Nova kronologija Anatolija Fomenka

Matematičar Anatolij Fomenko tvrdi da je velik dio poznate povijesti pogrešno datiran, ali njegove metode nisu prihvaćene u povijesnoj znanosti.

Ukratko

  • Anatolij Fomenko ruski je matematičar koji je razvio alternativnu kronologiju povijesti.
  • Njegova teorija tvrdi da su mnogi događaji iz antičke i srednjovjekovne povijesti zapravo ponovljeni opisi kasnijih događaja.
  • Povjesničari i stručnjaci za kronologiju ne prihvaćaju teoriju jer se njezine metode i zaključci ne slažu s neovisnim dokazima.

Teorija koja pomiče stoljeća Anatolij Timofejevič Fomenko matematičar je poznat po teoriji nazvanoj Nova kronologija. Od kraja 20. stoljeća, zajedno sa suradnicima, objavljivao je knjige u kojima tvrdi da je velik dio konvencionalne kronologije pogrešan. Prema njegovu prikazu, mnogi događaji koje povjesničari smještaju u antičko doba zapravo su se dogodili mnogo kasnije, a povijesni izvori navodno su višestruko prepisani ili pogrešno datirani.

U nekim verzijama teorije drevne civilizacije i poznate povijesne osobe spajaju se s događajima iz srednjeg vijeka. Fomenko koristi statističke usporedbe povijesnih kronika, matematičke modele i astronomsku analizu. Te metode mogu izgledati uvjerljivo čitateljima koji nisu upoznati s povijesnim datiranjem, ali ključna je stvar jesu li pretpostavke i zaključci provjerljivi i sukladni drugim vrstama dokaza.

Kako se provjerava kronologija? Povijesne datume ne utvrđuje se samo uspoređivanjem tekstova. Povjesničari kombiniraju rukopise, natpise, arheološke slojeve, novac, dendrokronologiju, radiokarbonsko datiranje i astronomske zapise. Kada različite metode neovisno upućuju na isti vremenski okvir, zaključak postaje čvršći. Naravno, pojedini datumi mogu ostati sporni ili se mijenjati nakon novih otkrića, ali to ne znači da je cijela kronologija proizvoljna.

Kritičari Nove kronologije navode da Fomenko bira i uspoređuje tekstove na način koji može proizvesti prividne podudarnosti, zanemaruje neovisne arheološke dokaze i ne pruža uvjerljiv model koji bi objasnio ukupnost povijesnih nalaza. Njegovi zaključci nisu prihvaćeni u akademskoj historiografiji.

Zašto je teorija privlačna? Velika alternativna objašnjenja nude jednostavan okvir za brojne složene događaje. Nova kronologija obećava da će razriješiti navodne proturječnosti u povijesnim izvorima i razotkriti višestoljetno krivotvorenje. No osjećaj da teorija „sve povezuje” nije dokaz njezine točnosti. U znanosti teorija mora objasniti i podatke koji joj ne idu u prilog, omogućiti neovisnu provjeru i biti bolja od postojećih objašnjenja.

Nije isto preispitivati konkretan datum ili raspravljati o pouzdanosti pojedinog izvora i tvrditi da su tisućljeća povijesti sustavno izmišljena. Prvo je normalan dio povijesnog istraživanja; drugo zahtijeva iznimno snažne dokaze, kojih Nova kronologija nije pružila.

Što se zna

  1. Fomenko je matematičar koji je razvio alternativnu kronologiju povijesti.
  2. Njegova teorija spaja ili pomiče mnoge događaje iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
  3. Povijesno datiranje oslanja se na više neovisnih metoda, uključujući arheologiju i znanstveno datiranje.
  4. Nova kronologija nije prihvaćena u akademskoj historiografiji.
  5. Kritike se odnose na metodologiju, selektivno korištenje izvora i nesklad s arheološkim dokazima.

Što tvrde zagovornici

  • Fomenko tvrdi da statističke usporedbe kronika otkrivaju ponovljene opise istih događaja.
  • Prema njegovu mišljenju, astronomski zapisi pomiču mnoge događaje u kasnija stoljeća.

Što kažu kritičari

  • Datacije počivaju na više neovisnih metoda, od natpisa i novca do godova drveća i radiougljika.
  • Povjesničari smatraju da Fomenko bira podatke koji mu odgovaraju i zanemaruje arheologiju.

Teorije

  • Povijesni datumi počivaju na mnogo neovisnih metoda i u osnovi su točni.
  • Velik dio povijesti krivotvoren je ili udvostručen, kako tvrdi Fomenko.

Izvori

  • Sheiko, Konstantin i Brown, Stephen (2014). History as Therapy: Alternative History and Nationalist Imaginings in Russia. ibidem.