Cissa, grad koji je potonuo u uvali Caska

Caska je danas selo s dvadeset i četiri stanovnika (2021.) i plažom u uvali istočno od Novalje. Hrvatska enciklopedija piše da se njezino ime povezuje s antičkim gradom Cissom, grčkim Kessa, koji je ondje stajao. Iznad sela, na maloj uzvisini, stoji romanička crkva svetog Jurja, podignuta na mjestu starije, od koje su ostali ulomci s pleternim ukrasom.

Što leži u uvali

Na kopnu i pod morem pronađeni su rimski krovni crijepovi, novac, ostaci zgrada i vodovod djelomice usječen u stijenu. Enciklopedija bilježi da je dio nalaza pod vodom. Ronilačka istraživanja otkrivaju ostatke građevina uz obalu, no većina potopljenog dijela nepristupačna je zbog mulja, pijeska i morske trave.

Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru u radu iz 2023. piše da su u uvali ostaci antičkog naselja na rubu plodnih novaljskih i caskih polja. Prema istom radu, život je u njemu bio najintenzivniji od 1. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća. Istraživanja su počela 2003., a od 2009. traju sustavno, uz kratke prekide, u projektu CissAntiqua. Rad opisuje sezonu iz druge polovine svibnja 2023. u istočnom dijelu sektora 1, zone D, gdje je u ranijim sezonama istražen brod iz 1. stoljeća nazvan Caska 2. Ključne riječi rada, gospodarski sklop, lukobran i drveni stupovi, pokazuju da u uvali nisu samo kuće, nego i gospodarski objekti i obalna građevina.

Nekropola na zapadnom dijelu uvale, blizu poluotoka Zrće, istraživana je od 2003. do 2007. i datirana u prva četiri stoljeća nove ere. Turistički portal Turističke priče navodi da je u njoj nađeno 44 spaljena i jedan skeletni grob te da način izrade grobova dosad nije potvrđen ni na jednom drugom nalazištu.

Dvije sestre i jedan grad

Usmena predaja grad zove Kisa. Prema glavnoj priči, dvije sestre živjele su u njemu, a dobroj je anđeo naredio da pobjegne prije nego što grad nestane u moru. U drugoj inačici zla sestra odbije pomoći dobroj, pa Bog potopi grad, a dobra sestra i njezina djeca sklone se na brdu svetog Jurja. Pjesnik iz Novalje Ivan Šuljić-Iveša 1968. zabilježio je još tri varijante te priče.

Iz 15. stoljeća potječe zapis humanista Palladija Fusca, koji u opisu ilirske obale spominje otok "Gisom" i ostatke grada.

Što je progutalo grad

Popularno se kaže da je Cissa potonula u potresu u 4. stoljeću. Turističke priče navode da prema povjesničarima grad ima veze s potresima toga stoljeća, ali istodobno bilježe da prethodna istraživanja nisu pronašla tragove prirodne katastrofe. Isti izvor ostatke pod vodom pripisuje sporom porastu razine mora, koji traje najmanje sedam tisuća godina, a snažnu eroziju na istočnoj obali smatra mogućim povodom da mještani zamisle katastrofu.

Hrvatska enciklopedija ne daje datum potonuća ni uzrok, a ni sažetak rada Irene Radić Rossi ne spominje potres.

Dokazi za i protiv

Potres je potopio dio grada u 4. stoljeću

• U prilog: Usmena predaja, koju su Šuljić-Iveša i drugi zabilježili, govori o iznenadnom nestanku grada, a turistički izvor izvješćuje da povjesničari potonuće vežu uz potres u 4. stoljeću.
• Protiv: Isti izvor navodi da istraživanja nisu pronašla tragove prirodne katastrofe.

Dio uvale zalilo je more sporim porastom razine

• U prilog: Turističke priče navode da razina mora raste najmanje sedam tisuća godina, što objašnjava zašto su građevine uz obalu sada pod vodom.
• Protiv: Hrvatska enciklopedija ne daje datum potonuća, pa nije jasno kad je i koliko naselja završilo pod vodom.

Za sada se ne može reći ni što je Caska bila

• U prilog: Izvor navodi da nije jasno je li Caska rimski grad ili je nastala ranije.
• Protiv: Istraživanja iz 2003. do 2023. daju jasne datacije života u uvali, od 1. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća.