Atlantida

U dijalogu Timej Platonov lik Kritija prepričava priču koju je, kako kaže, atenski državnik Solon čuo od egipatskih svećenika. Devet tisuća godina prije Solona, s onu stranu Heraklovih stupova, kako su Grci zvali Gibraltarska vrata, ležao je otok veći od Libije i Azije zajedno. Ondje je vladalo moćno carstvo Atlantida, koje je zavladalo dijelom Europe i Afrike i napalo Atenu. Atenjani su ga porazili, a zatim su uslijedili strašni potresi i poplave: u jednom danu i noći Atlantida je potonula u more.

U nedovršenom dijalogu Kritija Platon detaljno opisuje otok: glavni grad okružen naizmjeničnim prstenima kopna i mora, kanale, luke, hramove posvećene Posejdonu i bogatstvo metala. Priča staje upravo kad se bogovi okupljaju da kazne pokvarene Atlanđane.

Izmišljotina ili sjećanje

Nijedan izvor stariji od Platona ne spominje Atlantidu, a egipatski zapisi o njoj ne postoje. Već je Aristotel, Platonov učenik, prema kasnijem navodu, natuknuo da je Platon otok sam stvorio i sam potopio. Većina današnjih stručnjaka za antiku Atlantidu čita kao alegoriju: priču o tome kako bogato i oholo carstvo propada, a skromna i pravedna država pobjeđuje. Platon je i u drugim djelima izmišljao mitove kako bi objasnio filozofske ideje.

Drugi istraživači misle da je Platon možda iskoristio sjećanje na stvarnu katastrofu. Najčešće se spominje erupcija vulkana na otoku Santoriniju u brončanom dobu, koja je razorila naselje Akrotiri i, prema nekima, oslabila minojsku civilizaciju na Kreti. Ipak, i ona se dogodila više od tisuću godina prije Platona, a ne devet tisuća godina prije Solona, i nije u Atlantskom oceanu.

Atlantomanija

Atlantida je u novom vijeku postala sve što su ljudi htjeli da bude. Athanasius Kircher u 17. stoljeću nacrtao je kartu otoka u Atlantiku. Ignatius Donnelly, američki političar, 1882. objavio je knjigu u kojoj je tvrdio da je Atlantida bila izvor svih civilizacija, a knjiga je postala bestseler. U 20. stoljeću Atlantidu se tražilo na Bahamima, u Južnoj Americi, u Crnom moru, na Antarktici i na dnu Sredozemlja. Arheologija dosad nije pronašla trag potonulog kontinenta, a geologija upozorava da se kontinent ne može potopiti u jednom danu.