Perun
Bog groma i munje jedan je od najbolje potvrđenih likova staroslavenske religije, ali mnoge pojedinosti o njemu i dalje su predmet istraživanja.
Ukratko
- Perun je bio bog groma, munje i kiše, a u Kijevskoj Rusi bio je povezan i s vlašću i ratovanjem.
- Njegov kip stajao je među božanstvima koje je knez Vladimir dao postaviti u Kijevu 980. godine.
- U ugovorima s Bizantom zakletve su se polagale pozivanjem na Peruna.
- Nakon pokrštavanja dio njegovih funkcija povezan je sa svetim Ilijom.
Gromovnik staroslavenskog svijeta
Perun je jedno od najpoznatijih božanstava slavenske religije. U povijesnim i enciklopedijskim prikazima prvenstveno se povezuje s grmljavinom, munjom i kišom. U društvima koja su ovisila o poljoprivredi, kiša je značila život i plodnost, dok je grom mogao biti znak moći koja nadilazi ljudsku kontrolu. Perun se zato povezuje i s ratovanjem, vladarskom moći i prisegama.
Njegovo štovanje dobro je potvrđeno u izvorima o srednjovjekovnoj Kijevskoj Rusi. Ljetopis opisuje kako su se kneževi i njihovi ljudi zaklinjali Perunom pri sklapanju sporazuma s Bizantom. Takva zakletva nije bila tek ukrasni obred: prizivanje božanstva trebalo je potvrditi ozbiljnost dogovora i zazvati kaznu ako se obećanje prekrši.
Kip na kijevskom brdu
Godine 980. knez Vladimir dao je u Kijevu postaviti kipove više poganskih božanstava, a Perun je zauzimao istaknuto mjesto. Prema ljetopisnom opisu, kip je imao srebrnu glavu i zlatne brkove. Ovaj detalj ne govori nam kako su svi Slaveni zamišljali Peruna, ali pokazuje da je u Kijevu njegovo štovanje bilo povezano s kneževskom vlašću.
Perunova svetišta često se povezuju s uzvisinama. Ime se pojavljuje i u zemljopisnim nazivima, uključujući brdo Perun na Učki u Hrvatskoj. Takvi toponimi mogu upućivati na dugotrajno sjećanje na božanstvo, iako sami po sebi ne dokazuju točno kako su ondje izgledali obredi.
Perun i Veles: mit ili rekonstrukcija?
U suvremenim prikazima često se govori o velikoj borbi Peruna i Velesa. Prema jednoj utjecajnoj znanstvenoj rekonstrukciji, gromovnik progoni protivnika povezanog s podzemljem, stokom i bogatstvom, a njihov sukob objašnjava oluju i povratak ravnoteže. Ta je interpretacija nastala usporedbom jezika, folklora i mitova drugih indoeuropskih naroda.
Važno je naglasiti da nije sačuvan srednjovjekovni slavenski tekst koji pripovijeda cijelu tu priču kao zaokruženi mit. Zato se ona ne smije prikazivati kao doslovno zabilježena legenda. Perun i Veles potvrđeni su u izvorima, ali detalji njihove navodne borbe dijelom su rezultat suvremenog istraživanja.
Nakon pokrštavanja
S pokrštavanjem Kijevske Rusi knez Vladimir naredio je uklanjanje poganskih kipova. Ljetopis opisuje kako je Perunov kip bačen u rijeku Dnjepar. To ne znači da su sva narodna vjerovanja nestala odjednom. U nekim slavenskim krajevima gromovničke su se osobine povezivale sa svetim Ilijom, kršćanskim svecem koji je u pučkoj predaji često upravljao olujom.
Što se zna
- Perun je potvrđen u srednjovjekovnim istočnoslavenskim izvorima.
- Bio je povezan s gromom, munjom, kišom i prisegama.
- Knez Vladimir dao je 980. godine postaviti njegov kip u Kijevu.
- U Hrvatskoj postoje zemljopisni nazivi povezani s Perunovim imenom.
- Detaljna priča o njegovu sukobu s Velesom znanstvena je rekonstrukcija, a ne sačuvan cjelovit drevni tekst.