Cahokia

Oko 1100. godine na obali Mississippija stajao je grad od desetak tisuća ljudi, s trgom većim od dvadeset nogometnih igrališta i zemljanom piramidom visokom trideset metara. Dvjesto pedeset godina kasnije bio je prazan, a njegovo izvorno ime nitko ne zna.

Ukratko

  • Cahokia je ostatak najvećeg grada sjeverno od Meksika prije dolaska Europljana, podignutog oko 1050. na naplavnoj ravnici Mississippija, nasuprot današnjem St. Louisu.
  • Na vrhuncu, oko 1100., grad je imao oko 120 zemljanih humaka i, prema procjenama, od deset do dvadeset tisuća stanovnika.
  • Najveća humka, Monks Mound, visoka je oko 30 metara i najveća je zemljana građevina u Americi sjeverno od Meksika.
  • Grad je postupno napušten i oko 1350. bio je prazan; o uzrocima se i danas raspravlja.

Francuski misionari i trgovci koji su krajem 17. stoljeća stigli na ušće Missourija u Mississippi zatekli su na istočnoj obali rijeke niz pravilnih brežuljaka obraslih travom. Ondje je tada živio narod Cahokia, jedno od plemena saveza Illinois, pa je cijelo mjesto dobilo njihovo ime. Grad koji je stajao na tim humcima bio je napušten više od tri stoljeća prije njihova dolaska, a njegovo ime nije sačuvano.

Grad koji je nikao u jednom naraštaju

Ljudi su u kraju koji se danas zove American Bottom živjeli u malim selima stoljećima prije nastanka grada. Oko 1050. dogodilo se nešto što arheolozi nazivaju "velikim praskom": u nekoliko desetljeća sela su napuštena ili pregrađena, a na njihovu mjestu podignut je grad s pravilnim tlocrtom, usmjeren prema stranama svijeta. U njega su se doseljavali ljudi iz širokog kraja, što pokazuju i lonci izrađeni u stilovima udaljenih dolina.

Središte grada bio je Veliki trg, poravnata površina od dvadesetak hektara koju su graditelji umjetno izravnali nasipanjem zemlje. Na njemu su se održavali obredi, okupljanja i igra chunkey, u kojoj su igrači bacali kopla prema kamenom kolutu koji se kotrlja. Oko trga podignuto je oko 120 humaka različitih oblika: ravnih platformi na kojima su stajale zgrade, stožastih humaka i dugih humaka s hrptom, koji su služili za ukope.

Sva je zemlja prenesena u košarama, ljudskom snagom, bez tegleće stoke i kotača. Procjenjuje se da je u humke ugrađeno oko 1,6 milijuna prostornih metara zemlje.

Monks Mound

Na sjevernom kraju trga diže se Monks Mound, nazvan po zajednici trapista koji su početkom 19. stoljeća kratko živjeli u blizini. Humka je visoka oko 30 metara, duga oko 290 i široka oko 255 metara, s četiri terase. Građena je u više od deset faza, kroz otprilike dva stoljeća. Na vrhu je stajala velika drvena zgrada, duga tridesetak metara, za koju se pretpostavlja da je bila hram ili kuća vrhovnog poglavara.

Drveni krugovi

Arheolog Warren Wittry šezdesetih je godina zapadno od Monks Mounda pronašao jame u kojima su nekad stajali visoki drveni stupovi raspoređeni u velike krugove. Jedan od krugova imao je 48 stupova. Wittry je primijetio da se s određenog mjesta unutar kruga sunce za ravnodnevnica izdiže upravo iznad Monks Mounda, i nazvao je građevinu Woodhenge, po uzoru na engleski Stonehenge. Dio kruga danas je obnovljen, a uz njega se za ravnodnevnice i suncostaje okupljaju posjetitelji.

Humka 72

Najviše pitanja otvorila je humka 72, dugi zemljani nasip južno od središta. Melvin Fowler iskopao ju je između 1967. i 1971. i pronašao ostatke oko 270 ljudi. Najpoznatiji je ukop koji je nazvan ukopom s perlama: dvoje ljudi položeno je jedno iznad drugoga na podlogu od više od deset tisuća perlica od školjaka raspoređenih, prema prvom tumačenju, u obliku ptice. Uz njih su bili vrhovi strelica iz udaljenih krajeva, bakar i liskun.

Fowler je ukop tumačio kao grob muškog vladara. Thomas Emerson i suradnici ponovno su 2016. pregledali kosti i utvrdili da su među pokopanima u tom dijelu humke i žene, pa su predložili da je ukop obred povezan s plodnošću i stvaranjem svijeta, a ne grob jednog vladara. U drugim jamama iste humke leži više desetaka mladih žena, pokopanih u redovima, za koje većina istraživača smatra da su žrtvovane u obredima.

Odlazak

Oko 1175. središte grada ograđeno je drvenom palisadom dugom oko tri kilometra, koja je kasnije više puta obnavljana. Broj stanovnika počeo je opadati krajem 12. stoljeća, a do sredine 13. stoljeća smanjio se barem upola. Oko 1350. grad je bio prazan.

Uzroci su predmet rasprave. Jedni istraživači ističu sušu i propadanje usjeva, drugi poplave Mississippija. Rad A. J. Whitea i suradnika iz 2019., temeljen na tragovima ljudskog izmeta u jezerskom mulju, pokazuje da se broj stanovnika smanjivao u vrijeme kad su poplave i promjene oborina otežale uzgoj kukuruza. Drugi upozoravaju na sukobe, nemire i slabljenje vlasti, a i na to da su doseljenici iz različitih krajeva se možda nikad nisu stopili u jedinstvenu zajednicu.

Cahokia je 1982. upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Narod Osage i drugi indijanski narodi danas surađuju s arheolozima i upravom nalazišta, a mjesto i dalje posjećuju radi obreda.

Kronologija

  1. Oko 1050.: Brza gradnja grada s pravilnim tlocrtom i Velikim trgom.
  2. Oko 1100.: Grad je na vrhuncu, s desetak tisuća ili više stanovnika.
  3. Oko 1175.: Gradi se prva palisada oko središta.
  4. 13. stoljeće: Broj stanovnika opada barem upola.
  5. Oko 1350.: Grad je napušten.
  6. Kraj 17. stoljeća: Francuzi zatječu humke i nazivaju ih po narodu Cahokia.
  7. 1961.: Warren Wittry otkriva tragove drvenih krugova.
  8. 1967.–1971.: Melvin Fowler iskapa humku 72.
  9. 1982.: Cahokia je upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
  10. 2016.: Novo tumačenje ukopa s perlama.

Ključne osobe

  • Warren Wittry: Američki arheolog koji je otkrio drvene krugove nazvane Woodhenge.
  • Melvin Fowler: Američki arheolog koji je iskopao humku 72.
  • Timothy Pauketat: Američki arheolog, autor knjiga o nastanku i ustroju Cahokije.
  • Thomas Emerson: Američki arheolog koji je sa suradnicima 2016. ponovno protumačio ukop s perlama.

Što se zna

  1. Grad je podignut oko 1050. i napušten do oko 1350.
  2. Imao je oko 120 zemljanih humaka, od kojih je oko 80 sačuvano.
  3. Monks Mound visok je oko 30 metara i građen je u više faza.
  4. U humci 72 pronađeni su ostaci oko 270 ljudi, među njima i skupni ukopi mladih žena.
  5. Središte grada od oko 1175. bilo je ograđeno palisadom.
  6. Cahokia je od 1982. na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Otvorena pitanja

  • Kako se grad zvao i kojim su jezikom govorili njegovi stanovnici?
  • Koliko je ljudi ondje živjelo na vrhuncu?
  • Što je uzrokovalo napuštanje grada?
  • Kome je bio namijenjen ukop s perlama i što su značile žrtve u humci 72?

Teorije

  • Poplave i promjene oborina uništili su poljoprivredu na kojoj je grad počivao
  • Grad se raspao zbog sukoba, nemira i slabljenja vlasti
  • Zajednica sastavljena od doseljenika iz različitih krajeva nikad se nije potpuno stopila
  • Prirodne i društvene promjene zajedno su potaknule ljude da odu

Za daljnje istraživanje

  • Pauketat, T. R. (2009). Cahokia: Ancient America's Great City on the Mississippi. Viking.
  • Pauketat, T. R. (2004). Ancient Cahokia and the Mississippians. Cambridge University Press.
  • Cahokia Mounds State Historic Site

Izvori