3I/ATLAS, međuzvjezdani objekt 2025.

Treći poznati objekt izvan Sunčeva sustava NASA naziva kometom, a astrofizičar Avi Loeb pitao je je li to možda nešto drugo.

Ukratko

Stanje na 25. listopada 2026.: NASA navodi da je 3I/ATLAS komet, treći poznati objekt izvan Sunčeva sustava.
Prvi ga je 1. srpnja 2025. prijavio teleskop ATLAS u Čileu; arhivska opažanja sežu do 14. lipnja 2025.
Avi Loeb je u radu koji nije recenziran predložio mogućnost umjetnog podrijetla; NASA i većina astronoma tvrde da se objekt ponaša kao komet.
Hubble, Webb, SPHEREx i druge sonde snimile su komu od prašine, vode, organskih molekula i ugljikova dioksida.

Otkriće

NASA-in istraživački teleskop ATLAS u Rio Hurtadu u Čileu prvi je put prijavio objekt Centru za male planete 1. srpnja 2025. Arhivska opažanja protežu se do 14. lipnja 2025. Oznaka „I” znači međuzvjezdani, a „3” da je treći poznati takav objekt; NASA ga naziva kometom 3I/ATLAS. Putanja mu je hiperbolna, što upućuje na podrijetlo izvan Sunčeva sustava. Najbliže Zemlji prošao je na oko 1,8 astronomskih jedinica (oko 270 milijuna kilometara), a Suncu je najbliži bio oko 30. listopada 2025., na oko 1,4 astronomske jedinice (oko 210 milijuna kilometara), odmah unutar Marsove putanje. Zemaljski teleskopi pratili su ga do rujna 2025., a ponovno se pojavio početkom prosinca 2025.

Prema NASA-i, gornja granica promjera iznosi 3,5 milje (5,6 kilometara), a mogao bi biti malen kao 440 metara. Prema ExplorersWebu, Hubble upućuje na oko 2,8 kilometara ili manje.

Što je promatrano

NASA navodi popis opažanja: Hubble (21. srpnja 2025.), JWST (6. kolovoza), SPHEREx (kolovoz i prosinac), Psyche, STEREO, Lucy, PUNCH, MAVEN, MRO HiRISE, Perseverance, SOHO, Parker Solar Probe, Europa Clipper i TESS. SPHEREx je u prosincu 2025. otkrio infracrveno svjetlo prašine, vode, organskih molekula i ugljikova dioksida u komi. Webb je zabilježio metan i prvi srednje-infracrveni kemijski otisak međuzvjezdanog objekta. Hubble je prikazao suznolik oblak prašine koji izlazi iz čvrste ledene jezgre, a MAVEN atome vodika oko komete.

Loebove tvrdnje

Avi Loeb s Harvarda pitao je samo nekoliko dana nakon otkrića je li objekt komet ili „nešto drugo”. Oko dva tjedna nakon saznanja objavio je rad koji nije recenziran i u kojem navodi mogućnost umjetnog podrijetla. Kao neobičnosti navodi da mu orbitalna ravnina leži unutar pet stupnjeva od Zemljine, da je veći od 20 kilometara, da prolazi blizu Venere, Jupitera i Marsa te da nema dovoljno dokaza o plinskom repu. Autori rada u kojem se to navodi, kako članak ExplorersWeb piše, ne pripisuju nužno tu teoriju objektu.

Astronomi su kritizirali te tvrdnje. Steve Desch nazvao je rad „aljkavim”, a NASA-in Tom Statler rekao je: „To je komet.” Prema ExplorersWebu, Hubble je pokazao da je objekt oko 2,8 kilometara ili manji, daleko ispod Loebove procjene.

Dokazi za i protiv

Komet

U prilog: NASA ga naziva kometom; Hubble prikazuje prašinu koja izlazi iz čvrste ledene jezgre, a SPHEREx i Webb otkrili su vodu, organske molekule, ugljikov dioksid i metan.
Protiv: Prema ExplorersWebu, kemijski sastav objekta možda se razlikuje od uobičajenih kometa, što je njegovo jedino zanimljivo svojstvo.

Umjetni objekt

U prilog: Loebov rad navodi malu nagnutost orbitalne ravnine, prolazak kraj triju planeta i slabe dokaze o plinskom repu.
Protiv: Rad nije recenziran, a autori ga ne pripisuju nužno objektu; prema ExplorersWebu Hubble pokazuje manje dimenzije nego što je navedeno u radu, a NASA objekt naziva kometom.

Što se zna

3I/ATLAS prijavljen je 1. srpnja 2025.; treći je poznati međuzvjezdani objekt.
Najbliže Suncu bio je oko 30. listopada 2025., a Zemlji oko 1,8 astronomskih jedinica.
NASA navodi gornju granicu promjera od 5,6 kilometara; prema ExplorersWebu Hubble upućuje na oko 2,8 kilometara ili manje.
Sonde su otkrile prašinu, vodu, organske molekule, ugljikov dioksid i metan.
Loebov rad o mogućem umjetnom podrijetlu nije recenziran.

Otvorena pitanja

Kakav je točno kemijski sastav 3I/ATLAS i po čemu se razlikuje od kometa našeg Sunčeva sustava?