Zimmermannov brzojav

U siječnju 1917. njemački ministar vanjskih poslova poslao je u Meksiko šifriranu ponudu: ako Amerika uđe u rat, Meksiko neka napadne Teksas, Novi Meksiko i Arizonu. Britanski razbijači šifri pročitali su je, a zatim smislili kako je pokazati Amerikancima, a da Nijemci ne shvate da su im šifre razbijene.

Ukratko

Njemački državni tajnik za vanjske poslove Arthur Zimmermann poslao je 16. siječnja 1917. šifrirani brzojav veleposlaniku u Meksiku: ako SAD uđe u rat, Njemačka nudi Meksiku savez, novac i povratak Teksasa, Novog Meksika i Arizone.
Britanski kriptoanalitičari iz Sobe 40 pri Admiralitetu presreli su i dešifrirali brzojav, a da bi zaštitili svoj izvor, nabavili su njegovu kopiju iz meksičkog telegrafskog ureda.
Britanci su brzojav predali američkom veleposlaniku 23. veljače, američki tisak objavio ga je 1. ožujka, a Zimmermann je 3. ožujka javno priznao da je vjerodostojan.
SAD je 6. travnja 1917. objavio rat Njemačkoj; povjesničari brzojav smatraju jednom od najutjecajnijih razbijenih šifri u povijesti.

Početkom 1917. Prvi svjetski rat trajao je već dvije i pol godine, a Sjedinjene Države bile su neutralne. Predsjednik Woodrow Wilson ponovno je izabran 1916. uz geslo da je Ameriku sačuvao od rata. U Berlinu su istodobno odlučili da će od 1. veljače podmornice napadati sve brodove u vodama oko Britanije, i neutralne, iako su znali da bi to moglo uvući Ameriku u rat.

Ponuda Meksiku

Arthur Zimmermann, državni tajnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova, smislio je kako Ameriku zaposliti kod kuće. Brzojav je bio namijenjen njemačkom poslaniku u Meksiku Heinrichu von Eckardtu. Najavljivao je neograničeni podmornički rat i nalagao da, ako se Amerika ne uspije zadržati neutralnom, Eckardt meksičkom predsjedniku Venustianu Carranzi predloži savez: zajedničko ratovanje, zajednički mir, obilnu njemačku novčanu pomoć i povratak područja koja je Meksiko izgubio u 19. stoljeću. Carranza je trebao pozvati i Japan da se pridruži.

Poslati takvu poruku nije bilo jednostavno. Britanci su na početku rata presjekli njemačke podmorske kabele, pa je Njemačka za diplomatske poruke koristila i američki diplomatski kabel, koji joj je Wilson dopustio radi mirovnih pregovora. Brzojav je 16. siječnja predan američkom veleposlanstvu u Berlinu u šifriranom obliku, kao jedna od brojnih poruka njemačkom veleposlaniku u Washingtonu Johannu Heinrichu von Bernstorffu, koji ga je trebao proslijediti u Meksiko. Taj kabel prolazio je preko Britanije.

Soba 40

Sve što je prolazilo britanskim kabelima završavalo je u Sobi 40, odjelu britanskog Admiraliteta u kojem su radili razbijači šifri pod vodstvom kapetana Williama Reginalda Halla. Nigel de Grey djelomično je dešifrirao brzojav već sljedećeg dana. Poruka je bila u novijoj njemačkoj šifri, koju su Britanci tek djelomično razbili, pa je trebalo nekoliko tjedana da de Grey i svećenik i prevoditelj William Montgomery slože cijeli tekst.

Hall je odmah vidio vrijednost poruke, ali i opasnost. Ako bi je pokazao Amerikancima, Nijemci bi shvatili da su im šifre razbijene, a Amerikanci bi otkrili da Britanci prisluškuju njihov diplomatski kabel. Odgovor je pronađen u Meksiku. Bernstorff je brzojav 19. siječnja proslijedio iz Washingtona preko komercijalne tvrtke Western Union, a pritom ga je prešifrirao starijom šifrom 13040, koju su Britanci čitali gotovo u cijelosti. Britanski agent u Meksiku nabavio je od službenika telegrafskog ureda kopiju te poruke. Sada su Britanci mogli tvrditi da su brzojav dobili u Meksiku, a Amerikanci su njegovu vjerodostojnost mogli provjeriti u spisima vlastite telegrafske tvrtke.

Objava

Njemačka je 1. veljače započela neograničeni podmornički rat, a SAD je 3. veljače prekinuo diplomatske odnose s Berlinom. Hall je 19. veljače pokazao brzojav tajniku američkog veleposlanstva u Londonu Edwardu Bellu, a 23. veljače britanski ministar vanjskih poslova Arthur Balfour predao je američkom veleposlaniku Walteru Hinesu Pageu šifrirani tekst, njemački izvornik i engleski prijevod. Page je sutradan sve poslao Wilsonu.

Američki tisak objavio je brzojav 1. ožujka 1917. Dio javnosti, osobito Amerikanci njemačkog podrijetla i protivnici rata, isprva je mislio da je riječ o britanskoj krivotvorini. Tada je 3. ožujka Zimmermann sam pred novinarima potvrdio da je brzojav vjerodostojan, a 29. ožujka ponovio je to u govoru u Reichstagu. Wilson je 2. travnja zatražio od Kongresa objavu rata, a SAD je 6. travnja 1917. ušao u rat protiv Njemačke.

Meksiko ponudu nije prihvatio. Carranzini generali procijenili su da zemlja usred građanskog rata ne može ratovati protiv SAD-a, da njemačka novčana pomoć nije pouzdana i da bi osvojena područja bilo nemoguće zadržati. Nijemci nikad nisu povjerovali da su im šifre razbijene, nego su u veleposlanstvu u Meksiku tražili izdajnika. Američki povjesničar kriptografije David Kahn napisao je da nijedna druga razbijena šifra nije imala tako goleme posljedice.

Kronologija

16. siječnja 1917.: Zimmermannov brzojav predan je u Berlinu za prijenos u Washington.
17. siječnja 1917.: Nigel de Grey u Sobi 40 djelomično dešifrira brzojav.
19. siječnja 1917.: Bernstorff prosljeđuje brzojav iz Washingtona u Meksiko preko tvrtke Western Union.
1. veljače 1917.: Njemačka započinje neograničeni podmornički rat.
3. veljače 1917.: SAD prekida diplomatske odnose s Njemačkom.
23. veljače 1917.: Arthur Balfour predaje brzojav američkom veleposlaniku Walteru Hinesu Pageu.
1. ožujka 1917.: Američki tisak objavljuje brzojav.
3. ožujka 1917.: Arthur Zimmermann javno potvrđuje da je brzojav vjerodostojan.
6. travnja 1917.: SAD objavljuje rat Njemačkoj.

Ključne osobe

Arthur Zimmermann: Njemački državni tajnik za vanjske poslove koji je poslao brzojav.
Heinrich von Eckardt: Njemački poslanik u Meksiku kojemu je brzojav bio namijenjen.
Johann Heinrich von Bernstorff: Njemački veleposlanik u Washingtonu koji je brzojav proslijedio u Meksiko.
William Reginald Hall: Pomorski časnik na čelu britanske obavještajne službe Admiraliteta i Sobe 40.
Nigel de Grey: Kriptoanalitičar iz Sobe 40 koji je dešifrirao brzojav.
William Montgomery: Svećenik i prevoditelj iz Sobe 40 koji je s de Greyem dovršio dešifriranje.
Woodrow Wilson: Predsjednik SAD-a koji je u travnju 1917. zatražio objavu rata Njemačkoj.
Venustiano Carranza: Predsjednik Meksika koji je odbio njemačku ponudu.

Što se zna

Arthur Zimmermann poslao je u siječnju 1917. šifrirani brzojav s ponudom vojnog saveza Meksiku protiv SAD-a.
Britanska Soba 40 presrela je i dešifrirala brzojav, a kopiju nabavljenu u Meksiku iskoristila je da prikrije kako ga je dobila.
Britanci su brzojav predali Amerikancima 23. i 24. veljače, a tisak ga je objavio 1. ožujka 1917.
Zimmermann je 3. ožujka 1917. javno priznao da je brzojav vjerodostojan.
SAD je objavio rat Njemačkoj 6. travnja 1917., a Meksiko je ostao neutralan.