Osor, grad na prokopu koji su napustili

Osor je, prema Hrvatskoj enciklopediji, malo naselje na uskoj prevlaci između Cresa i Lošinja, a Osorski tjesnac prelazi pokretni most. Glavna djelatnost je turizam, a Osorske glazbene večeri održavaju se od 1976.

Apsorus

Naselje je nastanjeno od prapovijesti: ilirska gradina, megalitski zidovi, brončanodobni grobovi. Grci su ga zvali Apsorros i povezivali s legendom o Argonautima, a prema natuknici o Cresu ondje su u 7.–6. st. pr. Kr. imali skladište na jantarskom putu. Rimljani su od Osora napravili municipij Apsorus i važnu luku na putu iz Salone u Akvileju. Hrvatska enciklopedija o Lošinju bilježi da je Lošinj tijekom rimskog razdoblja odvojen od Cresa kanalom prokopanim kraj Osora i da su u okolici ostaci nekoliko rustičnih vila.

Grčka legenda, koju Hrvatska enciklopedija spominje u natuknici o Cresu, kaže da su Cres i Lošinj dobili ime Apsirtide po Apsirtu, Medejinu polubratu, kojeg su ondje ubili Argonauti progoneći ih.

Grad i biskupija

Po Hrvatskoj enciklopediji, Osor je od 6. stoljeća bio biskupija, a spominje se i 585. Saraceni su ga 841. opljačkali i razorili. U 10. stoljeću bio je pod Tomislavom, zatim pod Bizantom i Venecijom, a u 11. pod Petrom Krešimirom IV. i Zvonimirom. Venecija ga je preuzela 1118., a hrvatsko-ugarski kraljevi 1358.–1409. Do 15. stoljeća Osor je bio upravno središte Cresa i Lošinja, a tada su Mlečani sjedište preselili u Cres, kamo je prešla i biskupija. Katedrala Uznesenja dovršena je 1498., a zvonik potječe iz 17. stoljeća. Franjevci trećoredci osnovali su 1414. crkvu u uvali Vijar, a samostan je uslijedio potkraj 15. stoljeća. Evanđelistar iz 11. stoljeća, pisan beneventanom, napravljen za osorske benediktince, danas je u Vatikanskoj knjižnici.

Zašto je grad opao, enciklopedija navodi: preseljenje uprave u Cres, epidemije malarije i česti uskočki napadi u 16. i 17. stoljeću. Venecija je vladala otokom 1409.–1797., a Austrija do kraja Prvoga svjetskog rata uz francuski prekid 1805.–1815. Rapalskim ugovorom 1920. Osor je pripao Italiji, a oslobođen je 1943.

Dokazi za i protiv

Osor je opao zbog preseljenja uprave

• U prilog: Hrvatska enciklopedija bilježi da je Osor do 15. stoljeća bio upravno središte Cresa i Lošinja, a tada su Mlečani sjedište preselili u Cres, kamo je prešla i biskupija.
• Protiv: Ista natuknica navodi i druge uzroke, malariju i uskočke napade, pa preseljenje nije jedini razlog.

Osor je opao zbog bolesti i napada

• U prilog: Prema enciklopediji, epidemije malarije i uskočki napadi u 16. i 17. stoljeću dodatno su oslabili grad, a Hrvatska enciklopedija o Cresu bilježi da je otok od 1544. do 1606. više puta stradao u uskočkim napadima.
• Protiv: Enciklopedija ne daje brojke ni vremenski slijed, pa se doprinos bolesti i napada ne može izmjeriti.