Lice na Marsu

Sonda koja je tražila mjesto za slijetanje snimila je 1976. na Marsu brdo s očima, nosom i ustima. Jedni u njemu vide spomenik nestale civilizacije, drugi igru svjetla i sjene.

Ukratko

  • Sonda Viking 1 snimila je 25. srpnja 1976. u području Cydonia na Marsu brdo dugo između jednog i pol i dva kilometra koje je na snimci izgledalo kao ljudsko lice.
  • NASA je snimku objavila kao zanimljivost i opisala je kao igru svjetla i sjene, a pisci poput Richarda Hoaglanda tvrdili su da je lice umjetna građevina.
  • Oštrije snimke sondi Mars Global Surveyor (1998. i 2001.), Mars Express (2006.) i Mars Reconnaissance Orbiter (2007.) pokazale su izlizano brdo nepravilnih oblika.
  • Zagovornici i dalje smatraju da područje skriva tragove civilizacije, a znanstvenici lice navode kao poznat primjer pareidolije.

U ljeto 1976. dvije američke sonde Viking kružile su oko Marsa i tražile sigurno mjesto za spuštanje landera. Jedno od područja koje su snimale bilo je Cydonia na sjevernoj polutci, na granici između krateriranog gorja na jugu i ravnih nizina na sjeveru. Teren je pun izoliranih brda i stolastih uzvisina, ostataka nekadašnje visoravni koju je erozija razlomila.

Snimka 035A72

Dana 25. srpnja 1976. Viking 1 snimio je kadar s oznakom 035A72. Među brdima se isticalo jedno, dugo između jednog i pol i dva kilometra, na kojem su sjene stvorile dvije očne duplje, nos i usta. Istraživači koji su pregledavali snimke primijetili su sličnost. Glavni znanstvenik misije Gerald Soffen nazvao je lice trikom svjetla i sjene, a Laboratorij za mlazni pogon objavio je snimku za javnost uz napomenu o brdu koje nalikuje licu. Smatrali su da će prepoznatljiv oblik zainteresirati javnost za misiju.

Snimka je imala razlučivost oko 50 metara po točki, a dio točaka nedostajao je zbog pogrešaka u prijenosu. Neke od tih crnih točaka čine dio onoga što na snimci izgleda kao oko i nosnice.

Druga snimka i tumačenja

Nekoliko godina kasnije Vincent DiPietro i Gregory Molenaar, računalni inženjeri u NASA-inu Goddardovu centru, pretraživali su arhivu snimki Vikinga i pronašli drugu snimku istog brda, 070A13, snimljenu 35 obilazaka kasnije pod drukčijim kutom Sunca. I na njoj su vidjeli lice. Računalnom obradom pojačali su pojedinosti i zaključili da sličnost nije samo posljedica jednog kuta osvjetljenja.

Najpoznatiji zagovornik umjetnog podrijetla postao je američki pisac Richard Hoagland. U knjizi Spomenici Marsa iz 1987. tvrdio je da je lice dio većeg sklopa građevina u Cydoniji, uz koji se nalaze piramidalna brda i "grad", i da su njihovi položaji i kutovi matematički povezani. Analitičar slika Mark Carlotto metodom rekonstrukcije oblika iz sjenčanja izradio je trodimenzionalni model brda i zaključio da lice zadržava oblik i pod drugim kutovima. Astronom Carl Sagan u knjizi Svijet progonjen demonima (1995.) posvetio je licu cijelo poglavlje i upozorio da ljudski mozak lica prepoznaje i ondje gdje ih nema.

Lice je ušlo u popularnu kulturu, a dio zagovornika tvrdio je da NASA namjerno izbjegava ponovno snimiti područje.

Pogled izbliza

Sonda Mars Global Surveyor snimila je Cydoniju 5. travnja 1998. kamerom mnogo bolje razlučivosti. Na snimci, snimljenoj pod drukčijim osvjetljenjem, lice je izgledalo kao izlizano brdo. Zagovornici su prigovorili da snimka nije dovoljno dobra. Dana 8. travnja 2001. ista je sonda ponovno snimila brdo, ovaj put u boljim uvjetima i s još boljom razlučivošću. Brdo je pokazalo grebene, udubine i padine kakve su uobičajene za stolasta brda u tom području.

Godine 2006. Europska svemirska agencija objavila je snimke sonde Mars Express i trodimenzionalni model područja, a 5. travnja 2007. kamera HiRISE sonde Mars Reconnaissance Orbiter snimila je brdo s razlučivošću od tridesetak centimetara po točki. Na tim se snimkama vide pojedinosti manje od jednog metra.

Znanstvenici lice danas navode kao primjer pareidolije, sklonosti da u nasumičnim oblicima prepoznajemo poznate likove, osobito lica. Slične prirodne "glave" postoje i na Zemlji, poput stijena koje iz određenog kuta nalikuju ljudskom profilu. Zagovornici odgovaraju da novije snimke pokazuju erodirano brdo, ali da ne isključuju da je izvorni oblik bio umjetan, te da ostala brda u Cydoniji i dalje zaslužuju pozornost.

Kronologija

  1. 25. srpnja 1976.: Viking 1 snimka kadar 035A72 s brdom koje nalikuje licu.
  2. 1976.: NASA objavljuje snimku i opisuje je kao igru svjetla i sjene.
  3. 1987.: Richard Hoagland objavljuje knjigu *Spomenici Marsa*.
  4. 1995.: Carl Sagan piše o licu u knjizi *Svijet progonjen demonima*.
  5. 5. travnja 1998.: Mars Global Surveyor snima brdo izbliza.
  6. 8. travnja 2001.: Mars Global Surveyor snima brdo u boljim uvjetima.
  7. 2006.: Europska svemirska agencija objavljuje snimke i trodimenzionalni model sonde Mars Express.
  8. 5. travnja 2007.: Kamera HiRISE snima brdo s razlučivošću od tridesetak centimetara.

Ključne osobe

  • Gerald Soffen: Glavni znanstvenik misije Viking, lice je nazvao trikom svjetla i sjene.
  • Vincent DiPietro: Računalni inženjer koji je s Molenaarom pronašao drugu snimku lica.
  • Gregory Molenaar: Računalni inženjer, suradnik DiPietra.
  • Richard Hoagland: Američki pisac, najpoznatiji zagovornik umjetnog podrijetla lica.
  • Mark Carlotto: Analitičar slika koji je izradio trodimenzionalni model brda iz snimki Vikinga.
  • Carl Sagan: Američki astronom koji je lice opisao kao primjer prepoznavanja lica u nasumičnim oblicima.

Što se zna

  1. Viking 1 snimio je brdo 25. srpnja 1976. na kadru 035A72, s razlučivošću oko 50 metara po točki.
  2. Brdo je dugo između jednog i pol i dva kilometra i nalazi se u području Cydonia na sjevernoj polutci Marsa.
  3. NASA je snimku objavila 1976. uz napomenu o sličnosti s licem.
  4. Snimke Mars Global Surveyora, Mars Expressa i Mars Reconnaissance Orbitera prikazuju erodirano stolasto brdo.
  5. Područje Cydonia puno je sličnih izoliranih brda nastalih erozijom.

Što tvrde zagovornici

  • Lice se vidi na dvjema snimkama Vikinga snimljenima pod različitim kutovima Sunca.
  • Trodimenzionalni model iz snimki Vikinga pokazuje da oblik lica nije samo posljedica sjena.
  • U blizini lica nalaze se i druga neobično pravilna brda, čiji su položaji matematički povezani.
  • Novije snimke prikazuju današnje, erodirano stanje i ne isključuju umjetni izvorni oblik.

Što kažu kritičari

  • Snimke Vikinga imale su nisku razlučivost i nedostajuće točke, koje su pojačale privid lica.
  • Snimke s razlučivošću od metra i manje pokazuju grebene i padine prirodnog brda.
  • Ljudi su skloni prepoznavanju lica u nasumičnim oblicima, što je dobro poznata pojava.
  • Cydonia je puna sličnih brda nastalih erozijom, a nijedno ne pokazuje tragove gradnje.

Otvorena pitanja

  • Kako je točno nastalo stolasto brdo u Cydoniji i kakva je bila njegova povijest erozije?
  • Zašto neki oblici na snimkama tako snažno izazivaju dojam lica, a drugi ne?

Teorije

  • Lice je prirodno brdo, a privid je nastao zbog svjetla, sjene i niske razlučivosti
  • Brdo je prirodno, ali Cydonia ima neobične oblike koje vrijedi dalje istraživati
  • Lice je ostatak građevine nestale civilizacije na Marsu

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori