blaga

Sve tajne s oznakom blaga (26).

Atilin grob: Hunski kralj umro je 453. nakon svadbene gozbe, a oni koji su ga pokopali, piše gotski povjesničar, nisu preživjeli pogreb. Mađarska predaja kaže da počiva pod koritom rijeke Tise, u tri lijesa od zlata, srebra i željeza.
Bakreni svitak: Među Svicima s Mrtvog mora jedan nije bio od kože ni papirusa, nego od metala. Kad su ga istraživači napokon izrezali i pročitali, ispostavilo se da je to popis 64 skrovišta zlata i srebra.
Bealeove šifre: Brošura iz 1885. tvrdi da je u Virginiji zakopano blago od nekoliko tona zlata i srebra, a put do njega skriven je u tri niza brojeva. Jedan je niz riješen pomoću Deklaracije neovisnosti, a druga dva nitko nije uspio pročitati.
Blago kapetana Kidda: William Kidd isplovio je s kraljevim dopuštenjem da lovi gusare, a 1701. obješen je u Londonu kao gusar. Jedan dio njegova blaga doista je zakopan na otoku Gardiners i iskopan, a priča o ostatku trajala je toliko da su se u 20. stoljeću pojavile i karte s njegovim imenom.
Blago kraljice Teute: Ilirska kraljica koja je izazvala Rim povukla se 229. pr. Kr. u utvrdu u dnu Bokokotorskog zaljeva. Ondje se još pripovijeda da je svoje blago bacila u podzemnu rijeku, koja nakon jakih kiša ponekad izbaci poneki novčić.
Blago otoka Cocos: Na nenaseljenom otoku u Tihom oceanu, petsto kilometara od obale Kostarike, navodno leži crkveno blago iz Lime, s dva kipa Bogorodice od punog zlata. Više od tristo ekspedicija tražilo ga je, a jedan je tragač ondje proveo gotovo dvadeset godina i našao nekoliko novčića.
Blago templara: U zoru 13. listopada 1307. kraljevi ljudi upali su u pariški Hram, najbogatiju kuću reda koji je bio bankar pola Europe. Od tada se pita gdje je završilo templarsko bogatstvo, a jedan zatvoreni templar tvrdio je da su ga pred uhićenje odnijela kola i osamnaest galija.
Blago Zrinskih: U travnju 1670. carska vojska ušla je u Čakovec, najbogatiji dvor hrvatskih velikaša, i počela ga prazniti prije nego što je itko stigao napisati popis. Što je točno nestalo u tih deset dana, nikad se nije do kraja utvrdilo.
El Dorado: Na početku priče nije bio grad, nego čovjek: vladar kojega su posipali zlatnom prašinom prije nego što bi na splavi otplovio na sveto jezero. Potraga za njim odvela je osvajače od Anda do Gvajane i stajala je glave tisuće ljudi.
Grob Aleksandra Velikog: Tri stoljeća rimski su carevi dolazili u Aleksandriju da bi vidjeli tijelo Aleksandra Velikog u njegovu grobu. Oko 400. godine jedan je propovjednik upitao gdje je taj grob, i od tada nitko ne zna odgovor.
Grob Džingis-kana: Čovjek koji je stvorio najveće kopneno carstvo u povijesti umro je 1227., a gdje je pokopan, ne zna nitko. Predaja kaže da je pogrebna pratnja ubijala svakoga koga je srela na putu, a da su konji zatim gazili zemlju dok grob nije postao nevidljiv.
Henry Every: Godine 1695. engleski gusar Henry Every opljačkao je brod mogulskog cara pun hodočasnika i blaga i izazvao prvu svjetsku potjeru za jednim čovjekom. Nikad nije uhvaćen, a nakon lipnja 1696. nestaje iz svih zapisa.
Jantarna soba: Soba obložena tonama jantara nazivana je osmim svjetskim čudom. Nacisti su je 1941. rastavili i odvezli u Königsberg, a nakon 1945. nitko je više nije vidio.
Jezero Toplitz: Početkom svibnja 1945. svjedoci su vidjeli kako SS-ovci dovoze šezdesetak drvenih sanduka do malog planinskog jezera u Austriji i bacaju ih u vodu. Kad su ronioci 1959. izvukli prve sanduke, u njima nije bilo zlata, nego milijuni krivotvorenih britanskih funti.
Kleopatrin grob: Pred dolazak Oktavijanove vojske Kleopatra se zatvorila u svoju grobnicu, okružena zlatom, srebrom, biserima, ebanovinom i hrpama drva za potpalu. Ondje je s Markom Antonijem i pokopana, a od te grobnice danas nije poznat ni kamen.
Kovčeg saveza: Biblija ga opisuje do pola lakta, a onda o njemu zašuti. U etiopskom gradu Aksumu jedan redovnik cijeli život čuva kapelu u kojoj je, prema vjeri njegove Crkve, Kovčeg i danas, i nitko drugi ne smije ući.
Kriptogram La Buse: Francuski gusar Olivier Levasseur, zvan La Buse, obješen je 1730. na otoku Réunionu. Prema legendi, s vješala je u gomilu bacio šifrirani zapis i doviknuo da će njegovo blago pripasti onome tko ga razumije, ali taj se prizor ne spominje ni u jednom zapisu iz njegova vremena.
Mitovi o gusarima: Zakopane škrinje, karte s križićem i zarobljenici koji hodaju po dasci u more. Velik dio onoga što svi znamo o gusarima zapisao je škotski pisac 1883., a neke od tih slika u povijesnim izvorima gotovo i ne postoje.
Nacistički zlatni vlak: U kolovozu 2015. poljski zamjenik ministra kulture rekao je da je "99 posto" siguran kako ispod pruge kod Wałbrzycha leži njemački oklopni vlak iz 1945. Godinu dana kasnije bageri su iskopali rupu duboku devet metara i u njoj našli samo zemlju i kamen.
Oak Island: Na malom otoku uz obalu Kanade ljudi više od dvjesto godina kopaju jamu za koju vjeruju da skriva blago. Svaki put kad se približe dnu, jama se napuni morem.
Paititi: Prema predaji, posljednji Inke odnijeli su svoje blago preko Anda, u prašumu, i ondje podigli grad koji Španjolci nikad nisu našli. Potraga za Paititijem traje više od četiristo godina, a satelitska snimka "piramida" iz 1976. dala joj je novi zamah.
Prokletstvo dijamanta Hope: Najpoznatiji plavi dijamant na svijetu ukraden je 1792. iz francuske kraljevske riznice, nestao na dvadeset godina i ponovno se pojavio u Londonu, manji i drukčije izbrušen. Na putu je skupio i prokletstvo, priču o kojoj se zna gotovo točno kad je i zašto nastala.
Rennes-le-Château i blago svećenika Saunièrea: Seoski svećenik u Pirinejima obnovio je crkvu, sagradio vilu i kulu s knjižnicom, a biskupu nikad nije uspio objasniti odakle mu novac. Pola stoljeća poslije njegovo je selo postalo središte priče o tajnom društvu, kraljevskoj lozi i Isusovim potomcima.
Salomonovi rudnici: Biblija pripovijeda da su lađe kralja Salomona plovile u zemlju Ofir i vraćale se s četiristo dvadeset talenata zlata. Gdje je bio Ofir, nitko ne zna; tražili su ga u Arabiji, Indiji, Africi i Peruu, a jedan je engleski pisac rudnike smjestio u izmišljeno afričko kraljevstvo.
Templari u Hrvatskoj: Vitezovi s crvenim križem na bijelom plaštu stoljeće i pol držali su Vranu, Senj i posjede od Dalmacije do Slavonije. Kad je red 1312. ukinut, njihovi su gradovi prešli drugima, a za njima su ostale ruševine i priče o skrivenom blagu.
Vinkovačko srebrno blago: Na gradilištu u središtu Vinkovaca arheolozi su 2012. otkopali jamu s više od četrdeset srebrnih pladnjeva, vrčeva i žlica teških oko trideset šest kilograma. Netko ih je krajem 4. stoljeća zakopao i nikad se nije vratio po njih.