znanost

Sve tajne s oznakom znanost (37).

Alkemija: Isaac Newton napisao je o alkemiji više nego o gravitaciji i svjetlosti zajedno. Je li tražio kamen mudraca kao čarobnjak ili kao znanstvenik koji tek nije imao pravo ime za ono što radi?
Bagdadska baterija: Glineni vrč visok petnaestak centimetara, u njemu bakreni valjak, a u valjku željezna šipka. Kad je njemački istraživač 1938. napisao da bi to mogao biti električni članak, počela je rasprava koja traje gotovo stotinu godina.
Dieselgate: Automobili su na ispitivanju bili čisti, a na cesti su ispuštali i do četrdeset puta više dušikovih oksida od dopuštenog. Varanje nije otkrila nijedna država, nego tri istraživača sa sveučilišta u Zapadnoj Virginiji s mjernim uređajem u prtljažniku.
Divovska lignja, od krakena do prve snimke: Stoljećima su mornari pričali o krakenu, čudovištu s krakovima koje vuče brodove na dno. Životinja koja je možda stajala iza priče prvi je put snimljena živa u svom okolišu tek 2004.
Duhanska industrija i štetnost cigareta: U siječnju 1954. američki proizvođači cigareta objavili su u stotinama novina "iskrenu izjavu" pušačima. Unutarnji dopisi koji su desetljećima kasnije izašli na vidjelo pokazali su što su njihovi stručnjaci doista znali.
EmDrive, motor bez goriva: Zatvorena bakrena posuda u obliku krnjeg stošca, u koju se upuštaju mikrovalovi, trebala je stvarati potisak bez ikakvog goriva. Laboratorij NASA-e izmjerio je 2016. sićušnu silu, a pet godina kasnije skupina iz Dresdena objavila je da je otkrila odakle ta sila dolazi.
EVP, elektronički glasovi s onu stranu: Godine 1959. slikar koji je živio u Švedskoj snimao je pjev ptica. Kad je preslušao vrpcu, uz ptice je, kako je tvrdio, čuo glas svoje pokojne majke.
Ganzfeld pokusi: Ispitanik leži s prepolovljenim lopticama za stolni tenis na očima, u crvenom svjetlu i sa šumom u slušalicama, i pola sata naglas opisuje slike koje mu prolaze kroz glavu. U drugoj sobi netko gleda nasumično odabrani film i pokušava mu ga "poslati".
Grenlandski morski pas: Najveća od 28 ženki grenlandskog morskog psa koje su istraživači izmjerili 2016. bila je duga pet metara i, prema leći njezina oka, stara između 272 i 512 godina. Mogla je plivati sjevernim morima kad je Galileo Galilei gledao Jupiterove mjesece.
HAARP: Na rubu aljaške divljine stoji polje od 180 antena koje šalju radiovalove prema nebu. Istraživači kažu da proučavaju gornji sloj atmosfere, a dio javnosti vjeruje da se ondje upravlja vremenom, potresima i ljudskim umom.
Hipoteza simulacije: Ako će jednom računala moći simulirati cijele svjetove s ljudima koji misle i osjećaju, takvih će svjetova biti mnogo više od jednog stvarnog. Oxfordski filozof je 2003. iz toga izveo pitanje koje se ne da lako odbaciti: kako znamo da i mi nismo u jednome od njih?
Hladna fuzija: Dvojica kemičara objavila su 1989. na konferenciji za novinare da su u staklenoj posudi na laboratorijskom stolu ostvarili nuklearnu fuziju. Laboratoriji diljem svijeta pokušali su to ponoviti, a rasprava o tome što su zapravo vidjeli traje i danas.
Houdini protiv medija: Najslavniji mađioničar svoga doba posljednje je godine života proveo na seansama, prerušen, s novinarom i policajcem uz sebe. Tražio je medij koji ga neće moći prevariti, a sa ženom je dogovorio šifru kojom će se javiti nakon smrti.
Hubbleova napetost: Koliko se brzo širi svemir? Kad se to izmjeri iz najstarije svjetlosti u svemiru, dobije se jedan broj, a kad se izmjeri iz bliskih galaksija, drugi. Razlika je mala, ali je ne uspijeva ukloniti ni najbolji teleskop koji imamo.
Hwang Woo-suk i lažne matične stanice: Južnokorejski veterinar objavio je 2004. i 2005. da je iz kloniranih ljudskih zametaka dobio matične stanice, a zemlja ga je slavila kao nacionalnog junaka. Godinu dana kasnije sveučilišno povjerenstvo utvrdilo je da nijedna od tih staničnih linija nije bila ono što je tvrdio.
Izvješće Condon: Godine 1966. američko ratno zrakoplovstvo platilo je jednom sveučilištu da napokon znanstveno ispita leteće tanjure. Izvješće od gotovo tisuću i pol stranica zaključilo je da u tome nema ništa za znanost, a unutar njega ostao je niz slučajeva koje autori nisu znali objasniti.
Jan Hendrik Schön: Mladi njemački fizičar u Bellovim laboratorijima objavljivao je 2001. novi rad svakih osam dana, a o njemu se govorilo kao o budućem nobelovcu. Pad je počeo kad je jedna istraživačica primijetila da dva grafa iz dvaju različitih pokusa imaju potpuno isti šum.
Kost iz Ishanga: Na obali jezera u srcu Afrike pronađena je kost duga kao olovka, s komadićem kvarca na vrhu i stotinjak zareza u tri reda. Brojevi zareza u jednom redu daju 11, 13, 17 i 19, sve proste brojeve između deset i dvadeset, a stručnjaci se više od pola stoljeća spore je li to računanje, kalendar ili slučajnost.
Krvavi slapovi: Na rubu bijelog ledenjaka na Antarktici iz leda curi tekućina boje krvi. Istraživači su stotinu godina tražili odakle dolazi i zašto se ne smrzava.
Lisenko i sovjetska biologija: Agronom iz ukrajinskog sela obećao je sovjetskoj vlasti da će pšenicu natjerati da raste brže i rađa više, bez sporih pokusa genetičara. Dva desetljeća njegove su zamisli bile službena znanost, a genetika je u Sovjetskom Savezu bila gotovo zabranjena.
Magnetsko osjetilo ptica: Crvendać koji noću seli osjeća Zemljino magnetsko polje, ali samo kad ima svjetla, a kompas mu prestane raditi od radijskog šuma iz gradskih uređaja. Prema vodećoj hipotezi, njegov kompas radi na načelima kvantne fizike.
Megalodon, živi li još najveći morski pas?: Njegovi su zubi nekoliko puta veći od zuba velikog bijelog morskog psa, a cijela je životinja mogla biti duga i 16 metara. Televizijski film iz 2013. uvjerio je milijune gledatelja da megalodon još pliva oceanima. Fosili govore drukčije.
N-zrake: Ugledni francuski fizičar 1903. otkrio je novu vrstu zračenja, a u sljedećih godinu dana o njoj je objavljeno oko tri stotine radova. Onda je jedan američki gost u zamračenom laboratoriju potajno izvadio iz uređaja najvažniji dio, a promatrači su i dalje vidjeli zrake.
Piltdownski čovjek: Četrdeset godina britanski je "praljudski predak" stajao u udžbenicima kao karika koja nedostaje. Onda je kemijski test pokazao da je lubanja stara nekoliko stotina godina, a čeljust pripada orangutanu.
Placebo i nocebo: Tableta bez ijednog djelatnog sastojka može ublažiti bol, a mozak pritom luči vlastite tvari protiv boli. Ista prazna tableta može izazvati i nuspojave, ako bolesnik očekuje da će ih imati.
Polivoda: U tankim kvarcnim cjevčicama sovjetski su fizičari dobivali vodu gustu poput sirupa, koja se nije smrzavala ni na četrdeset stupnjeva ispod nule. Krajem šezdesetih stotine laboratorija proučavale su "polivodu", a neki su se bojali da bi mogla pretvoriti svu vodu na Zemlji u sebe.
Psihologija teorija zavjere: Neke zavjere bile su stvarne i dokazane su dokumentima. Zašto onda neki ljudi vjeruju gotovo svakoj priči o skrivenoj moći, a drugi gotovo nijednoj? Psiholozi to istražuju tek nekoliko desetljeća.
Rhineovi pokusi: Student je sjedio u knjižnici Sveučilišta Duke i zapisivao jedan od pet znakova, dok je devedesetak metara dalje asistent odlagao karte koje nitko nije gledao. Iz takvih pokusa nastao je izraz izvanosjetilna percepcija i cijela jedna znanstvena disciplina.
Rimski beton: Kupola Panteona stoji gotovo dvije tisuće godina bez ijedne željezne šipke, a rimski lukobrani već toliko dugo leže u morskoj vodi koja suvremeni beton razara za nekoliko desetljeća. Tek su u posljednjih petnaestak godina laboratoriji počeli otkrivati zašto.
Surtsey, otok na koji se ne smije: U studenom 1963. kuhar islandskog ribarskog broda ugledao je stup crnog dima iznad pučine. Iz mora se rodio otok, a dvije godine kasnije, dok je vulkan još bljuvao lavu, proglašen je mjestom na koje smiju samo znanstvenici.
Svalbardski trezor sjemena: U planini na arktičkom otoku, iza čeličnih vrata, na minus osamnaest stupnjeva čuva se više od milijun uzoraka sjemena iz cijelog svijeta. Prvi put netko ih je morao zatražiti natrag zbog rata u Siriji.
Tamna tvar: Galaksije se vrte prebrzo, a skupovi galaksija drže se zajedno iako bi se, prema onome što vidimo, trebali raspasti. Astronomi već devedeset godina mjere gravitaciju nečega što nitko nikad nije vidio.
Telekineza: Na Sveučilištu Princeton gotovo tri desetljeća ljudi su sjedili pred elektroničkim uređajem i željeli da baca malo više jedinica nego nula. Laboratorij je izvijestio o učinku od jedva desetinke posto, i oko te desetinke vodi se jedna od najdužih rasprava parapsihologije.
Telepatija: U Groningenu je 1920. student sjedio iza zastora s povezom na očima, a dva kata iznad njega profesori su kroz otvor u podu gledali njegovu ruku i pokušavali je mislima dovesti do pravog polja na ploči. Pitanje koje su postavljali i danas dijeli psihologe.
Vidovitost: U srpnju 1759. švedski znanstvenik usred večere u Göteborgu uznemireno je opisivao požar koji je bjesnio 400 kilometara daleko u Stockholmu. Vijest je stigla tek nakon dva dana, a priča je uznemirila i mladog Immanuela Kanta.
Zavjere o GMO-u: Genetski modificirani organizmi izazivaju rasprave o sigurnosti, patentima i poljoprivredi, ali stvarne probleme treba razlikovati od tvrdnji o tajnim planovima.
Životinje koje je znanost otkrila tek u 20. stoljeću: Pred Božić 1938. kustosica malog južnoafričkog muzeja pregledavala je ribarski ulov i izdvojila veliku ribu s perajama nalik nogama. Znanost je takve ribe smatrala izumrlima više od šezdeset milijuna godina.