Tragovi i tvrdnje o životu na drugim svjetovima, od kanala na Marsu do fosfina na Veneri. Područje: Svemir i znanost.
Fermijev paradoks: U Mliječnom putu ima stotine milijardi zvijezda, a mnoge su starije od Sunca. Kad bi se u njima rodila samo jedna civilizacija koja putuje svemirom, već bi odavno mogla doći do nas. Zašto onda nikoga ne vidimo?
Fosfin na Veneri: Na Zemlji plin fosfin stvaraju uglavnom mikrobi koji žive bez kisika. Kad su 2020. astronomi objavili da su ga pronašli u oblacima Venere, počela je rasprava koja ni danas nije završena.
K2-18b i mogući tragovi dimetil-sulfida: U atmosferi udaljenog planeta svemirski teleskopi pronašli su metan i ugljikov dioksid, a zatim i slabe spektralne tragove koji bi mogli odgovarati spojevima povezanim sa životom na Zemlji. Istraživači se još ne slažu oko toga što ti podaci doista pokazuju.
Kanali na Marsu: Krajem 19. stoljeća ugledni astronomi crtali su na Marsu mrežu ravnih linija dugih tisućama kilometara. Neki su u njima vidjeli djelo civilizacije koja vodu s polova odvodi u pustinje umirućeg planeta.
Lice na Marsu: Sonda koja je tražila mjesto za slijetanje snimila je 1976. na Marsu brdo s očima, nosom i ustima. Jedni u njemu vide spomenik nestale civilizacije, drugi igru svjetla i sjene.
Meteorit ALH84001: Kamen s Marsa ležao je tisućama godina u antarktičkom ledu. Kad su u njemu pod elektronskim mikroskopom ugledali sitne crvolike oblike, o njemu je govorio i predsjednik Sjedinjenih Država.
Podzemni oceani Europe i Enkelada: Ispod ledenih kora dvaju Saturnovih i Jupiterovih mjeseca kriju se oceani koje nitko nije izravno vidio. Njihovu prisutnost otkrivaju magnetska mjerenja, gibanje mjeseca i mlazovi vode iz pukotina.