Ratne tajne, dvostruki agenti, tajne operacije i legende s bojišta.
Ahnenerbe, Himmlerov institut za "nasljeđe predaka": Popularna kultura pamti ga kao nacističke lovce na čarobne relikvije. Stvarni Ahnenerbe bio je institut SS-a koji je slao znanstvenike na ekspedicije kako bi rasističkoj ideologiji dao privid znanosti, a pod njegovim su okriljem počinjeni i zločini nad zatočenicima logora.
Aldrich Ames, krtica u CIA-i: Časnik CIA-e zadužen za sovjetske službe ušao je 1985. u sovjetsko veleposlanstvo i ponudio podatke za 50.000 dolara. Za nekoliko mjeseci nestala je gotovo cijela američka mreža u Moskvi, a CIA je osam godina tražila izdajnika, koji je u međuvremenu kupio kuću za gotovinu i vozio jaguar.
Anđeli iz Monsa: U rujnu 1914. londonske su večernje novine objavile priču o duhovima srednjovjekovnih strijelaca koji su spasili britansku vojsku kod Monsa. Autor je odmah rekao da ju je izmislio, ali mu nitko nije htio vjerovati.
Berlinski tunel (operacija Gold): CIA i britanska služba prokopale su 1955. tunel ispod granice u Berlinu i gotovo godinu dana prisluškivale telefonske vodove sovjetske vojske. Moskva je za plan znala od prvog sastanka.
Božićno primirje 1914.: Na Badnju večer 1914. iz njemačkih rovova začule su se božićne pjesme, a ujutro su neprijatelji stajali zajedno na ničijoj zemlji, dijelili cigarete i pokapali mrtve. Najpoznatiji dio priče, nogometna utakmica, istodobno je najbolje i najslabije potvrđen.
Cambridgeska petorka: Petorica mladića iz najuglednijeg britanskog sveučilišta postala su sovjetski agenti i desetljećima se uspinjala u diplomaciji i obavještajnim službama. Jedan od njih vodio je odjel britanske službe zadužen za borbu protiv sovjetskih špijuna.
Die Glocke, nacističko "zvono": Prema priči, u rudniku u Donjoj Šleskoj krajem rata radilo se na zvonu visokom četiri metra koje je svijetlilo ljubičasto i ubijalo one koji su mu prilazili. Priča se prvi put pojavila u knjizi iz 2000., pedeset i pet godina nakon rata, a dokumenti na koje se poziva nikad nisu pokazani javnosti.
Duhovi bojišta: Grčki putopisac zapisao je u 2. stoljeću da se na Maratonskom polju svake noći čuje rzanje konja i zvuk borbe. Gotovo dvije tisuće godina poslije slične su priče kružile oko Edgehilla u Engleskoj i Gettysburga u Americi.
Duško Popov: Odvjetnik iz Dubrovnika kockao se u kasinu u Estorilu novcem britanske službe, a Nijemcima je godinama prodavao laži. U kolovozu 1941. donio je u Ameriku upitnik s pitanjima o Pearl Harboru.
Eksperiment u Philadelphiji: Prema legendi, američka mornarica 1943. učinila je ratni brod nevidljivim i premjestila ga stotinama kilometara daleko u nekoliko minuta. Cijela priča potječe iz pisama jednog čovjeka piscu knjiga o NLO-ima.
Enigma i Bletchley Park: Nijemci su vjerovali da je njihov stroj za šifriranje neprobojan. Trojica poljskih matematičara razbila su ga prije rata, a tisuće ljudi u engleskom ladanjskom imanju čitale su njemačke poruke do kraja rata i o tome šutjele trideset godina.
Hitlerova smrt i priče o bijegu u Argentinu: Svjedoci u bunkeru opisali su samoubojstvo i spaljivanje tijela 30. travnja 1945., ali Staljin je nekoliko mjeseci kasnije govorio da je Hitler možda pobjegao. Iz te je zbrke nastala priča o starcu koji je godinama živio u Patagoniji.
Juan Pujol, agent Garbo: Katalonac koji nikad nije bio u Engleskoj slao je Nijemcima izvještaje iz Londona sastavljene iz turističkog vodiča i reda vožnje vlakova. Na kraju je vodio mrežu od 27 agenata, od kojih nijedan nije postojao, i dobio odlikovanje od obje strane.
Julius i Ethel Rosenberg: Bračni par iz New Yorka pogubljen je 1953. zbog odavanja atomskih tajni Sovjetskom Savezu. Dešifrirane sovjetske poruke kasnije su pokazale da je Julius bio špijun, a Ethelin brat priznao je da je o njoj na sudu lagao.
Let Rudolfa Hessa: U svibnju 1941. Hitlerov zamjenik sam je odletio u Škotsku i iskočio padobranom nad poljem kraj Glasgowa. Zašto je to učinio, tko je za to znao i kako je 46 godina kasnije umro u zatvoru, raspravlja se i danas.
Mata Hari: Plesačica koja je osvojila Pariz strijeljana je u listopadu 1917. kao njemačka špijunka. Stotinu godina kasnije povjesničari se još spore je li bila opasna agentica ili žrtva rata kojemu je trebao krivac.
Nestanak Glenna Millera: Najpopularniji glazbenik Amerike ukrcao se u prosincu 1944. u mali jednomotorni zrakoplov za Pariz. Zrakoplov je nestao u magli nad La Mancheom, a od njega do danas nije pronađen ni komadić.
Operacija Fortitude i "Vojska duhova": U proljeće 1944. u jugoistočnoj Engleskoj stajala je cijela američka armija pod zapovjedništvom generala Pattona, s radijskim prometom, logorima i brodovima za iskrcavanje. Nije postojala.
Operacija Ivy Bells: Godine 1971. američka podmornica uvukla se u more koje je Sovjetski Savez smatrao svojim, a ronioci su na dnu, na stotinu i dvadeset metara dubine, omotali sovjetski kabel uređajem za prisluškivanje. Deset godina kasnije uređaj je nestao, a prodao ga je bivši službenik za pet tisuća dolara.
Operacija Mincemeat: U travnju 1943. more je kraj španjolske obale izbacilo tijelo britanskog bojnika s aktovkom tajnih pisama. Bojnik nikad nije postojao, a pisma su napisana da ih pročitaju Nijemci.
Otto Rahn i potraga za gralom: Mladi njemački pisac tražio je sveti gral u špiljama Pireneja i tvrdio da su ga čuvali katari na Montséguru. Postao je časnik SS-a, a u ožujku 1939. nestao je u snijegu na tirolskoj planini.
Richard Sorge: Njemački novinar u Tokiju doručkovao je svako jutro s veleposlanikom Trećeg Reicha i pomagao mu pisati brzojave za Berlin. Sve što je čuo slao je radijom u Moskvu.
Schäferova ekspedicija u Tibet: U siječnju 1939. petorica Nijemaca, svi pripadnici SS-a, ujahali su u Lhasu, u koju je strancima ulaz bio gotovo zabranjen. Donijeli su kući tisuće ptica, sjemenja i fotografija, ali i mjere glava stotina ljudi, a za sobom ostavili legende o nacistima koji su u Tibetu tražili izvor tajne moći.
Staljinov plan atentata na Tita: Kostarikanski diplomat koji se kretao u Titovoj blizini zapravo je bio sovjetski agent, a u Moskvi je ležao rukom pisani prijedlog kako da ubije jugoslavenskog vođu. Plan je stao 5. ožujka 1953., kad je umro čovjek koji ga je trebao odobriti.
Sudbina Raoula Wallenberga: Švedski diplomat koji je u Budimpešti 1944. spašavao Židove papirima s krunama i pečatima otišao je u siječnju 1945. na sastanak sa sovjetskom vojskom i više se nije vratio. Moskva je tek 1957. objavila da je umro u zatvoru, a dokaz za to nikad nije pokazala.