine odaje, koja ne izlaze na površinu?
Što je velika šupljina iznad Velike galerije i kako je nastala?
Kojim su točno alatom Egipćani bušili i pilili granit?

Teorije

Piramida je grobnica faraona Kufua, a okna i odaje imaju vjersko i graditeljsko značenje.
Piramida je bila postrojenje za proizvodnju energije, kako tvrdi Christopher Dunn.
Piramida je grobnica, ali su graditelji imali tehnike obrade kamena koje još nisu do kraja shvaćene.