Nestanak Vikinga s Grenlanda

Zašto su nordijska naselja na Grenlandu naposljetku napuštena?

Ukratko

  • Nordijski doseljenici osnovali su naselja na Grenlandu krajem 10. stoljeća.
  • Zapisi o europskim naseljima postaju rijetki u kasnom srednjem vijeku, a naselja su naposljetku napuštena.
  • Klima je bila jedan čimbenik, ali trgovina, gospodarstvo, društvene odluke i odnosi s Inuitima također se razmatraju.

Naselja na rubu sjevernog Atlantika Nordijski doseljenici stigli su na Grenland krajem 10. stoljeća. Tradicionalno se njihovo naseljavanje povezuje s Erikom Crvenim, koji je prema sagama potaknuo ljude s Islanda da se presele na otok. Na južnom i zapadnom Grenlandu razvila su se naselja s farmama, crkvama i vezama prema Islandu i Norveškoj. Stanovnici su uzgajali stoku ondje gdje su to uvjeti dopuštali, lovili morske životinje i trgovali vrijednim proizvodima poput morževe bjelokosti.

Ta su naselja opstala stoljećima, no kasnosrednjovjekovni izvori o njima postaju sve oskudniji. U 15. stoljeću europska prisutnost u naseljima više nije jasno dokumentirana. Zato se govori o „nestanku Vikinga”, iako nije dokazano da su svi stanovnici iznenada stradali ili nestali u jednom događaju.

Klima i gospodarstvo Razdoblje nakon srednjovjekovnog toplijeg razdoblja donijelo je promjene u klimi sjevernog Atlantika. Hladniji uvjeti mogli su skratiti sezonu ispaše, otežati poljoprivredu i povećati troškove plovidbe. Ipak, klima sama ne objašnjava sve. Nordijska naselja oslanjala su se i na trgovinu s Europom, a promjene u potražnji za morževom bjelokosti i pomorskim rutama mogle su utjecati na njihovu održivost.

Arheološki nalazi pokazuju da su stanovnici prilagođavali prehranu i gospodarstvo, uključujući sve veći značaj morskih resursa. Takva prilagodba mogla je pomoći neko vrijeme, ali ne mora značiti da su naselja mogla opstati neograničeno. Udaljenost od europskih tržišta, ograničeni resursi i promjene političkih i trgovačkih veza stvarali su dodatne pritiske.

Odnosi s Inuitima Na Grenlandu su živjeli i preci današnjih Inuita, koji su imali drugačije tehnike lova i prilagodbe arktičkom okolišu. Povijesni izvori o odnosima između nordijskih zajednica i Inuita ograničeni su, a suvremena istraživanja pokušavaju rekonstruirati susrete iz arheoloških tragova i okolišnih podataka. Nije opravdano bez dokaza tvrditi da su Inuiti uništili nordijska naselja, kao što nije opravdano pretpostaviti da među zajednicama nije bilo kontakta.

Moguće je da su pojedinci otišli na Island, Norvešku ili drugdje; također je moguće da su se neke obitelji stopile s drugim stanovništvom. Dokazi ne daju potpunu sliku posljednjih generacija. „Nestanak” može značiti kraj prepoznatljive nordijske naseljeničke kulture, a ne smrt svih potomaka.

Što se zna

  1. Nordijska naselja na Grenlandu postojala su stoljećima i naposljetku su napuštena.
  2. Nema jedinstvenog dokaza o jednoj katastrofi koja bi objasnila njihov kraj.
  3. Klima, gospodarstvo, trgovina, demografija i društvene odluke vjerojatno su djelovali zajedno, a relativna važnost svakog čimbenika i dalje se istražuje.

Teorije

  • Hladnija klima skratila je ljeta i otežala stočarstvo.
  • Pad potražnje za morževom bjelokosti oslabio je vezu s Europom.
  • Stanovnici su se postupno odselili na Island i u Norvešku.

Izvori