Zračna baza Željava

Ispod planine na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine skriveni su tuneli u koje su mogle ući cijele lovačke eskadrile. Gradili su ih dvadeset godina, a uništeni su u jednom danu.

Ukratko

  • Zračna baza Željava, pod oznakom Objekt 505, bila je najveća vojna zračna luka i podzemni hangar u socijalističkoj Jugoslaviji.
  • Gradila se od 1948. do 1968. ispod planine Plješevice, na samoj granici današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kraj Bihaća.
  • U podzemnim galerijama mogli su biti smješteni deseci lovaca MiG-21, s gorivom, hranom i oružjem za mjesec dana.
  • U svibnju 1992. kompleks je miniran s više od 50 tona eksploziva, a okolica je i danas zagađena minama.

S ceste između Ličkog Petrovog Sela i Bihaća vidi se samo široka betonska pista koja se gubi u šumi. Na kraju jedne od staza zjape ulazi u planinu. Iza njih je ono što je ostalo od najskupljeg i najtajnijeg vojnog objekta bivše Jugoslavije.

Planina kao hangar

Gradnja baze kraj Bihaća počela je 1948., prema uzoru na švedske zračne luke u kojima su zrakoplovi skriveni u planini. Podzemni dio dobio je ime Klek, a tijekom gradnje zvao se Objekt 505. Radovi su trajali dvadeset godina.

Ispod Plješevice iskopane su četiri međusobno povezane galerije, široke petnaestak metara i visoke do dvanaest metara. Prema različitim izvorima, tuneli su dugi ukupno oko tri i pol kilometra. Ulaze su štitila oklopljena vrata teška stotinjak tona. Unutra su bili izvori vode, agregati, spavaonice, kuhinja i blagovaonica, te zalihe goriva, hrane i oružja za tridesetak dana. Gorivo je dolazilo podzemnim cjevovodom iz skladišta kraj Bihaća. Kompleks je, prema tvrdnjama, trebao izdržati i nuklearni udar.

Iznad zemlje bilo je pet pista. Na vrhu Plješevice stajao je radar koji je bio dio jugoslavenskog sustava protuzračne obrane. Bivši časnik Ivan Prša za Radio Slobodnu Europu ispričao je da je baza čuvala zračni prostor zapadno od crte Sarajevo–Osijek.

Lovci u tunelima

U srpnju 1968. iz Zagreba je u Željavu preseljena 117. lovačka avijacijska pukovnija sa zrakoplovima MiG-21. U njezinu su sastavu bile 124. i 125. lovačka eskadrila te 352. izviđačka eskadrila. U podzemlju je, prema procjenama, moglo stati pedesetak do šezdesetak zrakoplova. Koliko je cijela gradnja stajala, ne zna se pouzdano: navode se iznosi od četiri i pol do šest milijardi dolara, ali za njih nema objavljenih službenih podataka.

Pristup je bio strogo nadziran, a stražari su smjeli pucati na neovlaštene uljeze. Tajnu ipak nije bilo moguće sakriti s neba: američki izviđački satelit CORONA snimio je zračnu luku već 1968.

Svibanj 1992.

Na početku rata 1991. baza je bila intenzivno korištena. Kad se Jugoslavenska narodna armija u proljeće 1992. povlačila prema Srbiji, zrakoplovi i oprema premješteni su, a ono što je ostalo trebalo je trajno onesposobiti. Piste su bile građene sa šupljinama predviđenima upravo za eksploziv. U svibnju 1992. kompleks je miniran s više od 50 tona eksploziva. Izvori se ne slažu oko točnog datuma, pa se navode 16., 17. i 18. svibnja. Eksplozija se, prema svjedočanstvima, osjetila i u Bihaću.

Unutrašnjost galerija pretvorena je u ruševinu od iskrivljenog metala i urušenog betona, ali sami tuneli u planini i danas stoje. Od četiri velika oklopljena vrata sačuvana su samo jedna.

Između dviju država

Granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine prolazi kroz samu bazu: dio pista i ulaza je na hrvatskoj strani, a dio na bosanskoj. Okolica je bila na crti razgraničenja i ostala je zagađena minama. Godine 2000. jedan je časnik poginuo na mini dok je u blizini brao gljive. Ulaz u tunele zato nije bezopasan ni danas, pa je posjetiteljima potreban velik oprez.

S vremenom su se pojavili različiti planovi: zračna luka za teret, slobodna carinska zona, staza za utrke. Nijedan nije ostvaren. Željava je postala odredište istraživača napuštenih mjesta i jedan od najpoznatijih spomenika Hladnog rata u ovom dijelu Europe.

Kronologija

  1. 1948.: Počinje gradnja zračne baze kraj Bihaća.
  2. 1968.: Gradnja je završena, a satelit CORONA snima zračnu luku.
  3. Srpanj 1968.: U Željavu se iz Zagreba seli 117. lovačka avijacijska pukovnija s lovcima MiG-21.
  4. 1991.: Baza se intenzivno koristi na početku rata.
  5. Svibanj 1992.: Jugoslavenska narodna armija pri povlačenju minira kompleks s više od 50 tona eksploziva.
  6. Studeni 2000.: Časnik zrakoplovstva Bosne i Hercegovine pogiba na mini u okolici baze.

Ključne osobe

  • Josip Broz Tito: Predsjednik Jugoslavije u čije je vrijeme izgrađena baza.
  • Ivan Prša: Bivši časnik jugoslavenskog zrakoplovstva koji je svjedočio o radu baze.

Što se zna

  1. Baza Željava, pod oznakom Objekt 505, gradila se od 1948. do 1968. ispod Plješevice kraj Bihaća.
  2. Podzemni dio Klek ima četiri galerije i četiri ulaza sa stotinjak tona teškim oklopljenim vratima.
  3. U bazi su bile smještene 124. i 125. lovačka i 352. izviđačka eskadrila sa zrakoplovima MiG-21.
  4. Kompleks je u svibnju 1992. miniran s više od 50 tona eksploziva.
  5. Državna granica prolazi kroz bazu, a okolica je i danas zagađena minama.

Otvorena pitanja

  • Koliko je gradnja baze doista stajala?
  • Tko je točno izdao zapovijed za miniranje i kojeg je dana ona izvršena?
  • Hoće li se baza ikad razminirati i urediti za posjetitelje?

Povezane priče

Izvori