špijunaža

Sve tajne s oznakom špijunaža (17).

Aldrich Ames, krtica u CIA-i: Časnik CIA-e zadužen za sovjetske službe ušao je 1985. u sovjetsko veleposlanstvo i ponudio podatke za 50.000 dolara. Za nekoliko mjeseci nestala je gotovo cijela američka mreža u Moskvi, a CIA je osam godina tražila izdajnika, koji je u međuvremenu kupio kuću za gotovinu i vozio jaguar.
Berlinski tunel (operacija Gold): CIA i britanska služba prokopale su 1955. tunel ispod granice u Berlinu i gotovo godinu dana prisluškivale telefonske vodove sovjetske vojske. Moskva je za plan znala od prvog sastanka.
Cambridgeska petorka: Petorica mladića iz najuglednijeg britanskog sveučilišta postala su sovjetski agenti i desetljećima se uspinjala u diplomaciji i obavještajnim službama. Jedan od njih vodio je odjel britanske službe zadužen za borbu protiv sovjetskih špijuna.
Duško Popov: Odvjetnik iz Dubrovnika kockao se u kasinu u Estorilu novcem britanske službe, a Nijemcima je godinama prodavao laži. U kolovozu 1941. donio je u Ameriku upitnik s pitanjima o Pearl Harboru.
Juan Pujol, agent Garbo: Katalonac koji nikad nije bio u Engleskoj slao je Nijemcima izvještaje iz Londona sastavljene iz turističkog vodiča i reda vožnje vlakova. Na kraju je vodio mrežu od 27 agenata, od kojih nijedan nije postojao, i dobio odlikovanje od obje strane.
Julius i Ethel Rosenberg: Bračni par iz New Yorka pogubljen je 1953. zbog odavanja atomskih tajni Sovjetskom Savezu. Dešifrirane sovjetske poruke kasnije su pokazale da je Julius bio špijun, a Ethelin brat priznao je da je o njoj na sudu lagao.
Mata Hari: Plesačica koja je osvojila Pariz strijeljana je u listopadu 1917. kao njemačka špijunka. Stotinu godina kasnije povjesničari se još spore je li bila opasna agentica ili žrtva rata kojemu je trebao krivac.
Operacija Fortitude i "Vojska duhova": U proljeće 1944. u jugoistočnoj Engleskoj stajala je cijela američka armija pod zapovjedništvom generala Pattona, s radijskim prometom, logorima i brodovima za iskrcavanje. Nije postojala.
Operacija Ivy Bells: Godine 1971. američka podmornica uvukla se u more koje je Sovjetski Savez smatrao svojim, a ronioci su na dnu, na stotinu i dvadeset metara dubine, omotali sovjetski kabel uređajem za prisluškivanje. Deset godina kasnije uređaj je nestao, a prodao ga je bivši službenik za pet tisuća dolara.
Operacija Mincemeat: U travnju 1943. more je kraj španjolske obale izbacilo tijelo britanskog bojnika s aktovkom tajnih pisama. Bojnik nikad nije postojao, a pisma su napisana da ih pročitaju Nijemci.
Postaje s brojevima: Okreneš li kotačić kratkovalnog prijemnika, možeš naići na ženski glas koji satima mirno čita brojeve u skupinama od pet. Desetljećima nitko službeno nije priznao čije su to postaje, a onda su ih na sudu spomenuli tužitelji.
Rasputinova smrt: Prema priči njegova ubojice, Rasputin je preživio otrov, metak u prsa i bijeg kroz dvorište, a umro je tek pod ledom rijeke. Obdukcija je ispričala drukčiju priču, a stotinu godina kasnije pojavila se tvrdnja da je posljednji hitac ispalio britanski obavještajac.
Richard Sorge: Njemački novinar u Tokiju doručkovao je svako jutro s veleposlanikom Trećeg Reicha i pomagao mu pisati brzojave za Berlin. Sve što je čuo slao je radijom u Moskvu.
Smrt Christophera Marlowea: Najslavniji engleski dramatičar prije Shakespearea proveo je 30. svibnja 1593. cijeli dan u jednoj kući u Deptfordu s trojicom ljudi iz svijeta tajnih službi. Navečer je bio mrtav, a prema mrtvozorniku zbog svađe oko računa.
Staljinov plan atentata na Tita: Kostarikanski diplomat koji se kretao u Titovoj blizini zapravo je bio sovjetski agent, a u Moskvi je ležao rukom pisani prijedlog kako da ubije jugoslavenskog vođu. Plan je stao 5. ožujka 1953., kad je umro čovjek koji ga je trebao odobriti.
Žena iz Isdala: U studenome 1970. planinari su u dolini iznad Bergena pronašli tijelo žene kojoj su sa svih stvari uklonjene oznake. Putovala je Europom s najmanje osam lažnih imena, a ni pola stoljeća kasnije nitko ne zna tko je bila.
Zimmermannov brzojav: U siječnju 1917. njemački ministar vanjskih poslova poslao je u Meksiko šifriranu ponudu: ako Amerika uđe u rat, Meksiko neka napadne Teksas, Novi Meksiko i Arizonu. Britanski razbijači šifri pročitali su je, a zatim smislili kako je pokazati Amerikancima, a da Nijemci ne shvate da su im šifre razbijene.