Gradovi duhova, tajni bunkeri, podzemni tuneli i mjesta zatvorena za javnost, od Pripjata do Željave.
ARK u Konjicu, Titov atomski bunker: Iza tri neupadljive kuće na obali Neretve krije se sklonište građeno 26 godina za slučaj nuklearnog rata. Nikad nije upotrijebljeno, a danas je u njemu izložba suvremene umjetnosti.
Burlington, britanski podzemni grad za nuklearni rat: Trideset sedam metara ispod mirnog engleskog gradića čekao je grad za četiri tisuće ljudi, s bolnicom, pekarom, telefonskom centralom i radijskim studijem iz kojega bi se premijer obratio naciji nakon nuklearnog napada. Nikad nije upotrijebljen, a desetljećima se skrivao iza niza tajnih imena.
Centralia: Ispod malog rudarskog grada u Pennsylvaniji od 1962. gori ugljen. Požar nitko nije uspio ugasiti, a grad od tisuću stanovnika gotovo je nestao.
Craco, srednjovjekovni gradić koji je napustilo tlo: Na vrhu strme stijene u Basilicati stoji kameni gradić s normanskom kulom, crkvama i palačama, a u njemu nitko ne živi. Nije ga uništio rat ni kuga, nego tlo koje se počelo pomicati pod kućama.
Djeca s Llullaillaca: Na vrhu vulkana visokog gotovo sedam kilometara, gdje ni danas ne raste ništa, arheolozi su 1999. pronašli grob troje djece koja su ondje pokopana prije oko petsto godina. Njihova je priča ujedno i priča o carstvu koje je planine smatralo bogovima.
Goli otok: Na kamenom otoku bez drveća između Raba i velebitske obale od 1949. bili su zatočeni ljudi osuđeni zbog jedne političke odluke, mnogi bez suda. Desetljećima se o tome nije smjelo govoriti, a ni danas se ne zna koliko ih je ondje bilo ni koliko ih se nije vratilo.
Ilha da Queimada Grande, Zmijski otok: Tridesetak kilometara od brazilske obale leži otok na koji je zabranjeno pristati. Priče kažu da na njemu na svakom četvornom metru čeka otrovnica i da su ondje umrli ribar i cijela obitelj svjetioničara, a znanstvenici koji su ga posjetili donose drukčije brojke.
Kolmanskop, grad dijamanata koji je progutao pijesak: U pustinji Namib stoje kuće u stilu njemačkog provincijskog gradića, s kuglanom, kazalištem i plesnom dvoranom. U njihovim sobama danas do koljena leži pijesak, a posjetitelji za ulazak trebaju dozvolu jer je grad u zabranjenom području.
Kupari: Nekoliko kilometara od Dubrovnika više od tri desetljeća stajali su spaljeni hoteli s pogledom na more. Nekad su bili vojno odmaralište, a sad ih ruše bageri.
Metro-2, tajna podzemna željeznica ispod Moskve: Ispod Moskve, prema pričama, vozi drugi metro, dublji i tajniji od onoga kojim se vozi pola grada, s prugama od Kremlja do podzemnih gradova. Ruske ga vlasti ni ne potvrđuju ni ne poriču, a svaki novi trag dodaje i nove legende.
Mežgorje i planina Jamantau: Pod najvišom planinom Južnog Urala stoji grad u koji se ne može bez propusnice. Moskva je Amerikancima zaredom objašnjavala da se ondje gradi rudnik, riznica, skladište hrane i sklonište, a američki Kongres je 1997. službeno zatražio crteže.
Oradour-sur-Glane, selo koje je ostalo kao spomenik: U francuskom selu kraj Limogesa i danas stoje kuće bez krovova, hrđavi automobili i šivaći strojevi, onako kako su ostali jedne subote u lipnju 1944. Selo nikad nije obnovljeno, jer je odlučeno da ruševine ostanu kao spomen na 643 ubijena čovjeka.
Otok Hashima: Na otočiću manjem od sedam hektara živjelo je više od pet tisuća ljudi, u jednom od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Danas su ondje samo betonske zgrade bez prozora i spor oko toga kako ispričati njegovu prošlost.
Otok Mamula: Okrugla austrougarska utvrda na otočiću na ulazu u Boku kotorsku gradila se da u zaljev ne uđe nijedan neprijateljski brod. Najteže dane doživjela je kad je u Drugom svjetskom ratu postala logor, a danas je hotel.
Pariške katakombe: Ispod južnog Pariza leže ostaci više od šest milijuna ljudi, a oko njih se pruža labirint starih kamenoloma dug stotinama kilometara. Samo malen dio je na kartama za posjetitelje, a o ostatku se pričaju priče.
Planina Cheyenne, zapovjedno središte u granitu: U utrobi planine u Coloradu stoji petnaest zgrada koje ne dodiruju stijenu, nego počivaju na više od tisuću golemih opruga. Odatle su Amerikanci i Kanađani desetljećima pazili na nebo i čekali znak nuklearnog napada.
Pripjat: Grad od gotovo pedeset tisuća stanovnika ispražnjen je u tri sata poslijepodne. Ljudima su rekli da će se vratiti za nekoliko dana, a ondje se nitko više nije vratio živjeti.
Špilja Lascaux i njezine kopije: Četvorica mladića 1940. spustila su se kroz rupu ispod iščupanog stabla i našla zidove pune bikova i konja starih oko dvadeset tisuća godina. Samo petnaest godina posjeta bilo je dovoljno da slike počnu propadati, pa je špilja od 1963. zatvorena, a ljudi gledaju kopije.
Špilje Longyou: Seljaci iz jednog sela u istočnoj Kini htjeli su isprazniti ribnjak i uloviti ribu. Nakon sedamnaest dana crpljenja vode ribe nisu našli, nego golemu dvoranu isklesanu u stijeni, a o njoj nije postojao nijedan zapis.
Surtsey, otok na koji se ne smije: U studenom 1963. kuhar islandskog ribarskog broda ugledao je stup crnog dima iznad pučine. Iz mora se rodio otok, a dvije godine kasnije, dok je vulkan još bljuvao lavu, proglašen je mjestom na koje smiju samo znanstvenici.
Svalbardski trezor sjemena: U planini na arktičkom otoku, iza čeličnih vrata, na minus osamnaest stupnjeva čuva se više od milijun uzoraka sjemena iz cijelog svijeta. Prvi put netko ih je morao zatražiti natrag zbog rata u Siriji.
Tuneli ispod Gornjeg grada: Ispod zagrebačkog Gradeca prolazi tunel dug 350 metara koji je desetljećima bio zaključan. Zagrepčani su u međuvremenu ispod istog brijega smjestili čitav podzemni grad, s hodnicima do Kaptola, Medvedgrada i Maksimira.
Varosha, zatvorena četvrt Famaguste: Na jednoj od najljepših plaža istočnog Sredozemlja nizovi hotela gotovo pola stoljeća stoje prazni, iza ograde. Vlasnici stanova i hotela žive nekoliko kilometara dalje, a u svoje kuće ne mogu ući.
Vatikanski apostolski arhiv: Gotovo četiri stoljeća zvao se Tajni arhiv, pa su mu romani i internetske priče pripisivali skrivena evanđelja, dokaze o izvanzemaljcima i strojeve za gledanje u prošlost. Riječ "tajni" zapravo je značila "papin privatni", a papa Franjo ju je 2019. uklonio iz imena.
Zračna baza Željava: Ispod planine na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine skriveni su tuneli u koje su mogle ući cijele lovačke eskadrile. Gradili su ih dvadeset godina, a uništeni su u jednom danu.