Šifre koje nitko nije razbio, pisma koja nitko ne zna pročitati i priče o tome kako su neke tajne ipak otkrivene.
Bealeove šifre: Brošura iz 1885. tvrdi da je u Virginiji zakopano blago od nekoliko tona zlata i srebra, a put do njega skriven je u tri niza brojeva. Jedan je niz riješen pomoću Deklaracije neovisnosti, a druga dva nitko nije uspio pročitati.
Bilješke Rickyja McCormicka: U džepovima čovjeka pronađenog mrtvog u kukuruznom polju u Missouriju bila su dva lista papira ispisana nizovima slova, brojeva i zagrada. Dvanaest godina kasnije FBI je priznao da ih ne može pročitati i zamolio javnost za pomoć.
Chaocipher: Irski prijatelj Jamesa Joycea tvrdio je da je izumio šifru koja stane u kutiju za cigare, a nitko je ne može razbiti. Njegov način šifriranja ostao je tajna 92 godine, sve dok udovica njegova sina nije papire predala muzeju američke obavještajne službe.
D'Agapeyeffova šifra: Na kraju početničke knjige o šiframa iz 1939. autor je čitateljima ostavio kratku vježbu od nekoliko stotina znamenki. Nitko je nikad nije riješio, a prema predaji ni sam autor više se nije sjećao kako ju je sastavio.
Dorabellina šifra: Skladatelj Edward Elgar je u ljeto 1897. mladoj prijateljici poslao tri retka sitnih polukrugova. Ona ih nikad nije pročitala, original se izgubio, a više od stoljeća kasnije nitko ne zna je li to ljubavna poruka, šala ili melodija.
Kryptos: U dvorištu sjedišta CIA-e od 1990. stoji bakreni zaslon s 869 izrezanih znakova. Tri od četiri šifrirane poruke riješene su u 1990-ima, a četvrtu, od samo 97 slova, javnost ni danas nije razbila.
Linear A: Minojci s Krete pisali su na glinenim pločicama pismom koje znamo izgovoriti, ali ne i razumjeti. Njegov mlađi srodnik, linear B, pročitan je 1952., a linear A i danas čeka svog Ventrisa.
Natpis iz Shugborougha: U vrtu engleskog dvorca stoji kameni spomenik s prizorom pastira oko groba, a ispod njega deset slova koja nitko ne zna pročitati. Neki u njima traže Sveti gral, a drugi samo ožalošćenog udovca.
Rohonczi kodeks: Mala knjiga od 448 stranica ispisana je s gotovo osam stotina različitih znakova, a između njih su crteži križeva, polumjeseca i raspeća. Stotinu godina smatrala se krivotvorinom, a pismo pronađeno 2026. u obiteljskom arhivu moglo bi je vratiti u 16. stoljeće.
Rukopis Copiale: Knjiga od 105 stranica, ispisana urednim nizovima grčkih slova i izmišljenih znakova, stoljećima je ležala nepročitana. Kad su je 2011. dešifrirali računalom, iz nje je izašlo tajno društvo koje je svoje članove primalo očnom "operacijom".
Vinčanski znakovi i pločice iz Tărtărije: Tri male glinene pločice iz rumunjskog sela Tărtărije prekrivene su znakovima koji nalikuju slovima. Ako su stare koliko kosti pronađene uz njih, starije su od najstarijeg pisma u Mezopotamiji, a znanstvenici se ni nakon šezdeset godina ne slažu je li to uopće pismo.
Zimmermannov brzojav: U siječnju 1917. njemački ministar vanjskih poslova poslao je u Meksiko šifriranu ponudu: ako Amerika uđe u rat, Meksiko neka napadne Teksas, Novi Meksiko i Arizonu. Britanski razbijači šifri pročitali su je, a zatim smislili kako je pokazati Amerikancima, a da Nijemci ne shvate da su im šifre razbijene.