Montezumino blago

Jesu li Azteci sakrili zlato prije pada Tenochtitlana ili je legenda nastala iz stvarnog ratnog plijena?

Ukratko

  • Španjolske snage pod Hernánom Cortésom zauzele su Tenochtitlan 1521. nakon dugog sukoba i opsade.
  • Tijekom takozvane Tužne noći Španjolci su pokušali pobjeći iz grada, a dio opljačkanog zlata izgubljen je u vodi ili tijekom borbi.
  • Priče o velikom skrivenom Montezuminu blagu nisu potvrda da postoji jedna neotkrivena ostava.

Carstvo i dolazak Španjolaca Montezuma II. bio je vladar Aztečkog Trojnog saveza kada je 1519. u Meksiko stigao Hernán Cortés s malom španjolskom ekspedicijom. Španjolci su ušli u Tenochtitlan, grad na otoku u jezeru Texcoco, i u početku uspostavili nesiguran odnos s vladarom. U sukobu koji je uslijedio sudjelovali su i brojni starosjedilački narodi koji su se protivili dominaciji Aztečkog saveza. Montezuma je umro 1520. u okolnostima koje izvori opisuju različito.

Priče o Montezuminu blagu često stapaju nekoliko događaja: vrijedne predmete koje su Španjolci uzeli, zlato izgubljeno tijekom bijega iz grada i kasnija nagađanja o skrivenom carskom bogatstvu. Zlato je imalo važnu simboličku i obrednu ulogu u mezoameričkim društvima, ali njegova vrijednost i značenje nisu bili jednaki europskom shvaćanju zlata kao novca.

Tužna noć U lipnju 1520. Španjolci i njihovi saveznici pokušali su noću pobjeći iz Tenochtitlana preko nasipa i mostova. Napadnuti su, a mnogi su poginuli. Prema španjolskim izvještajima, dio tereta i dragocjenosti završio je u vodi. Taj događaj postao je poznat kao La Noche Triste, odnosno Tužna noć.

Izvještaji o količini izgubljenog zlata razlikuju se i potječu uglavnom od sudionika osvajanja, čiji su interesi i perspektive utjecali na prikaz događaja. Činjenica da je dio zlata izgubljen ne dokazuje da je cijela carska riznica skrivena na jednom mjestu. Nakon pada Tenochtitlana 1521. grad je razoren, a materijali i predmeti premještani su, ponovno korišteni ili izgubljeni.

Skriveno blago ili povijesna predaja? U kasnijim pričama pojavljuju se navodi o špiljama, jezerima ili podzemnim prostorijama u kojima je navodno skriveno zlato. No ne postoji općeprihvaćen arheološki dokaz za jedinstvenu ostavu koja bi odgovarala svim verzijama legende. U mnogim popularnim prikazima „Montezumino blago” postaje naziv za bilo koji zamišljeni skup aztečkih dragocjenosti koji nije pronađen.

Ovakve priče mogu zasjeniti stvarnu povijest osvajanja: rat, epidemije, savezništva i prisilno oduzimanje imovine. Arheološki nalazi iz Tenochtitlana i šireg područja mogu rasvijetliti život i obrede Azteka, ali svaki nalaz mora se tumačiti u kontekstu. Predmet od zlata sam po sebi ne bi dokazao da pripada Montezumi ili da je dio izgubljene riznice.

Što se zna

  1. Pad Tenochtitlana 1521. i bijeg Španjolaca tijekom Tužne noći povijesno su dokumentirani.
  2. Vjerojatno je dio dragocjenosti izgubljen u sukobima, no priče o golemom, skrivenom Montezuminu blagu nisu potvrđene kao jedinstvena arheološka cjelina.
  3. Za svaki konkretan nalaz trebalo bi utvrditi podrijetlo, dataciju i arheološki kontekst.

Teorije

  • Dio zlata potonuo je u jezeru tijekom Tužne noći.
  • Španjolci su zlato pretopili i odnijeli, pa skrivenog blaga nema.
  • Azteci su dio riznice sakrili prije pada grada.

Izvori