Jesu li Vikinzi nosili rogove na kacigama?

Najpoznatija vikinška kaciga iz groba u Norveškoj nema rogova, a rogate kacige potječu iz brončanog doba i s kazališne pozornice.

Ukratko

  • Ne: nijedna sačuvana kaciga iz vikinškog doba nema rogova.
  • Najpoznatija je kaciga iz Gjermundbua u Norveškoj, pronađena 1943.
  • Rogate kacige iz Skandinavije potječu iz brončanog doba, oko 900. pr. Kr., gotovo 2000 godina prije Vikinga; sliku rogatih Vikinga proširila je opera iz 1876.
  • Sačuvanih kaciga iz tog doba gotovo da nema, pa se o njima malo zna.

Što je pronađeno

Kaciga iz Gjermundbua pronađena je 1943. u humku na jednoj norveškoj farmi, zajedno s mačem i lančanom košuljom. Muzej kulturne povijesti u Oslu opisuje je kao jedinu kacigu iz vikinškog doba pronađenu u Norveškoj. To je zaobljena željezna kapa sa zaštitom za oči i nos, bez rogova.

Druga gotovo cjelovita kaciga iz tog doba pronađena je u Yarmu u Engleskoj: radnici su je pedesetih godina otkrili kopajući cijevi za kanalizaciju. Studija Chrisa Caplea, objavljena u časopisu Medieval Archaeology, datira je u 10. stoljeće i smatra da je izrađena u sjevernoj Engleskoj između 9. i 11. stoljeća. Sastavljena je od tankih zakovanih željeznih ploča, bez ukrasa. Smithsonian zato piše da je Yarm tek druga gotovo cjelovita vikinška kaciga na svijetu. Neki popularni izvori, među njima ZME Science, navode da je Gjermundbu jedina sačuvana, što se razlikuje od ovog podatka.

Odakle onda rogovi

Rogate kacige doista su postojale u Skandinaviji, ali mnogo ranije. Radnici koji su 1942. vadili treset u močvari kraj Veksøa na Zelandu u Danskoj pronašli su dvije brončane kacige s velikim zakrivljenim rogovima. Čuvaju se u Nacionalnom muzeju Danske i desetljećima su se pogrešno povezivale s Vikinzima.

Godine 2019. istraživačica je na jednom rogu primijetila ostatke katrana. Tim sa Sveučilišta u Aarhusu, pod vodstvom arheologinje Helle Vandkilde, datirao je taj materijal radiougljikom i objavio u časopisu Praehistorische Zeitschrift da su kacige izrađene oko 900. pr. Kr., u brončanom dobu. To je gotovo 2000 godina prije vikinških pohoda, koji su trajali od kraja 8. do 11. stoljeća. Autori smatraju da kacige nisu služile u borbi, nego kao znak vlasti, i povezuju ih sa simbolima Sunca u brončanom dobu Sredozemlja; dio arheologa sumnja u tu vezu sa Sredozemljem.

Sliku rogatih Vikinga proširilo je prvo izvođenje Wagnerova Prstena Nibelunga u Bayreuthu 1876., za koje je kostime izradio Carl Emil Doepler. Romantičarsko 19. stoljeće tražilo je divlje, slikovite pretke, a rogovi su na pozornici djelovali upravo tako.

Što se zna

  1. Kaciga iz Gjermundbua pronađena je 1943. i nema rogova.
  2. Kaciga iz Yarma, prema Smithsonianu, druga je gotovo cjelovita vikinška kaciga; Caple je datira u 10. stoljeće.
  3. Kacige iz Veksøa s rogovima izrađene su oko 900. pr. Kr., u brončanom dobu.
  4. Prvo izvođenje Prstena Nibelunga bilo je 1876. u Bayreuthu, s kostimima Carla Emila Doepplera.
  5. Izvori se ne slažu je li Gjermundbu jedina sačuvana vikinška kaciga.

Otvorena pitanja

  • Jesu li Vikinzi općenito nosili kacige i od čega, kad su sačuvani primjeri tako rijetki?

Povezane priče

Izvori