Zmijski humak (Serpent Mound)

Na rubu visoravni u Ohiju vijuga zemljani nasip u obliku zmije dug više od četiristo metara, s repom smotanim u spiralu i otvorenim raljama. Arheolozi se već trideset godina spore o tome je li ga podigao narod iz vremena prije Krista ili onaj koji je ondje živio tisuću godina kasnije.

Ukratko

  • Zmijski humak (Great Serpent Mound) je zemljani nasip u obliku zmije dug oko 411 metara, na visoravni u južnom Ohiju; najveći je poznati prapovijesni zemljani lik zmije na svijetu.
  • Ne zna se pouzdano tko ga je podigao: datiranja upućuju ili na kulturu Adena, oko 300. pr. Kr., ili na kulturu Fort Ancient, oko 1070. godine.
  • Glava i rep, prema nekim istraživačima, gledaju prema zalasku Sunca na ljetni suncostaj i izlasku na zimski, ali drugi smatraju da su linije prekratke za takav zaključak.
  • Humak leži na rubu drevnog udarnog kratera, što je dodatno potaknulo nagađanja o tome zašto je podignut baš ondje.

Visoravan na kojoj leži Zmijski humak strmo se spušta prema potoku Ohio Brush Creek. Na njezinu rubu nasip visok od dvadesetak centimetara do nešto više od metra opisuje sedam velikih zavoja. Na jednom kraju zmija završava spiralom, na drugom otvorenim raljama, a ispred ralja leži ovalni nasip koji jedni tumače kao jaje, drugi kao oko ili Sunce.

Iz trave se lik teško razabire. Cijeli se vidi tek odozgo, s promatračkog tornja ili iz zrakoplova, što je samo po sebi pitanje: za koga su graditelji oblikovali zmiju koju na zemlji nitko nije mogao vidjeti odjednom?

Prvi crtež i spašavanje humka

Prvi plan humka objavili su Ephraim George Squier i Edwin Hamilton Davis 1848. u knjizi Ancient Monuments of the Mississippi Valley, prvom svesku znanstvenih izdanja tek osnovane Smithsonian Institution. Njihov je crtež zmiju učinio poznatom, ali ona je i dalje ležala na privatnoj zemlji, izložena oranju.

Arheolog Frederic Ward Putnam s Harvardova Peabodyjeva muzeja posjetio ju je 1885. i zatekao oštećenu. Sljedeće je godine, novcem koji su skupile bostonske dobrotvorke, otkupio zemljište od dvadesetak hektara. Nekoliko je sezona iskapao humak i obližnje stožaste grobne humke, a potom je nasip obnovio i uredio kao javni park. Godine 1900. zemljište je predano povijesnom društvu Ohija, a 1966. proglašeno nacionalnom povijesnom znamenitošću.

U samoj zmiji Putnam nije našao ni grobove ni predmete. U jednom od susjednih grobnih humaka pronašao je ukope s predmetima kulture Adena, pa je zaključio da su Adenci podigli i zmiju. Kultura Adena cvala je u dolini Ohija otprilike od 800. pr. Kr. do početka nove ere i poznata je po grobnim humcima.

Trideset godina spora o starosti

Godine 1991. tim pod vodstvom Roberta Fletchera i Bradleyja Leppera iskopao je novi presjek kroz tijelo zmije. Ugljen iz nasipa datiran je u vrijeme oko 1070. godine, pa su autori 1996. predložili da je zmija djelo kulture Fort Ancient, poljodjelaca koji su u dolini živjeli otprilike od 1000. do 1650. godine. Neki su arheolozi primijetili da je 1066. na nebu bio vidljiv Halleyjev komet i nagađali da je pojava "nebeske zmije" mogla potaknuti gradnju.

Godine 2014. Edward Herrmann, William Romain i suradnici objavili su nova mjerenja iz bušotina kroz nasip i tlo ispod njega. Prema njihovu tumačenju zmija je podignuta oko 300. pr. Kr., u doba Adena, a oko 1100. godine bila je popravljena ili dograđena. Time bi bili u pravu i Putnam i Fletcher: zmiju su gradili Adenci, a Fort Ancient ju je obnovio.

Lepper je 2018. i 2019. odgovorio da su novi uzorci organski sediment iz bušotina, koji može biti stariji od nasipa, a ne ugljen iz samog nasipa. Romain i Herrmann odgovorili su s još dva rada. Spor u časopisu Midcontinental Journal of Archaeology traje do danas i nijedna strana nije odustala.

Zmija, Sunce i krater

Clark i Marjorie Hardman objavili su 1987. da je linija od ovalnog nasipa prema glavi usmjerena prema zalasku Sunca na ljetni suncostaj, a zavoji tijela prema izlasku na zimski suncostaj i ekvinocije. William Romain poslije je razvio slično tumačenje i povezao lik s nebeskim pojavama. Lepper i drugi kritičari odgovaraju da su linije prekratke i neodređene da bi se usmjerenje moglo potvrditi, jer zmija ima toliko zavoja da gotovo svaki smjer pogađa neki od njih.

Ispod visoravni krije se geološka zagonetka druge vrste. Humak leži na rubu strukture promjera oko 14 kilometara, poznate kao krater Serpent Mound, u kojoj su stijene izlomljene i izdignute. Geolozi su u njoj našli tragove udara, a događaj se zbio prije više od 250 milijuna godina, dugo prije pojave ljudi. Graditelji za udar nisu mogli znati, ali poremećeno tlo i izdignute stijene na tom mjestu mogli su primijetiti. Zašto su zmiju postavili baš na rub kratera, nitko ne zna.

Spor između Adena i Fort Ancienta nije spor o tome jesu li zmiju gradili Indijanci. Obje su kulture bile kulture predaka današnjih indijanskih naroda, a pitanje je samo koji je od njih, i kada, oblikovao lik.

Kronologija

  1. Oko 800. pr. Kr. – 1. st.: Kultura Adena gradi grobne humke u dolini Ohija.
  2. Oko 300. pr. Kr.: Prema datiranju iz 2014., podizanje zmije.
  3. Oko 1070.: Prema datiranju iz 1991., gradnja ili obnova u doba kulture Fort Ancient.
  4. 1848.: Squier i Davis objavljuju prvi plan humka.
  5. 1886.: Frederic Ward Putnam otkupljuje zemljište i počinje iskapanja.
  6. 1900.: Zemljište je predano povijesnom društvu Ohija.
  7. 1966.: Humak je proglašen nacionalnom povijesnom znamenitošću.
  8. 1991.: Novi presjek kroz tijelo zmije i datiranje ugljena.
  9. 2014.: Herrmann i suradnici objavljuju dataciju oko 300. pr. Kr.
  10. 2018.–2019.: Lepper i Romain razmjenjuju radove o starosti humka.

Ključne osobe

  • Ephraim George Squier: Američki arheolog koji je s Edwinom Hamiltonom Davisom 1848. objavio prvi plan humka.
  • Frederic Ward Putnam: Harvardski arheolog koji je humak otkupio, istražio i obnovio.
  • Bradley T. Lepper: Arheolog koji je sudjelovao u iskapanju 1991. i zastupa tezu o kulturi Fort Ancient.
  • Edward W. Herrmann: Geoarheolog, prvi autor datacije iz 2014.
  • William F. Romain: Arheolog koji zmiju pripisuje Adencima i proučava njezina moguća usmjerenja prema Suncu.

Što se zna

  1. Humak je dug oko 411 metara i visok od dvadesetak centimetara do nešto više od metra.
  2. U samoj zmiji nisu nađeni grobovi ni predmeti, a u obližnjim humcima nađeni su ukopi kulture Adena.
  3. Ugljen iz presjeka 1991. datiran je u vrijeme oko 1070. godine.
  4. Uzorci iz bušotina 2014. protumačeni su kao dokaz gradnje oko 300. pr. Kr. i popravka oko 1100. godine.
  5. Humak leži na rubu udarne strukture promjera oko 14 kilometara, stare više od 250 milijuna godina.

Otvorena pitanja

  • Je li zmiju podigla kultura Adena, kultura Fort Ancient ili su je gradile obje?
  • Je li lik namjerno usmjeren prema Suncu na suncostaje?
  • Što je ovalni nasip ispred ralja: jaje, oko, Sunce ili nešto drugo?
  • Jesu li graditelji mjesto odabrali zbog neobičnog tla na rubu kratera?

Teorije

  • Zmiju je oko 300. pr. Kr. podigla kultura Adena, a poslije je obnovljena.
  • Zmiju je oko 1070. podigla kultura Fort Ancient, možda potaknuta pojavom Halleyjeva kometa.
  • Zmija je nastala u doba Adena, a kultura Fort Ancient ju je stoljećima kasnije preuredila i dala joj današnji oblik.
  • Bez obzira na graditelje, lik je oblikovan tako da prati izlaske i zalaske Sunca na suncostaje.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori