Burnum, rimski vojni logor na Krki

Na krškoj zaravni kraj Ivoševaca stoje dva luka rimskog zapovjedništva i amfiteatar u kojem su legionari gledali igre. Natpis kaže da ga je dao sagraditi car Vespazijan, a drugi izvori misle da je izgrađen već za cara Klaudija.

Ukratko

  • Burnum je rimski vojni logor i kasnije naselje kraj Ivoševaca, na prijelazima preko rijeke Krke; u njemu su boravile XX., XI., IIII. i VIII. legija.
  • Sačuvana su dva luka zapovjedništva (principija), amfiteatar i vježbalište.
  • Izvori se ne slažu je li amfiteatar sagrađen za Klaudija ili za Vespazijana, a ni kako je grad nestao: osvajanjem u 6. ili 7. stoljeću.
  • Hrvatska enciklopedija bilježi da je uništen 639., a Nacionalni park Krka da su ga Istočni Goti 536.–537. kratko koristili.

Plinije Stariji, prema Nacionalnom parku Krka, spominje Burnum među utvrdama poznatima po bitkama (nobilitata proeliis castella). Danas je to travnata zaravan s ostacima logora, a nalazi iz iskopavanja izloženi su u arheološkoj zbirci Eko kampusa Krka u Puljanima. Park navodi da se nalazište sustavno istražuje dvadesetak godina.

Logor na Krki

Nacionalni park Krka piše da je Burnum već prije logora bio važno središte na granici liburnskog i delmatskog područja. Vojna postaja vjerojatno je postojala u 1. stoljeću pr. Kr., možda od Oktavijanovih pohoda 35.–33. pr. Kr. Stalni logor, prema parku, izgradila je XI. legija između oko 14. i 20. godine, za upravitelja Publija Kornelija Dolabele, s vodovodom i cestama. Godine 17. logor je vjerojatno bio gotov, kad je Tiberije ondje poslao sina Druza Julija Cezara da osvoji naklonost vojske.

Hrvatska enciklopedija opisuje logor kao približno četverokutni, površine 360 sa 300 metara, s pravilnom mrežom ulica. U središtu je zapovjedništvo, od kojeg su sačuvana dva luka, a nađeni su i vodovod, ceste i brojni nadgrobni spomenici.

U logoru su, prema parku, bile smještene četiri legije. XX. legija Valeria Victrix, o kojoj postoji samo jedan nadgrobni spomenik, boravila je ondje od kraja 1. stoljeća pr. Kr. do 10. godine. XI. legija Claudia pia fidelis ostala je najdulje, od 10. do 69. godine. IIII. legija Flavia felix bila je ondje od 69./70. do 86., a VIII. legija Augusta od 86. do kraja 1. stoljeća. Uz njih su bile pomoćne jedinice: Ala I Hispanorum, Cohors II Cyrrhestarum sagittaria, Cohors III Alpinorum i Cohors I Montanorum civium Romanorum.

Logor je nadzirao prijelaze preko Krke od Bobodola do Manojlovca, a Skardona, današnji Skradin, bila je glavna luka za opskrbu vojske. Nadgrobni spomenici veterana pokazuju da se južna granica vojnog zemljišta nalazila kraj Roškog slapa, gdje su umirovljeni vojnici dobivali zemlju.

Tko je sagradio amfiteatar

Hrvatska enciklopedija navodi da je amfiteatar, prema natpisu, dao sagraditi Vespazijan 76./77. godine. Nacionalni park Krka piše drukčije: nakon 42. godine, za cara Klaudija, logor je obnovljen i tada je izgrađen amfiteatar. Prema istom izvoru, za Vespazijana je IIII. legija zamijenila XI.

Park navodi da je Burnum najkasnije za Hadrijana (117.–138.) dobio status municipija, a bivša principija postala je središte civilnog naselja i forum.

Kraj

Hrvatska enciklopedija piše da je Burnum uništen 639. u pohodima Avara i Slavena. Nacionalni park Krka bilježi da su 536./537., u bizantsko-gotskim ratovima, ondje nakratko logorovali Istočni Goti i da je mjesto nakon toga vjerojatno napušteno.

Dokazi za i protiv

Amfiteatar je sagradio Vespazijan 76./77.

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija navodi da natpis spominje Vespazijana i godinu 76./77.
  • Protiv: Nacionalni park Krka amfiteatar smješta u razdoblje nakon 42., za Klaudija.

Amfiteatar je sagrađen za Klaudija, nakon 42.

  • U prilog: Park navodi obnovu logora za Klaudija i izgradnju amfiteatra nakon 42.
  • Protiv: Hrvatska enciklopedija navodi natpis koji amfiteatar vezuje uz Vespazijana.

Burnum su 639. uništili Avari i Slaveni

  • U prilog: Tako piše Hrvatska enciklopedija.
  • Protiv: Nacionalni park navodi da su mjesto nakon 536./537. vjerojatno napustili.

Burnum je napušten nakon gotskog boravka 536./537.

  • U prilog: Park piše da je mjesto nakon toga vjerojatno napušteno.
  • Protiv: Hrvatska enciklopedija bilježi uništenje 639.

Kronologija

  1. 35.–33. pr. Kr.: Oktavijanovi pohodi; moguća prva vojna postaja.
  2. oko 14.–20.: XI. legija gradi stalni logor.
  3. 42.: Prema parku, počinje obnova logora za Klaudija.
  4. 69./70.: IIII. legija Flavia felix zamjenjuje XI.
  5. 76./77.: Natpis o izgradnji amfiteatra za Vespazijana.
  6. 117.–138.: Najkasnije u to doba Burnum postaje municipij.
  7. 536./537.: Istočni Goti logoruju u Burnumu.
  8. 639.: Prema Hrvatskoj enciklopediji, uništenje Burnuma.

Ključne osobe

  • Publije Kornelije Dolabela: Upravitelj pod kojim je XI. legija gradila stalni logor.
  • Druz Julije Cezar: Sin cara Tiberija, poslan u Burnum 17. godine.
  • Vespazijan: Car čije se ime veže uz natpis na amfiteatru.
  • Klaudije: Car pod kojim je prema parku obnovljen logor.

Što se zna

  1. Burnum je rimski logor i naselje kraj Ivoševaca s dva sačuvana luka zapovjedništva i amfiteatrom.
  2. U njemu su boravile legije XX., XI., IIII. i VIII.
  3. Logor je nadzirao prijelaze preko Krke, a Skardona mu je bila luka.
  4. Najkasnije za Hadrijana postao je municipij.
  5. Kraj nalazišta datira se različito: 536./537. i 639.

Otvorena pitanja

  • Tko je sagradio amfiteatar, Klaudije ili Vespazijan?
  • Kad je i kako Burnum prestao biti naseljen?

Teorije

  • Amfiteatar je sagradio Vespazijan 76./77., kako kaže natpis.
  • Amfiteatar je sagrađen za Klaudija, nakon 42.
  • Burnum su 639. uništili Avari i Slaveni.
  • Burnum je napušten nakon boravka Istočnih Gota 536./537.

Povezane priče

Izvori