Lutka iz Nampe
Godine 1889. iz bušotine kraj Nampe u Idahu navodno je izvučena sitna glinena figurica. Ako je doista ležala u dubokom sloju drevnih naslaga, bila bi mnogo starija od poznate ljudske povijesti — no upravo je podrijetlo njezina sloja bilo sporno.
Ukratko
- Godine 1889. tijekom bušenja arteske bušotine u Nampi u Idahu pronađena je mala glinena figurica, prema tadašnjim izvještajima izvučena pumpom za pijesak.
- Pristaše su nalaz povezivali s geološki vrlo starim naslagama i smatrali ga mogućim dokazom ljudskog postojanja u dalekoj prošlosti.
- Geološko tumačenje starosti sloja bilo je sporno, a arheolozi su upozoravali da nije bilo kontroliranog iskapanja ni neovisno provjerljivog konteksta.
- Starost figurice i njezin točan put do bušotine nisu pouzdano utvrđeni.
Predmet iz bušotine
Priča se veže uz radove na arteskoj bušotini blizu grada Nampe, u jugozapadnom Idahu. Godine 1889. radnici su, prema izvještajima koji su se poslije prenosili, iz pijeska izdvojenog pumpom pronašli malu glinenu figuru. Predmet je prikazivao ljudsko tijelo, ali bio je malen i grubo oblikovan. Vijest je privukla pozornost jer se bušotina pružala kroz više slojeva sedimenta i stijena, a nalaz je navodno došao s velike dubine.
Izvješća nisu jednaka u svim pojedinostima. Neki su autori opisivali predmet kao da je sigurno izvučen iz dubokog sloja, dok su drugi isticali da je riječ o predmetu koji je nakon pronalaska prošao kroz više ruku. John W. Powell je 1893. zabilježio da se tvrdilo kako je figurica pronađena pri bušenju arteske bušotine i da su je neki smatrali dokazom velike starosti. Powell je osporio zaključak da je predmet sigurno pripadao starim naslagama te prenio ranije lokalno objašnjenje da bi mogla biti novija dječja figurica. Njegov je tekst suvremeni zapis rasprave, a ne neovisno opažanje samog vađenja predmeta.
Zašto je dubina bila važna
U raspravama s kraja 19. i početka 20. stoljeća pojedini autori figuricu su povezivali s dokazima o vrlo ranom čovjeku u Sjevernoj Americi. Ako je predmet doista bio zatvoren u drevnoj naslazi, onda bi njegova izrada mogla prethoditi poznatim arheološkim kulturama. To je bio snažan zaključak, pa je o njemu pisano i u popularnim časopisima i u knjigama o ljudskoj starosti.
No sama dubina bušotine ne određuje starost predmeta. Potrebno je znati točno gdje je ležao, kako je dospio u sloj i je li taj sloj bio neprekinut. Bušotina nije arheološko iskapanje: materijal se izvlači kroz cijev i pumpu, često bez mogućnosti da se za svaki predmet utvrdi njegovo precizno mjesto. U ovom slučaju ne postoji suvremeni zapis opažanja koji bi neovisnom istraživaču omogućio ponovnu provjeru nalaza u izvornom kontekstu.
Geološka rasprava i arheološki oprez
U svojem članku iz 1893. Powell raspravlja o navodnoj starosti figurice i prenosi kako je bila predstavljena kao dokaz ljudske prisutnosti u vrlo starim naslagama. On smatra da priča o pronalasku nije dovoljna za zaključak o geološkoj starosti te opisuje sumnju u to da je krhki predmet mogao ostati neoštećen pri navedenom vađenju. To je povijesna kritika tvrdnje; sama po sebi ne dokazuje tko je predmet izradio ni kada.
Pobornici su odgovarali da se geološka starost sloja ne može odbaciti samo zato što se nalaz čini neočekivanim. Ipak, geolozi i arheolozi moraju razlučiti starost sedimenta od starosti predmeta: predmet može biti mlađi od sloja ako je u njega dospio naknadno, a bez dokumentiranog položaja to je teško procijeniti. U slučaju Nampe nedostaje upravo taj neovisan niz opažanja.
Rasprava se zato ne svodi samo na to izgleda li figurica drevno ili moderno. Ključno je pitanje je li njezin navodni položaj u bušotini dovoljno pouzdano zabilježen da bi se iz njega izvela starost. Danas se o njoj može govoriti kao o poznatom povijesnom nalazu i sporu oko ranog čovjeka u Americi, ali ne i kao o potvrđenom dokazu ljudske prisutnosti u tercijaru.\n\nVažno je i razlikovati dvije vrste zaključka koje se u starim raspravama često pojavljuju zajedno. Jedan se odnosi na geološku povijest područja i slojeva probušenih bušotinom; drugi na vrijeme kada je čovjek oblikovao glinu. Čak i točan opis podzemnih naslaga ne bi sam po sebi datirao figuricu ako nije poznato gdje se u njima nalazila. Takav oprez ne umanjuje povijesni značaj rasprave, nego jasno pokazuje zašto je zapis o pronalasku presudan.
Kronologija
- 1889.: Tijekom bušenja arteske bušotine kod Nampe navodno je pronađena glinena figurica.
- 1893.: John W. Powell objavio je raspravu o dokazima čovjeka u glacijalnim naslagama i prikazao figuricu.
- 1912.: George Frederick Wright objavio je knjigu s više prikaza figurice.
Ključne osobe
- John Wesley Powell: Američki geolog koji je pisao o tvrdnjama o ljudskim ostacima u starim naslagama.
- George Frederick Wright: Autor knjige iz 1912. koja je sadržavala prikaze figurice.
Što se zna
- Powellov članak iz 1893. bilježi tvrdnju da je figurica izvučena tijekom bušenja bušotine u Nampi.
- Powell osporio je mogućnost da se iz te priče sama po sebi zaključi kako je figurica pripadala starim naslagama.
- Ne postoji dokumentirano arheološko iskapanje koje bi utvrdilo točan položaj figurice u sloju.
Što tvrde zagovornici
- Ako je figurica doista izvučena iz duboke naslage bušotine, njezin položaj mogao bi upućivati na vrlo staru ljudsku prisutnost u Sjevernoj Americi.
- Tvrdnja da je predmet pronađen tijekom bušenja iznesena je u starim zapisima i zato je, prema zagovornicima, ne treba odbaciti bez dodatnog dokaza.
- Geološko datiranje sloja može poduprijeti veliku starost samo ako je predmet iz njega doista potekao.
Što kažu kritičari
- Nalaz nije pronađen u nadziranom iskapanju, a točan položaj i način vađenja nisu zabilježeni dovoljno precizno za provjeru.
- Sama starost sedimenta ne dokazuje starost predmeta koji se u njemu pojavio.
- Geolog John W. Powell 1893. osporio je zaključak da navedena priča dokazuje starost figurice.
Otvorena pitanja
- Tko je prvi vidio figuricu u trenutku kad je izašla iz bušotine?
- Može li se rekonstruirati točna dubina i sloj iz kojeg je navodno potekla?
- Postoji li neovisna analiza materijala ili tragova izrade koja bi suzila vrijeme njezina nastanka?
Teorije
- Figurica je novijeg podrijetla i tijekom bušenja ili rukovanja pogrešno je povezana sa starim slojem.
- Figurica je doista dospjela iz starog sedimenta i izrađena je u davnoj prošlosti.
- Predmet i njegova putanja ne mogu se pouzdano protumačiti jer su ključni podaci o pronalasku izgubljeni ili nikada nisu zabilježeni.