5G mreža i zdravlje

U proljeće 2020., dok je svijet bio zatvoren zbog pandemije, u Britaniji su gorjeli odašiljači mobilne mreže. Oni koji su ih palili vjerovali su da nova tehnologija širi bolest ili joj pomaže.

Ukratko

Peta generacija mobilne mreže (5G) počela se uvoditi oko 2019., a s njom su se proširile tvrdnje da njezini radiovalovi štete zdravlju.
Početkom 2020. pojavila se tvrdnja da 5G uzrokuje COVID-19 ili mu pogoduje; u Britaniji je tijekom zatvaranja prijavljeno gotovo 90 napada na odašiljače.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da nijedan štetni učinak na zdravlje nije uzročno povezan s izlaganjem bežičnim tehnologijama, a COVID-19 uzrokuje virus koji se ne može širiti radiovalovima.
Zagovornici upozoravaju na malen broj istraživanja na višim frekvencijama 5G-a i na klasifikaciju radiofrekvencijskih polja kao "moguće kancerogenih", a kritičari na fiziku neionizirajućeg zračenja i na velike preglede istraživanja.

Mobilni telefoni komuniciraju s baznim stanicama pomoću radiovalova. Svaka nova generacija mreže, od prve analogne do današnje pete, donijela je brži prijenos podataka, ali i nove strahove. Kod 5G-a ti su se strahovi u jednom trenutku spojili s pandemijom i pretvorili u nasilje nad odašiljačima i ljudima koji ih održavaju.

Što je 5G

Peta generacija mobilne mreže koristi radiovalove kao i prethodne, ali uz dosadašnja područja frekvencija uvodi i viša, oko 3,5 gigaherca, a ponegdje i do nekoliko desetaka gigaherca. Valovi viših frekvencija nose više podataka, ali slabije prodiru kroz zidove i dopiru manje daleko, pa mreža treba više manjih antena, često na stupovima javne rasvjete i krovovima zgrada u gradu. Upravo je ta gustoća novih antena mnogima bila prvi znak da se nešto mijenja oko njih.

Radiovalovi mobilne mreže su neionizirajuće zračenje. Za razliku od rendgenskih i gama zraka, nemaju dovoljno energije da razbiju kemijske veze ili oštete DNK. Glavni poznati učinak takvih polja na tijelo je zagrijavanje tkiva, a granice izlaganja koje propisuje Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) postavljene su daleko ispod razine na kojoj bi zagrijavanje bilo štetno. Smjernice iz 2020. obuhvaćaju frekvencije do 300 gigaherca, dakle i one koje koristi 5G.

Strahovi prije pandemije

Zabrinutost zbog zračenja mobitela starija je od 5G-a. Godine 2011. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je radiofrekvencijska elektromagnetska polja u skupinu 2B, "moguće kancerogeno za ljude", na temelju ograničenih dokaza iz nekih istraživanja o tumorima mozga kod najčešćih korisnika mobitela. Ta skupina znači da se mogućnost ne može isključiti, a ne da je opasnost dokazana. Pristaše opreza i danas tu klasifikaciju navode kao glavni argument.

Kad se 5G počeo uvoditi, uz to su se na internetu širile i tvrdnje da nova mreža uzrokuje glavobolje, nesanicu, ugibanje ptica i oslabljen imunitet.

Pandemija i požari

Početkom 2020. pojavila se tvrdnja da je COVID-19 povezan s 5G-om. Kao "dokaz" navodilo se da je Wuhan, grad u kojem je bolest prvi put zabilježena, među prvima dobio mrežu 5G, što ne stoji, jer mreža ondje u to vrijeme nije bila potpuno uvedena. Inačice tvrdnje bile su različite: da 5G uzrokuje simptome koji se lažno pripisuju virusu, da slabi imunitet pa olakšava zarazu ili da se virus nekako širi mrežom.

Istraživanje objavljeno u svibnju 2020. analiziralo je objave na Twitteru iz tjedna krajem ožujka i početkom travnja 2020., kad je u Britaniji među najpopularnijim temama bila oznaka #5GCoronavirus. Od 233 pomno pregledane objave, oko 35 posto zastupalo je vezu 5G-a i bolesti, oko 32 posto ju je osuđivalo ili ismijavalo, a ostale nisu iznosile mišljenje. Autori su upozorili da nije bilo nijednog autoriteta koji bi na toj mreži tvrdnje aktivno pobijao.

U travnju 2020. u Birminghamu, Liverpoolu i drugim britanskim gradovima zapaljeni su stupovi mobilne mreže, a napadači su snimke objavljivali na internetu. Tijekom zatvaranja u Britaniji prijavljeno je gotovo 90 napada na odašiljače, a tvrtka Openreach samo je u travnju zabilježila gotovo 50 slučajeva napada i zlostavljanja svojih tehničara. Mnogi zapaljeni stupovi uopće nisu imali opremu 5G. Slični napadi zabilježeni su u Nizozemskoj i Kanadi. Društvene mreže Facebook i Twitter počele su uklanjati ili označavati objave koje su povezivale 5G i COVID-19.

Što kažu zdravstvene ustanove

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da do danas nijedan štetni učinak na zdravlje nije uzročno povezan s izlaganjem bežičnim tehnologijama, uz napomenu da je dosad mali broj istraživanja proveden upravo na frekvencijama 5G-a. Pregled iz 2021., koji je obuhvatio istraživanja niskih radiofrekvencijskih polja iznad 6 gigaherca, nije pronašao potvrđene dokaze o štetnosti, ali je preporučio kvalitetnija buduća istraživanja. Sustavni pregled koji je naručio WHO, objavljen 2024., nije pronašao vezu između izlaganja mobitelima i raka mozga.

Za COVID-19 odgovor je izravniji: bolest uzrokuje virus SARS-CoV-2, koji se prenosi među ljudima, a širio se i u zemljama u kojima tada nije bilo mreže 5G. Radiovalovi ne mogu prenositi viruse.

Zagovornici odgovaraju da su pregledi istraživanja oprezni u zaključcima, da su granice izlaganja postavljene samo s obzirom na zagrijavanje i da dugoročni učinci gustih mreža još nisu istraženi. Kritičari na to kažu da su radiovalovi u svakodnevnom životu prisutni više od stotinu godina, od radija i televizije do mobilnih mreža, i da u tom razdoblju nije pronađena uzročna veza s bolestima koje im se pripisuju.

Kronologija

2011.: IARC svrstava radiofrekvencijska elektromagnetska polja u skupinu 2B, "moguće kancerogeno za ljude".
2019.: Počinje šire uvođenje mreže 5G u Europi i SAD-u.
siječanj 2020.: Na društvenim mrežama pojavljuju se tvrdnje o vezi 5G-a i nove bolesti iz Wuhana.
ožujak 2020.: ICNIRP objavljuje nove smjernice za izlaganje do 300 gigaherca.
travanj 2020.: U Britaniji i Nizozemskoj pale se stupovi mobilne mreže.
svibanj 2020.: Objavljena analiza tvrdnji o 5G-u i koroni na Twitteru; u Britaniji je prijavljeno gotovo 90 napada na odašiljače.
2021.: Pregled istraživanja radiofrekvencijskih polja iznad 6 gigaherca ne nalazi potvrđene dokaze o štetnosti.
2024.: Sustavni pregled koji je naručio WHO ne nalazi vezu između mobitela i raka mozga.

Ključne osobe

Wasim Ahmed: Glavni autor analize iz 2020. o širenju tvrdnji o 5G-u i COVID-19 na Twitteru.
Ken Karipidis: Australski znanstvenik, glavni autor pregleda iz 2021. i sustavnog pregleda iz 2024.

Što se zna

Mreže 5G koriste radiovalove, neionizirajuće zračenje koje nema dovoljno energije za oštećivanje DNK; glavni poznati učinak na tkivo je zagrijavanje.
Smjernice ICNIRP-a iz 2020. obuhvaćaju frekvencije do 300 gigaherca, a granice izlaganja postavljene su daleko ispod razine štetnog zagrijavanja.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nijedan štetni učinak na zdravlje nije uzročno povezan s izlaganjem bežičnim tehnologijama; na samim frekvencijama 5G-a istraživanja je zasad manje.
IARC je 2011. radiofrekvencijska polja svrstao u skupinu 2B ("moguće kancerogeno"), zbog ograničenih dokaza; sustavni pregled iz 2024. nije pronašao vezu mobitela i raka mozga.
COVID-19 uzrokuje virus SARS-CoV-2, koji se širi među ljudima, uključujući područja bez mreže 5G.
U Britaniji je tijekom zatvaranja 2020. prijavljeno gotovo 90 napada na odašiljače mobilne mreže.

Što tvrde zagovornici

Više frekvencije 5G-a novost su u mobilnim mrežama, a istraživanja upravo na tim frekvencijama zasad je malo.
IARC je radiofrekvencijska polja svrstao među moguće kancerogene tvari, što znači da sumnja postoji.
Granice izlaganja postavljene su samo s obzirom na zagrijavanje, a ne na moguće druge, slabije učinke.
Gusta mreža malih antena u gradovima znači da su ljudi izloženi stalno i bez mogućnosti izbora.
Industrija koja zarađuje na mreži utječe na istraživanja i propise.

Što kažu kritičari

Radiovalovi mobilnih mreža nemaju dovoljno energije da oštete stanice ili DNK, a izlaganje je daleko ispod granica zagrijavanja.
Veliki pregledi istraživanja, uključujući onaj koji je naručio WHO, nisu pronašli uzročnu vezu s rakom ili drugim bolestima.
Skupina 2B znači samo da se mogućnost ne može isključiti zbog ograničenih dokaza, a ne da je opasnost dokazana.
COVID-19 se širio i u zemljama bez mreže 5G, a radiovalovi ne mogu prenositi virus.
Paljenje odašiljača ugrozilo je hitne službe i tehničare, a mnogi zapaljeni stupovi nisu ni imali opremu 5G.

Otvorena pitanja

Hoće li dugoročna istraživanja izlaganja na višim frekvencijama 5G-a, kad se provedu, potvrditi dosadašnje zaključke?
Kako zdravstvene ustanove mogu odgovoriti na strahove a da ne izgube povjerenje onih koji im već ne vjeruju?

Teorije

Mreža 5G u dopuštenim granicama izlaganja ne šteti zdravlju i nema veze s COVID-19
Mreža 5G šteti zdravlju, a opasnost se prikriva
Veze s COVID-19 nema, ali dugoročne učinke viših frekvencija tek treba bolje istražiti