Let Rudolfa Hessa

U svibnju 1941. Hitlerov zamjenik sam je odletio u Škotsku i iskočio padobranom nad poljem kraj Glasgowa. Zašto je to učinio, tko je za to znao i kako je 46 godina kasnije umro u zatvoru, raspravlja se i danas.

Ukratko

  • Rudolf Hess, zamjenik Adolfa Hitlera u Nacističkoj stranci, 10. svibnja 1941. sam je odletio iz Njemačke u Škotsku, navodno da bi pokrenuo mirovne pregovore s Britanijom.
  • Britanci su ga odmah zarobili, a u Nürnbergu je 1946. osuđen na doživotni zatvor.
  • Umro je 17. kolovoza 1987. u berlinskom zatvoru Spandau, u dobi od 93 godine. Službeni nalaz glasio je samoubojstvo, ali njegova obitelj tvrdila je da je ubijen.
  • Tvrdnja da je u zatvoru umjesto njega bio dvojnik opovrgnuta je analizom DNK 2019., a pitanje je li netko u Britaniji ili Njemačkoj unaprijed znao za let ostaje otvoreno.

Navečer 10. svibnja 1941. britanski radari na sjeveroistoku Engleske zabilježili su jedan zrakoplov koji je iz smjera Sjevernog mora letio prema Škotskoj. Lovci poslani na presretanje nisu ga pronašli. Malo prije ponoći orač David McLean kraj sela Eaglesham, južno od Glasgowa, pronašao je na svom polju čovjeka koji se borio s padobranom. Nepoznati je rekao da se zove Alfred Horn, da je satnik njemačkog zrakoplovstva i da nosi važnu poruku za vojvodu od Hamiltona. Nedaleko je gorjela olupina dvomotornog Messerschmitta Bf 110.

Sljedećeg dana pokazalo se da nije riječ ni o kakvom satniku. Padobranac je bio Rudolf Hess, od 1933. Hitlerov zamjenik u stranci, ministar bez lisnice i jedan od najpoznatijih ljudi nacističke Njemačke.

Pripreme za let

Hess je bio iskusan pilot još iz Prvog svjetskog rata. Od listopada 1940. vježbao je na Bf 110, uz pomoć glavnog probnog pilota tvrtke Messerschmitt, i tražio da mu se zrakoplov dodatno opremi rezervoarima i radiom. Prema pismima koja su kasnije pronađena, na ideju ga je naveo prijatelj, geopolitičar Karl Haushofer, koji je vjerovao da u britanskoj eliti postoje ljudi spremni na mir s Njemačkom. Hess je odabrao vojvodu od Hamiltona, i sam zrakoplovca, za kojeg je vjerovao da se protivi ratnoj politici britanske vlade.

Prije polijetanja Hess je svom pobočniku Karlheinzu Pintschu ostavio pismo za Hitlera. Poletio je u 17:45 s uzletišta tvornice Messerschmitt u Augsburgu. Nekoliko ranijih pokušaja prekinuo je zbog kvarova ili lošeg vremena.

Dočeci u Londonu i Berlinu

Vojvoda od Hamiltona, tada zapovjednik zrakoplovne baze kraj Edinburgha, sastao se sljedećeg jutra sa zarobljenikom, kojemu je Hess otkrio pravo ime i ponudio mir pod uvjetom da Britanija prepusti Njemačkoj slobodne ruke u Europi. Hamilton je odmah obavijestio Winstona Churchilla. Britanska vlada nije ušla ni u kakve pregovore. Hess je proglašen ratnim zarobljenikom i do kraja rata bio je zatočen najprije u kuli Tower u Londonu, zatim u dobro čuvanoj kući Mytchett Place u Surreyu i naposljetku u bolnici Maindiff Court u Walesu.

U Berlinu je vijest izazvala zaprepaštenje. Nacističko vodstvo objavilo je da je Hess duševno bolestan i da je djelovao na svoju ruku, Pintsch je uhićen, a Hitler je ukinuo Hessovu dužnost. Britanski psihijatri koji su ga pregledavali zaključili su da nije lud, ali da je duševno nestabilan i sklon hipohondriji i paranoji.

Nürnberg i Spandau

Nakon rata Hess je izveden pred Međunarodni vojni sud u Nürnbergu. Tijekom suđenja tvrdio je da je izgubio pamćenje, a zatim izjavio da je glumio. Sud ga je 1. listopada 1946. proglasio krivim za zločine protiv mira i zavjeru te osudio na doživotni zatvor. Kaznu je služio u zatvoru Spandau u Zapadnom Berlinu, kojim su naizmjence upravljale četiri savezničke sile. Nakon što su 1966. pušteni Albert Speer i Baldur von Schirach, Hess je više od dvadeset godina bio jedini zatvorenik u zgradi predviđenoj za stotine ljudi. Sovjetski Savez odbijao je sve molbe za njegovo puštanje.

Dana 17. kolovoza 1987. Hess je pronađen mrtav u vrtnoj kućici zatvora, s produžnim kabelom oko vrata. U džepu je imao kratku poruku obitelji. Četiri sile su nakon istrage objavile da je riječ o samoubojstvu. Zatvor je ubrzo srušen kako ne bi postao mjesto okupljanja neonacista.

Sumnje koje nisu nestale

Hessov sin Wolf Rüdiger Hess i odvjetnik Alfred Seidl tvrdili su da bolesni 93-godišnjak ne bi mogao sam izvesti samoubojstvo i da su ga ubili britanski agenti kako ne bi otkrio što se 1941. doista dogodilo. Druga obdukcija, koju je naručila obitelj, prema njihovim riječima upućivala je na davljenje. Britanska vlada je 1989. ispitala te tvrdnje i zaključila da nema dokaza za ubojstvo.

Još je ranije, 1979., kirurg Hugh Thomas, koji je radio u britanskoj vojnoj bolnici u Berlinu, iznio drugu tvrdnju: da zatvorenik u Spandauu uopće nije Hess. Tvrdio je da na tijelu zatvorenika nije našao ožiljke rane koju je Hess zadobio u Prvom svjetskom ratu. Godine 2019. skupina forenzičara usporedila je DNK iz uzorka krvi zatvorenika, uzetog 1982., s DNK živućeg muškog rođaka iz Hessove obitelji. Rezultat je pokazao da je zatvorenik gotovo sigurno bio Rudolf Hess.

Hessov grob u bavarskom gradu Wunsiedelu postao je mjesto okupljanja neonacista. Zato je 2011. uprava groblja odbila produžiti zakup, a posmrtni ostaci su ekshumirani, kremirani i rasuti po moru.

Kronologija

  1. 26. travnja 1894.: Rudolf Hess rođen je u Aleksandriji u Egiptu.
  2. Travanj 1933.: Postaje Hitlerov zamjenik u Nacističkoj stranci.
  3. Listopad 1940.: Počinje vježbati letenje na Messerschmittu Bf 110.
  4. 10. svibnja 1941.: Polijeće iz Augsburga i noću iskače padobranom kraj Eagleshama u Škotskoj.
  5. 11. svibnja 1941.: Otkriva svoj identitet vojvodi od Hamiltona.
  6. 1. listopada 1946.: Sud u Nürnbergu osuđuje ga na doživotni zatvor.
  7. 1966.: Nakon puštanja Speera i Schiracha ostaje jedini zatvorenik Spandaua.
  8. 1979.: Hugh Thomas iznosi tvrdnju da je u zatvoru bio dvojnik.
  9. 17. kolovoza 1987.: Hess je pronađen mrtav u zatvoru Spandau.
  10. 2011.: Grob u Wunsiedelu je uklonjen, a ostaci kremirani.
  11. 2019.: Analiza DNK potvrđuje da je zatvorenik u Spandauu bio Hess.

Ključne osobe

  • Rudolf Hess: Hitlerov zamjenik koji je 1941. sam odletio u Škotsku.
  • Adolf Hitler: Vođa nacističke Njemačke, kojemu je Hess ostavio pismo prije leta.
  • Winston Churchill: Britanski predsjednik vlade, koji je odbio pregovarati s Hessom.
  • Douglas Douglas-Hamilton: Vojvoda od Hamiltona, s kojim je Hess želio razgovarati.
  • Karl Haushofer: Geopolitičar i Hessov prijatelj koji je zagovarao kontakte s Britancima.
  • Wolf Rüdiger Hess: Hessov sin, koji je tvrdio da mu je otac ubijen.
  • Hugh Thomas: Kirurg koji je tvrdio da je u Spandauu bio dvojnik.

Što se zna

  1. Hess je 10. svibnja 1941. sam doletio u Škotsku u Messerschmittu Bf 110 i iskočio padobranom kraj Eagleshama.
  2. Britanska vlada nije pregovarala s njim, a ostatak rata proveo je u zatočeništvu.
  3. U Nürnbergu je 1. listopada 1946. osuđen na doživotni zatvor.
  4. Umro je 17. kolovoza 1987. u zatvoru Spandau, a četiri sile proglasile su smrt samoubojstvom.
  5. Britanska istraga 1989. nije pronašla dokaze za ubojstvo.
  6. Analiza DNK objavljena 2019. pokazala je da je zatvorenik u Spandauu bio Rudolf Hess.

Otvorena pitanja

  • Je li Hess letio posve na svoju ruku ili je Hitler, ili netko iz njegove okoline, znao za plan?
  • Jesu li Hessa u Britaniju namamili britanski obavještajci lažnim mirovnim kontaktima?
  • Što piše u britanskim dokumentima o Hessu koji su desetljećima bili nedostupni javnosti?
  • Je li Hess 1987. umro sam ili mu je netko pomogao?

Teorije

  • Hess je djelovao sam, iz osobnog uvjerenja i želje da vrati ugled kod Hitlera.
  • Hitler je znao za let i prešutno ga odobrio, a nakon neuspjeha se odrekao Hessa.
  • Britanski obavještajci namamili su Hessa lažnim kontaktima s navodnim protivnicima rata.
  • Hess se nije ubio 1987., nego je ubijen kako ne bi progovorio.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori