Kolumbovo podrijetlo

U Seviljskoj katedrali počiva čovjek koji je 1492. otplovio na zapad i stigao do Amerike. Gotovo sve o njegovim putovanjima zna se iz njegovih pisama, dnevnika i sudskih spisa. O njegovu djetinjstvu ne zna se gotovo ništa iz njegovih riječi.

Kolumbo je pisao kastiljski, s pokojom portugalskom riječju, a rijetke bilješke na talijanskom i latinskom ostavio je na marginama knjiga. U španjolskim se spisima zvao Cristóbal Colón, u portugalskim Colom, a u talijanskim Colombo. Njegov sin Hernando, koji je napisao očev životopis, zapisao je da otac nije htio da mu se zna podrijetlo, pa ni sin nije bio siguran ni gdje je točno rođen.

Genoveški spisi

U arhivima Genove i obližnje Savone sačuvani su deseci bilježničkih isprava o obitelji tkalca vune Domenica Colomba, njegove žene i sinova Cristofora, Bartolomea i Giacoma. Isprave bilježe kupnje, dugove, najmove i svjedočenja od sredine 15. stoljeća. Grad Genova objavio je 1932. golemu zbirku s fotografijama tih dokumenata kao odgovor na teorije koje su ga osporavale.

Najvažniji je takozvani Asseretov dokument, pronađen 1904. Riječ je o zapisniku spora oko pošiljke šećera s Madeire, sastavljenom u Genovi 1479., u kojem Cristoforo Colombo svjedoči kao genoveški građanin star oko dvadeset sedam godina i kaže da sutradan putuje u Lisabon. Iz tog se svjedočenja izvodi godina rođenja, 1451.

Kolumbovi suvremenici, među njima talijanski humanist na španjolskom dvoru Petar Martir i dominikanac Bartolomé de las Casas, zvali su ga Genovežaninom. Kolumbo je 1502. pisao genoveškoj Banci svetog Jurja, a u ispravi o nasljedstvu iz 1498. stoji da je rođen u Genovi; vjerodostojnost te isprave povjesničari osporavaju, jer je poznata samo iz prijepisa podnesenog u parnici njegovih nasljednika 1578.

Galicija, Katalonija, Portugal

Prva velika alternativna teorija javila se 1898. Galicijski istraživač Celso García de la Riega tvrdio je da je Kolumbo rođen u Pontevedri, da je bio Židov obraćen na kršćanstvo i da je zato skrivao podrijetlo. Kao dokaz naveo je mjesne isprave s imenom Colón, ali kasnija su ispitivanja pokazala da su neka imena na njima naknadno upisana.

Peruanski povjesničar Luis Ulloa 1927. iznio je katalonsku teoriju: Kolumbo je bio Katalonac, a njegov kastiljski s pogreškama, prema toj tezi, pokazuje da mu materinski jezik nije bio talijanski nego katalonski. Španjolski pisac i diplomat Salvador de Madariaga u životopisu iz 1940. smatrao je da je obitelj Colombo bila židovska obitelj iz Katalonije koja se preselila u Genovu i prešla na kršćanstvo.

Portugalske su teorije brojne. Patrocínio Ribeiro 1916. tvrdio je da je Kolumbo bio Portugalac. José Mascarenhas Barreto 1988. poistovjetio ga je s plemićem Salvadorom Fernandesom Zarcom, a Manuel Rosa u novije vrijeme tvrdi da je bio sin poljskog kralja Vladislava III., za kojeg se vjeruje da je poginuo u bitki kod Varne 1444. Javljale su se još i teorije o Korzici, Mallorci, Sardiniji, Grčkoj i Škotskoj.

Dokumentarac iz 2024.

José Antonio Lorente sa Sveučilišta u Granadi od 2003. istraživao je kosti iz Seviljske katedrale i 2024. objavio da pripadaju Kolumbu. U istom je istraživanju genetički uspoređivao kosti s ostacima Kolumbova sina Hernanda i iz toga zaključivao o obiteljskom podrijetlu.

Dana 12. listopada 2024., na španjolski državni praznik, javna televizija RTVE prikazala je dokumentarac Colón ADN, su verdadero origen. Lorente je u njemu rekao da su i Y-kromosom i mitohondrijska DNK Hernanda Kolumba sukladni sa židovskim podrijetlom te da je Kolumbo potjecao iz zapadne Europe. Dokumentarac je kao najuvjerljiviju predstavio teoriju katalonskog arhitekta i pisca Francesca Albardanera, prema kojoj je Kolumbo bio sefardski Židov iz obitelji tkalaca svile u Valenciji, koji je u javnosti živio kao kršćanin.

Genetičari su reagirali odmah. Antonio Alonso, bivši ravnatelj španjolskog Nacionalnog instituta za toksikologiju i forenzične znanosti, rekao je da dokumentarac ne pokazuje nikakve podatke o tome što je analizirano. Rodrigo Barquera s Instituta Max Planck upozorio je da se iz genetskih biljega ne može zaključiti ni o točnom mjestu rođenja ni o vjeri neke osobe, a Antonio Salas iz Santiaga de Compostele rekao je da je dokumentarac obećavao analizu DNK-a, a pokazao vrlo malo. Lorente je odgovorio da je dokumentarac film, a ne znanstveni rad, i najavio objavu rezultata. Talijanski povjesničari ostali su pri Genovi.