Japodi, narod brončanih kapa iz Like

Prije Rimljana Likom su vladali ljudi koji su u grob nosili brončane kape i spiralne naušnice. Antički pisci nisu znali jesu li bili Iliri ili Kelti, a nova radiokarbonska mjerenja pomaknula su početke njihove kulture.

Ukratko

  • Japodi su narod koji je u antici živio u Lici, Ogulinsko-plaščanskoj udolini i Pounju; Rimljani su ih konačno pokorili 35.–33. pr. Kr.
  • Grčki i rimski pisci nazivali su ih ilirsko-keltskim narodom, a Hrvatska enciklopedija bilježi da njihova pripadnost ilirskom ili keltskom krugu nije potvrđena.
  • Poznati su po nekropolama u Prozoru, Kompolju i Vrepcu, urnama s prizorima iz života i brončanim kapama koje se smatraju prethodnicom ličke kape.
  • Prva radiokarbonska mjerenja iz kasnog brončanog doba Like, objavljena 2019., ne slažu se s datacijama po grobnim prilozima.

Hrvatska enciklopedija bilježi da se brončana kapa iz Kompolja, iz 7. stoljeća pr. Kr., koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, smatra prototipom ličke kape. Napravili su je ljudi koje su Grci zvali Iápodes, a Rimljani Japodes.

Narod bez pisma

O Japodima ne postoji nijedan njihov zapis. Sve što se zna dolazi od pisaca koji su o njima pisali sa strane i od grobova. Strabon i Dionizije Halikarnašanin nazivaju ih ilirsko-keltskim narodom. Hrvatska enciklopedija piše da se na početku 4. stoljeća pr. Kr., nakon provale Kelta, nalaze pod keltskim utjecajem i da su u 2. stoljeću pr. Kr. upadali u sjevernu Italiju.

Enciklopedija nabraja njihove teritorijalne zajednice i središta. Monetini su imali Monetium, današnje Brinje. Avendeati su imali Avendo, na Crkvini kraj Brloga. Arupini su imali Arupium, na Prozoru kraj Otočca. Posljednje uporište bio je Metulum, najvjerojatnije na Viničici kraj Josipdola.

Grobovi u Lici

Najvažnija nalazišta su Prozor, Kompolje, Vrebac, Ribić, Golubić i Jezerine. Japodi su pokapali u urne ukrašene prizorima iz zagrobnog i svakodnevnog života, ali i u ravne grobove s bogatim prilozima: nakitom, oružjem i kapama. Ružica Drechsler-Bižić 1972. objavila je u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu rad o nekropoli u Prozoru kraj Otočca, na 46 stranica; Rezultate istraživanja japodske nekropole u Kompolju 1955.–1956. objavila je 1961.

Rimsko osvajanje

Konzul Gaj Sempronije Tuditan 129. pr. Kr. nakon vojne intervencije u Japodiji slavio je trijumf u Rimu. Konačno ih je pokorio Oktavijan 35.–33. pr. Kr., kad je osvojio Metulum.

Nova mjerenja

Emily Zavodny i suradnici objavili su 2019. u časopisu Antiquity prva AMS radiokarbonska datiranja iz kasnog brončanog doba u Lici, otprilike između 1200. i 800. pr. Kr. Dotad je kronologija počivala na tipologiji grobnih priloga, a to je razdoblje pretpostavljano kao vrijeme nastanka japodske kulture. Autori navode da usporedba apsolutnih datuma s relativnim kronologijama ključnih grobnih cjelina pokazuje nepodudarnosti, pa predlažu drukčiji prikaz nastanka Japoda i društvenog preustroja krajem brončanog doba.

Dokazi za i protiv

Japodi su bili ilirski narod

  • U prilog: Strabon i Dionizije Halikarnašanin, prema Hrvatskoj enciklopediji, ubrajaju ih među ilirsko-keltske narode.
  • Protiv: Ista enciklopedija bilježi da njihova pripadnost ilirskom ili keltskom etničkom krugu nije potvrđena.

Japodi su postali ono što su bili pod keltskim utjecajem

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija piše da su nakon provale Kelta na početku 4. stoljeća pr. Kr. došli pod keltski utjecaj.
  • Protiv: Zavodny i suradnici datiraju prve grobove oko 1200.–800. pr. Kr., puno prije keltske provale, pa se osnova kulture ne može objasniti samo tim utjecajem.

Japodska kultura nastala je lokalnim preustrojem krajem brončanog doba

  • U prilog: Prema sažetku Zavodnyja i suradnika, nova mjerenja daju osnovu za drukčiji prikaz nastanka Japoda i preustroja društva krajem brončanog doba.
  • Protiv: Sažetak ne navodi pojedinosti novog prikaza, a antički pisci Japode opisuju kao ilirsko-keltski narod, pa se tvrdnje tek trebaju uskladiti.

Kronologija

  1. oko 1200.–800. pr. Kr.: Razdoblje prvih izmjerenih grobova iz kasnog brončanog doba u Lici.
  2. 7. stoljeće pr. Kr.: Brončana kapa iz Kompolja.
  3. početak 4. stoljeća pr. Kr.: Provala Kelta; Japodi dolaze pod keltski utjecaj.
  4. 129. pr. Kr.: Konzul Gaj Sempronije Tuditan slavi trijumf u Rimu nakon vojne intervencije.
  5. 35.–33. pr. Kr.: Oktavijan osvaja Metulum i pokorava Japode.
  6. 1955.–1956.: Istraživanje nekropole u Kompolju.
  7. 1972.: Objavljen rad o nekropoli u Prozoru.
  8. 2019.: Objavljena prva AMS radiokarbonska mjerenja iz Like.

Ključne osobe

  • Gaj Sempronije Tuditan: Rimski konzul koji je 129. pr. Kr. slavio trijumf nakon vojne intervencije.
  • Oktavijan: Kasniji car August, koji je 35.–33. pr. Kr. pokorio Japode.
  • Ružica Drechsler-Bižić: Arheologinja koja je objavila nekropole u Prozoru i Kompolju.
  • Emily Zavodny: Prva autorica rada o radiokarbonskim datumima iz Like.

Što se zna

  1. Japodi su živjeli u Lici, Ogulinsko-plaščanskoj udolini i Pounju.
  2. Središta su im bili Monetium (Brinje), Avendo, Arupium (Prozor) i Metulum.
  3. Nalazi iz nekropola uključuju urne s prizorima, nakit, oružje i brončane kape.
  4. Rimljani su ih pokorili 35.–33. pr. Kr.
  5. Najstariji izmjereni grobovi iz Like datiraju oko 1200.–800. pr. Kr.

Otvorena pitanja

  • Jesu li Japodi bili Iliri, Kelti ili narod posebnog podrijetla?
  • Kad je i kako nastala japodska kultura?
  • Gdje je točno stajao posljednji japodski grad Metulum?

Teorije

  • Japodi su ilirski narod, kako ih ubrajaju antički pisci.
  • Japodska kultura oblikovana je keltskim utjecajem nakon provale na početku 4. stoljeća pr. Kr.
  • Japodska kultura nastala je lokalnim preustrojem društva krajem brončanog doba.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Drechsler-Bižić, R. (1961). Rezultati istraživanja japodske nekropole u Kompolju 1955–1956. godine. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 2, 67–114.

Izvori