Meteorit ALH84001

Kamen s Marsa ležao je tisućama godina u antarktičkom ledu. Kad su u njemu pod elektronskim mikroskopom ugledali sitne crvolike oblike, o njemu je govorio i predsjednik Sjedinjenih Država.

Ukratko

  • ALH84001 je meteorit s Marsa težak 1,93 kilograma, pronađen 1984. na Antarktici.
  • Godine 1996. tim Davida McKaya iz NASA-e objavio je da sadrži tragove koji bi mogli biti ostaci drevnog mikrobnog života, a o otkriću je govorio i predsjednik Bill Clinton.
  • Kasnija istraživanja pokazala su da se većina tih tragova može stvoriti i bez života, pa ih danas većina znanstvenika ne smatra dokazom.
  • Rasprava je potaknula razvoj astrobiologije, znanosti o životu u svemiru, i nove misije na Mars.

Dana 27. prosinca 1984. američka ekspedicija za traženje meteorita ANSMET pretraživala je ledena polja Allan Hillsa na Antarktici. Ondje se meteoriti lakše nalaze nego igdje drugdje: tamno kamenje ističe se na plavom ledu, a kretanje ledenjaka skuplja ga na istim mjestima. Roberta Score, voditeljica laboratorija za antarktičke meteorite, uočila je zelenkastosivi kamen težak 1,93 kilograma. Dobio je oznaku ALH84001: prvi primjerak iz Allan Hillsa u sezoni 1984.

Kamen s Marsa

Isprva je meteorit svrstan među diogenite, vrstu meteorita s asteroida. Tek je 1993., nakon analize minerala i omjera izotopa kisika, prepoznat kao kamen s Marsa. Mjerenja raspada radioaktivnih elemenata pokazala su da se stijena skrutnula prije oko četiri milijarde godina, u vrijeme kad je na površini Marsa vjerojatno bilo tekuće vode. Udar nekog tijela izbacio ju je s Marsa prije oko 17 milijuna godina, a na Zemlju je pala prije otprilike 13 000 godina.

U stijeni se nalaze sitne kuglice karbonata, minerala koji na Zemlji često nastaje u vodi. Kasnija mjerenja pokazala su da su se taložile iz vode temperature oko 18 °C, vjerojatno u plitkom podzemnom vodonosniku.

Kolovoz 1996.

Tim istraživača NASA-e predvođen geologom Davidom McKayem nekoliko je godina proučavao karbonatne kuglice. Dana 6. kolovoza 1996. NASA je najavila da su pronašli moguće tragove drevnog života na Marsu, a rad je objavljen u časopisu Science 16. kolovoza. Autori su naveli četiri skupine tragova: organske molekule iz skupine policikličkih aromatskih ugljikovodika uz karbonate, sitne kristale magnetita sličnog onome koji stvaraju neke bakterije na Zemlji, posebne odnose minerala i, najpoznatije, sitne izdužene oblike nalik bakterijama.

Ti su oblici bili dugi 20 do 100 nanometara, manji od bilo koje tada poznate bakterije. Fotografija jednog takvog crvolikog oblika obišla je svijet. Predsjednik Bill Clinton dan nakon najave održao je televizijski govor u kojem je rekao da kamen 84001 govori o mogućnosti života. McKay i suradnici bili su oprezni: u radu su naveli da nijedan trag sam po sebi nije dokaz, ali da ih zajedno najbolje objašnjava drevni mikrobni život.

Godine provjera

Znanstvena zajednica odmah je počela provjeravati svaki trag. Godine 1998. Jeffrey Bada i suradnici pokazali su da aminokiseline u meteoritu uglavnom potječu iz antarktičkog leda, dakle sa Zemlje. Drugi su istraživači upozorili da su najmanji oblici premali da bi u njih stalo sve što je stanici potrebno za život, i da sam oblik nije pouzdan znak života. Dio izduženih oblika mogao je nastati i pri pripremi uzoraka za mikroskop.

Godine 2001. istraživači su u laboratoriju, bez ikakvih organizama, stvorili karbonatne kuglice s kristalima magnetita sličnima onima u meteoritu, oponašajući uvjete koje je stijena vjerojatno prošla na Marsu. McKay je odgovorio da su pokusi rađeni s nerealno čistim tvarima i da nijedan neživi proces ne objašnjava sve tragove zajedno. On i suradnici zadržali su svoje tumačenje i u kasnijim radovima.

Godine 2012. i 2022. tim Andrewa Steelea pokazao je da organske tvari u marsovskim meteoritima, pa i u ALH84001, mogu nastati kemijskim reakcijama vode i vulkanske stijene na ranom Marsu, bez sudjelovanja života. Time je meteorit dobio novu važnost: on pokazuje da je na Marsu prije četiri milijarde godina bilo vode i organske kemije, što su preduvjeti za život, ali ne i dokaz da je život postojao.

Kronologija

  1. Prije oko 4 milijarde godina: Stijena se skrutnjuje na Marsu.
  2. Prije oko 17 milijuna godina: Udar izbacuje stijenu s Marsa.
  3. Prije oko 13 000 godina: Meteorit pada na Antarktiku.
  4. 27. prosinca 1984.: Roberta Score pronalazi meteorit u Allan Hillsu.
  5. 1993.: Meteorit je prepoznat kao kamen s Marsa.
  6. 6. kolovoza 1996.: NASA najavljuje moguće tragove drevnog života u meteoritu.
  7. 7. kolovoza 1996.: Predsjednik Bill Clinton govori o otkriću.
  8. 16. kolovoza 1996.: Rad McKaya i suradnika objavljen je u časopisu Science.
  9. 1998.: Jeffrey Bada i suradnici pokazuju da su aminokiseline u meteoritu uglavnom zemaljske.
  10. 2001.: U laboratoriju se bez organizama stvaraju karbonati s magnetitom sličnim onome u meteoritu.
  11. 2022.: Andrew Steele i suradnici povezuju organske tvari u meteoritu s neživim kemijskim reakcijama.

Ključne osobe

  • Roberta Score: Voditeljica laboratorija za antarktičke meteorite, pronašla je ALH84001.
  • David McKay: Geolog NASA-e, voditelj tima koji je 1996. objavio moguće tragove života.
  • Bill Clinton: Predsjednik Sjedinjenih Država, govorio je o otkriću 1996.
  • Jeffrey Bada: Kemičar koji je pokazao da su aminokiseline u meteoritu uglavnom zemaljskog podrijetla.
  • Andrew Steele: Astrobiolog čiji je tim povezao organske tvari u meteoritu s neživim reakcijama.

Što se zna

  1. ALH84001 pronađen je 27. prosinca 1984. na Antarktici i težak je 1,93 kilograma.
  2. Meteorit potječe s Marsa i jedan je od najstarijih poznatih marsovskih meteorita.
  3. Rad Davida McKaya i suradnika objavljen je u časopisu Science u kolovozu 1996.
  4. Aminokiseline u meteoritu uglavnom potječu iz antarktičkog okoliša.
  5. Organske tvari u meteoritu mogu nastati reakcijama vode i stijene bez sudjelovanja života, što je pokazao rad iz 2022.

Što tvrde zagovornici

  • Više različitih tragova na istom mjestu u stijeni zajedno najbolje objašnjava mikrobni život.
  • Kristali magnetita u meteoritu nalikuju onima koje stvaraju bakterije na Zemlji.
  • Izduženi oblici urasli su u stijenu, pa nisu zemaljsko onečišćenje.
  • Laboratorijski pokusi rađeni su s nerealno čistim tvarima i ne objašnjavaju sve tragove odjednom.

Što kažu kritičari

  • Svaki od tragova može nastati i neživim procesima, što su pokazali kasniji pokusi.
  • Najmanji oblici premali su da bi sadržavali sve što je stanici potrebno.
  • Oblik sam po sebi nije pouzdan znak života i već je mnogo puta zavarao istraživače.
  • Dio organskih tvari potječe sa Zemlje, a dio je nastao kemijskim reakcijama na Marsu.

Otvorena pitanja

  • Je li na Marsu ikad postojao život?
  • Hoće li uzorci koje skuplja rover Perseverance dati jasniji odgovor od meteorita?

Teorije

  • Svi tragovi u meteoritu nastali su bez života
  • Meteorit ne sadrži fosile, ali pokazuje da je rani Mars imao vodu i organsku kemiju potrebnu za život
  • Meteorit sadrži tragove drevnih mikroba s Marsa

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori