Požar na Apollu 1

Tijekom pokusa na lansirnoj rampi, dok raketa nije bila napunjena gorivom, mali požar u zatvorenoj kabini pretvorio se u smrtonosnu nesreću. Istraga pokazala je da opasnost nije nastala zbog jedne pogreške, nego zbog niza loših tehničkih i organizacijskih odluka.

Ukratko

  • Dana 27. siječnja 1967. požar je zahvatio zapovjedni modul tijekom pokusa na lansirnoj rampi.
  • Astronauti Virgil Grissom, Edward White i Roger Chaffee poginuli su prije nego što je letjelica poletjela.
  • Čista kisikova atmosfera pod tlakom i zapaljivi materijali omogućili su da se vatra vrlo brzo proširi.
  • Istraga dovela je do velikih promjena u dizajnu letjelice, postupcima testiranja i nadzoru kvalitete.

Pokus koji je trebao biti rutinski

NASA je krajem šezdesetih godina žurila ostvariti cilj koji je predsjednik John F. Kennedy postavio 1961.: poslati ljude na Mjesec i sigurno ih vratiti prije kraja desetljeća. Program Apollo ulazio je u novu fazu. Prije leta oko Zemlje trebalo je provjeriti može li zapovjedni modul raditi s posadom u uvjetima što sličnijima letu.

Dana 27. siječnja 1967. astronauti Virgil „Gus” Grissom, Edward White i Roger Chaffee ušli su u letjelicu na lansirnom kompleksu 34 u Cape Kennedyju na Floridi. Pokus poznat kao „plugs-out” trebao je provjeriti rad letjelice odvojene od vanjskih električnih priključaka. Raketa nije bila napunjena gorivom i nije se očekivalo lansiranje.

Ipak, kabina je bila zatvorena, a u njoj se nalazila atmosfera gotovo čistog kisika pod tlakom višim od uobičajenoga na Zemlji. Takvo je rješenje bilo dio tadašnjeg sustava za održavanje života. Kisik sam ne gori, ali omogućuje da mnogi materijali planu lakše i gore mnogo snažnije.

Vatra u zatvorenoj kabini

Pokus su usporavali problemi s komunikacijom i tehničke poteškoće. Astronauti su satima ostali u odijelima, priključeni na sustav za održavanje života. U 18.31 po lokalnom vremenu iz kabine je stigla dojava o požaru. Plamen se širio vrlo brzo, a tlak u modulu naglo je porastao.

Poklopac otvora bio je složen i otvarao se prema unutra. U slučaju naglog porasta tlaka bilo ga je teško otvoriti, a posada nije mogla dovoljno brzo izaći. Za otvaranje su bili potrebni postupci i vrijeme kojih u takvoj situaciji nije bilo. Vatrogasci i tehničari izvan letjelice pokušali su doći do astronauta, ali toplina i dim otežavali su spašavanje.

Grissom, White i Chaffee poginuli su u kabini. Nesreća se dogodila na zemlji, prije prvog leta s ljudskom posadom u programu Apollo, ali njezine su posljedice promijenile cijeli program.

Što je istraga otkrila

Istražno povjerenstvo zaključilo je da je požar najvjerojatnije počeo u donjem lijevom dijelu kabine. Točan izvor paljenja nije se mogao sa sigurnošću utvrditi. U kabini je bilo mnogo zapaljivih materijala, uključujući čičak-trake, mrežice i izolaciju. U atmosferi bogatoj kisikom oni su mogli podržavati iznimno brzo širenje vatre.

Istraga nije stala na pitanju gdje je požar počeo. Ispitala je i odluke zbog kojih je posada bila izložena opasnosti: konstrukciju poklopca, količinu zapaljivih materijala, električne instalacije, dokumentaciju, komunikaciju i način na koji su se provodili pokusi. Problemi su bili poznati u različitim oblicima, ali nisu bili objedinjeni u procjenu ukupnog rizika.

NASA je preuredila zapovjedni modul, smanjila količinu zapaljivih materijala, izmijenila električne instalacije i uvela poklopac koji se mogao brže otvoriti prema van. Promijenjeni su i postupci testiranja te nadzor dobavljača i kvalitete izrade. Prvi letovi Apolla s posadom odgođeni su dok promjene nisu bile dovršene.

Ime koje je ostalo

Letjelica je prije nesreće službeno nosila oznaku AS-204. Nakon tragedije misija je nazvana Apollo 1 u čast posadi. Grissom je već bio iskusan astronaut iz programa Mercury i Gemini, White je bio prvi Amerikanac koji je izveo svemirsku šetnju, a Chaffee se pripremao za svoj prvi svemirski let.

Nesreća nije zaustavila program Apollo, ali je pokazala da ambiciozan cilj i tehnički napredak ne mogu zamijeniti sigurnosne postupke. Kad su astronauti ponovno letjeli u sklopu programa, letjelica je bila bitno drukčija od one u kojoj su Grissom, White i Chaffee izgubili živote.

Kronologija

  1. 27. siječnja 1967.: Pokus „plugs-out” počinje na lansirnom kompleksu 34.
  2. 27. siječnja 1967.: Požar izbija u zapovjednom modulu i pogibaju sva tri člana posade.
  3. Travanj 1967.: Istražno povjerenstvo dovršava završno izvješće.
  4. 1967.–1968.: NASA mijenja dizajn letjelice i postupke testiranja.

Ključne osobe

  • Virgil „Gus” Grissom: Zapovjednik misije i iskusni astronaut.
  • Edward H. White II: Pilot zapovjednog modula i prvi Amerikanac koji je izveo svemirsku šetnju.
  • Roger B. Chaffee: Pilot koji se pripremao za prvi svemirski let.
  • Floyd L. Thompson: Voditelj istražnog povjerenstva.

Što se zna

  1. Požar se dogodio 27. siječnja 1967. tijekom zemaljskog pokusa.
  2. U nesreći su poginuli Grissom, White i Chaffee.
  3. Kabina je sadržavala atmosferu bogatu kisikom i zapaljive materijale.
  4. Istraga nije sa sigurnošću utvrdila točan izvor paljenja.
  5. Nakon nesreće izmijenjeni su dizajn zapovjednog modula i postupci osiguranja kvalitete.

Izvori