Napad na USS Liberty
Izraelske snage napale su američki obavještajni brod 1967., ubile 34 člana posade i ranile 171; spor oko toga je li napad bio namjeran traje desetljećima.
Ukratko
- USS Liberty bio je američki brod za prikupljanje obavještajnih podataka.
- Izraelski zrakoplovi i torpedni čamci napali su ga 8. lipnja 1967.; poginula su 34 člana posade, a 171 je ranjen.
- SAD i Izrael opisali su napad kao pogrešnu identifikaciju; neki preživjeli i kritičari službenih istraga smatraju da je napad bio namjeran.
Brod u ratnoj zoni USS Liberty bio je brod američke mornarice koji je prikupljao komunikacijske i druge obavještajne podatke. U lipnju 1967., tijekom Šestodnevnog rata između Izraela i nekoliko arapskih država, nalazio se u međunarodnim vodama Sredozemnog mora, blizu Sinajskog poluotoka.
Dana 8. lipnja izraelski zrakoplovi napali su brod, a zatim su ga napali i torpedni čamci. Brod je teško oštećen. Poginula su 34 američka mornara i pripadnika posade, a 171 osoba bila je ranjena. Posada je nastavila borbu za preživljavanje, a brod je na kraju uspio napustiti područje.
Službeno objašnjenje i istrage Izrael je izjavio da su njegove snage pogrešno identificirale Liberty kao neprijateljski brod. Izraelska istraga i američka pomorska istraga prihvatile su objašnjenje o pogrešnoj identifikaciji, uz kritike propusta i okolnosti napada. Izrael se ispričao i isplatio odštetu za žrtve i štetu.
Ipak, slučaj je ostao kontroverzan. Neki preživjeli tvrde da su oznake broda bile vidljive i da je napad bio predug i previše koordiniran da bi se mogao objasniti kao pogreška. Drugi istraživači ukazivali su na to, što smatraju, nedostatke službenih istraga i nedovoljno razjašnjene komunikacije. Takve kritike dio su povijesti slučaja, ali nisu same po sebi konačan dokaz namjere.
Što se može zaključiti? Činjenice da je napad izvršen, da je brod bio američki i da su poginuli i ranjeni deseci ljudi nisu sporne. Sporno je pitanje namjere. Nije pronađen općeprihvaćen dokaz koji bi uklonio sve sumnje, no ni sama kontroverza ne dokazuje da je postojao dogovor na najvišoj razini da se brod namjerno potopi ili da se SAD uvuče u rat.
Pouzdan prikaz mora navesti službeno objašnjenje, kritike preživjelih i činjenicu da se spor oko namjere nastavio. Ne treba tvrditi da je napad bio „dokazano slučajan” ili „dokazano namjeran” bez kvalifikacije izvora.
Što se zna
- USS Liberty bio je američki obavještajni brod.
- Napad se dogodio 8. lipnja 1967. tijekom Šestodnevnog rata.
- Poginula su 34 člana posade, a 171 je ranjen.
- Izrael i američka mornarica zaključili su da je došlo do pogrešne identifikacije.
- Dio preživjelih osporio je službeno objašnjenje; pitanje namjere ostalo je predmet rasprave.
Što tvrde zagovornici
- Dio preživjelih tvrdi da su oznake broda i američka zastava bili jasno vidljivi.
- Napad je navodno trajao predugo i bio previše koordiniran da bi bio pogreška.
Što kažu kritičari
- Izraelska i američka istraga zaključile su da je riječ o pogrešnoj identifikaciji.
- Izrael se ispričao i isplatio odštetu, a dokaz namjere nije pronađen.
Teorije
- Izraelske snage zamijenile su brod za neprijateljski, kako su zaključile istrage.
- Napad je bio namjeran, kako tvrde neki preživjeli.
Izvori
- National Security Agency, povijesni dokumenti o USS Liberty.
- Cristol, A. Jay (2002). The Liberty Incident. Brassey’s.
- Ennes, James M. (1979). Assault on the Liberty. Random House.