Jezici bez srodnika, zagonetke podrijetla naroda i narodi koji su nestali iz povijesti.
Amazonke: Atenski slikari vaza odijevali su Amazonke u hlače i šiljaste kape kakve su nosili Skiti, a pokraj njih pisali riječi koje su se dugo smatrale besmislenima. Arheolozi su u stepama sjeverno od Crnog mora pronašli stotine grobova žena pokopanih s lukom i strijelama.
Avari: Dva i pol stoljeća Avari su iz Panonske nizine vladali Slavenima, opsjedali Carigrad i primali bizantsko zlato. Tridesetak godina nakon što ih je pokorio Karlo Veliki, njihovo ime nestaje iz izvora, a ruski ljetopisac zapisao je da su propali "kao Obri" i da im nije ostalo ni potomaka.
Baskijski jezik: Okružen je romanskim jezicima, a nije srodan ni njima ni ijednom drugom poznatom jeziku na svijetu. Baskijski je jedini jezik zapadne Europe za koji se misli da je stariji od dolaska indoeuropskih jezika, a odakle je došao, nitko ne zna.
Bijeli Hrvati i Bijela Hrvatska: Sredinom 10. stoljeća bizantski car zapisao je da su Hrvati u Dalmaciju došli iz zemlje "s one strane Bavarske", u kojoj su još živjeli njihovi nekršteni srodnici, Bijeli Hrvati. Gdje je bila ta Bijela Hrvatska, povjesničari se ne mogu složiti ni nakon tri stoljeća rasprave.
Burušaski, jezik bez rođaka: U dolinama Hunze i Nagara, ispod najviših vrhova Karakoruma, govori se jezik koji nije srodan nijednom drugom jeziku na svijetu. Jezikoslovci su ga povezivali s Kavkazom, Sibirom, Baskijom i Balkanom, a nijedna veza nije prihvaćena.
Divovi iz Patagonije: Kroničar Magellanove plovidbe zapisao je 1520. da su mornari na obali Južne Amerike sretali ljude kojima su sezali tek do pojasa. Dva i pol stoljeća kasnije cijeli je London vjerovao da su Byronovi mornari ondje vidjeli divove visoke gotovo tri metra.
Jezik Pikta i kamenje sa simbolima: Pikti su stoljećima vladali sjevernom Škotskom i ostavili stotine kamenova s isklesanim zmijama, polumjesecima, zrcalima i češljevima. Ne zna se jesu li ti znakovi slike, grbovi ili pismo, a od njihova jezika ostalo je tek nekoliko imena.
Kalaši i Aleksandrovi vojnici: U tri doline Hindukuša živi mali narod koji je sačuvao svoju staru vjeru dok su svi susjedi prešli na islam. Putnici su u njima tražili potomke vojnika Aleksandra Makedonskog, a genetičari su odgovorili na način koji nitko nije očekivao.
Krapinski pračovjek: U pješčanoj stijeni iznad Krapine ležalo je gotovo devetsto kostiju neandertalaca, razlomljenih i pomiješanih s kostima medvjeda i nosoroga. Ni nakon više od stotinu godina istraživanja ne zna se sa sigurnošću kako su tamo dospjele.
Narodi s mora: Na zidu hrama u Tebi faraon Ramzes III. dao je uklesati bitku s narodima koji su, kako piše, "skovali urotu na svojim otocima" i od kojih nijedna zemlja nije mogla odoljeti. U istim desetljećima nestali su Hetitsko Carstvo, Ugarit i mikenske palače, a tko su bili ti narodi, raspravlja se i danas.
Podrijetlo Etruraca: Etrurci su u srednjoj Italiji gradili gradove i slikali grobnice prije uspona Rima, a govorili su jezik koji nije srodan ni latinskom ni ijednom drugom indoeuropskom jeziku. Već su se stari Grci prepirali jesu li došli iz Male Azije ili su oduvijek živjeli ondje.
Podrijetlo Roma: Kad su Romi stigli u Europu, ljudi su ih zvali Egipćanima, a oni sami nisu imali zapisanu povijest koja bi rekla drukčije. Odgovor je stoljećima kasnije pronađen u njihovu jeziku, a potvrđen u genima: put je počeo u Indiji.
Ponovno otkriveni Hetiti: Biblija ih spominje usput, kao jedan od naroda Kanaana, a tri tisuće godina nitko nije znao da su vladali carstvom koje se nadmetalo s Egiptom. Njihov jezik pročitao je češki orijentalist usred Prvog svjetskog rata, iz jedne rečenice o kruhu i vodi.
Princ Madoc i Velšani u Americi: Prema velškoj predaji, princ Madoc otplovio je 1170. na zapad i stigao u Ameriku tri stoljeća prije Kolumba. Kraljica Elizabeta I. dobila je tu priču kao dokaz engleskog prava na Novi svijet, a Thomas Jefferson tražio je od Lewisa i Clarka da potraže Indijance koji govore velški.
Silbo gomero, jezik koji se zviždi: Na kanarskom otoku La Gomeri pastiri su stoljećima razgovarali preko dubokih klanaca zviždući, i to ne signale nego cijele rečenice. Danas taj zviždani jezik uče sva djeca na otoku, a kako je nastao, ni danas se ne zna pouzdano.
Sumerski jezik: Jezik najstarijih pisanih tekstova na svijetu bio je zaboravljen dvije tisuće godina, a kad su ga istraživači ponovno otkrili, jedan od njih tvrdio je da uopće ne postoji. Danas se sumerski može čitati, ali ni nakon stoljeća i pol nitko ne zna kojoj obitelji jezika pripada.
Teorije o podrijetlu Hrvata: Hrvati govore slavenskim jezikom, ali njihovo ime možda nije slavensko. Najstariji zapis nalik tom imenu uklesan je u grčki kamen na ušću Dona, gotovo pet stoljeća prije nego što se Hrvati spominju na Jadranu.
Toharci: Na rubu pustinje Taklamakan, na zapadu današnje Kine, istraživači su početkom 20. stoljeća pronašli budističke rukopise na nepoznatom jeziku. Kad su ga odgonetnuli, pokazalo se da je to indoeuropski jezik, srodniji latinskom i grčkom nego susjednim jezicima Azije.
Vindija i genom žene iz špilje: Iz ulomka kosti iz špilje kraj Donje Voće znanstvenici su pročitali gotovo cijeli genom jedne neandertalke. Godinama se vjerovalo da su upravo ondje živjeli posljednji neandertalci Europe, a onda ih je novo datiranje vratilo više od deset tisuća godina unatrag.